Šahmanović završio serijal o Crnogorcima u Latinskoj Americi: Velika a nedovoljno poznata priča

2026-03-22 - 07:23

Serijal je zamišljen kao vizuelno i emotivno putovanje kroz nekoliko zemalja Latinske Amerike (Argentina, Urugvaj, Čile i Brazil), u kojima su Crnogorci ostavili dubok trag. Urednik Kulturno umjetničkog programa RTCG Senad Šahmanović je naglasio da ga je za ovaj projekt inspirisala, prije svega, potreba da se ispriča jedna velika, a nedovoljno poznata priča o ljudima koji su iz Crne Gore otišli veoma daleko, ali sa sobom nijesu odnijeli samo uspomene, nego i čitav jedan kulturni i emotivni svijet. "Crnogorska dijaspora u Južnoj Americi za mene nije samo istorijska tema, već priča o identitetu, pripadanju, istrajnosti i potrebi čovjeka da, čak i na drugom kraju planete, sačuva vezu sa mjestom iz kojeg potiče. U toj priči postoji i nešto duboko filmsko, bajkovito, jedna vrste nostalgije za prošlim vremenima i vjera za ponovno uspostavljnje pokidanih veza. Autor serijala ističe da je proces istraživanja trajao dugo i odvijao se u više faza. Bilo je potrebno pronaći relevantne sagovornike, uspostaviti kontakte sa porodicama, istražiti njihove porodične istorije i pratiti tragove koji često nijesu bili jednostavni ni vidljivi na prvi pogled. "Najveći izazovi tokom snimanja bili su upravo prostorna udaljenost, organizacija rada na više lokacija, vremenska ograničenja i potreba da u kratkom periodu steknemo povjerenje ljudi koji nam otvaraju vrlo lične i porodične priče. Ali upravo taj proces upoznavanja i povjerenja dao je serijalu posebnu autentičnost", naglašava Šahmanović. Mnogo je značilo, dodaje, što je u kreativnom timu bio prisutan bivši ambasador Gordan Stojović, koji dobro poznaje naše ljude u Južnoj Americi, i ima sve moguće kontakte, a kojeg iseljenici posebno cijene, jer je njegov doprinos nemjerljiv kada je u pitanju ponovno uspostvaljanje veza dijaspore sa Crnom Gorom. "Više priča me je iznenadilo, ali možda najviše to koliko je kod nekih porodica osjećaj pripadnosti Crnoj Gori ostao snažan i nakon više generacija. Često mislimo da vrijeme i udaljenost mogu da izbrišu identitet, ali ovdje smo nailazili na ljude kod kojih je svijest o porijeklu ostala veoma živa, iako su rođeni hiljadama kilometara daleko. To mi je dodatno otvorilo pogled na dijasporu ne kao na nešto što je 'otišlo', nego kao na jedan prošireni kulturni i emotivni prostor Crne Gore", objašnjava Šahmanović. Na pitanje koliko su i kako potomci crnogorskih iseljenika danas povezani sa Crnom Gorom i da li postoji želja za povratkom, Šahmanović ističe da je ta povezanost različita od porodice do porodice. Kod nekih je vrlo konkretna, kroz kontakte sa rodbinom, interesovanje za porijeklo, dokumenta, prezimena, porodične priče, pa i posjete Crnoj Gori. Kod drugih je više emotivna i simbolička. "Kada je riječ o povratku, rekao bih da danas ta želja rjeđe ima oblik trajnog povratka, a više potrebu da se Crna Gora upozna, doživi i osjeti kao dio ličnog identiteta. Za mnoge od njih povratak nije nužno preseljenje, nego ponovno uspostavljanje veze sa korijenima", ocijenio je reditelj. Kroz susrete sa iseljenicima Šahmanoviću je postalo jasno da se identitet ne čuva samo riječima, odnosno jezikom. Jezik se, kaže, najteže održava kroz više generacija, iako i tu postoje dragocjeni tragovi, a ono što najduže ostaje jesu porodične priče, svijest o porijeklu. "Određeni običaji, odnos prema porodici, osjećaj ponosa i pripadnosti, kao i jedan mentalitetski obrazac koji se prenosi i onda kada se riječi zaborave. Rekao bih da se 'crnogorsko' često najdublje zadrži upravo u karakteru, u načinu na koji ljudi doživljavaju čast, porodicu, korijen i svoje prezime", naveo je Šahmanović. Poručuje da bi volio da publika nakon gledanja serijala osjeti da je identitet nešto živo, slojevito i duboko ljudsko. "Ovaj serijal nije samo priča o iseljavanju, već i o trajanju, o vezama koje vrijeme i daljina ne mogu sasvim prekinuti. Takođe, želim da publika osjeti koliko je važno čuvati sjećanje na ljude koji su, u teškim istorijskim okolnostima, gradili nove živote, a pritom sačuvali svijest o tome ko su i odakle dolaze", ocijenio je autor serijala. Priče iseljenika, smatra Šahmanović, pružaju mlađim generacijama priliku da bolje razumiju sopstvenu istoriju, ali i da otkriju šta znači pripadati, pamtiti i nositi nasljeđe, bez obzira na udaljenost. "Mislim da je to veoma važno. Mlađe generacije kroz te priče mogu bolje razumjeti i sopstvenu istoriju, ali i šire značenje pojmova kao što su identitet, migracija, pripadnost i odgovornost prema nasljeđu. Važno je da shvatimo da Crna Gora nije samo geografski prostor, već i zajednica ljudi i sudbina rasutih širom svijeta. Razumijevanjem tih priča širimo i sliku o sebi", zaključuje Šahmanović. Ističe i da je tema serijala bila toliko bogata da svakako ostavlja prostor za nastavak, ali to u potpunosti ne zavisi samo od njega. "Postoji još mnogo priča, sudbina i geografskih tačaka koje zaslužuju pažnju. Naravno, nastavak zavisi od produkcionih mogućnosti i daljeg razvoja projekta, ali interesovanje i potreba da se ova tema dalje istražuje svakako postoje", naveo je on. Premijerno prikazivanje serijala planirano je u okviru obilježavanja 20 godina nezavisnosti Crne Gore (2006–2026), što, ističe Šahmanović, ovom serijalu daje dodatnu simboličku i emotivnu težinu. "U godini kada obilježavamo jubilej nezavisnosti, važno je podsjetiti da identitet jedne zemlje ne čine samo njene granice, već i ljudi koji je nose u sebi, ma gdje živjeli. Zato mi se čini posebno vrijednim da upravo tada govorimo o našim iseljenicima, o ljudima koji su daleko od Crne Gore, ali je nijesu zaboravili. Možda nijesu fizički tu, ali itetko žele da daju svoj doprinos i da budu dio priče kada je razvoj i budućnost Crne Gore u pitanju", zaključuje Šahmanović.