Ambasada Irana u Srbiji: Spremni za diplomatiju, ali i za odbranu
2026-03-02 - 12:17
On je novinarima u Beogradu rekao da učešće Irana u nuklearnim pregovorima dokazuje da Iran nije želio rat, te da je i dalje spreman na diplomatiju, ali i na odbranu. „Po našoj logici, to nisu kontradiktorne stvari. Odbrana je uslov opstanka pravedne diplomatije“, rekao je i dodao da od Ujedinjene nacije, Savjeta bezbjednosti i generalnog sekretara očekuju da rade u skladu sa svojim obavezama o očuvanju mira i međunarodne bezbjednosti. „Ćutanje i nečinjenje naspram flagrantne agresije značilo bi slabljenje temelja poretka koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata za sprečavanje vladavine zakona džungle“, istakao je. Na pitanje novinara o različitim reakcijama Iranaca na ubistvo vrhovnog vođe, ajatolaha Ali Hamnei – od sreće do tuge, rekao je da je iranski narod ujedinjen. One koji slave nazvao je prozapadnim izdajnicima i naveo da je većina snimaka na mrežama vještačka. Napade je označio kao čin agresije, ne samo na Iran, nego i na principe diplomatije, ističući da je veliki broj civilnih objekata pogođen, iako nije mogao potvrditi podatke Crvenog polumeseca o 555 poginulih. Ocijenivši da Iran prolazi kroz jedan od najvažnijih perioda svoje savremene istorije, nazvao je napade na odbrambenu infrastrukturu i civilne objekte u različitim gradovima flagrantnim kršenjem teritorijalnog integriteta i suvereniteta nezavisne zemlje članice UN. Pozivajući se na Povelju UN, naveo je da su ove akcije jasan primjer oružane agresije, te da Iran prema toj Povelji ima pravo na odbranu. „Ali ono što je zabrinjavajuće jesu uslovi u kojima se desila ta agresija. Iran i Amerika su bili usred diplomatskog procesa. Iran, uprkos prijetnjama, nije napustio razgovore“, rekao je i ocijenio to kao čin dobronamjernosti Irana na koji je odgovoreno bombardovanjem. Zato, dodao je, iranski narod „uzdignute glave može reći da je učinio sve da sukob bude spriječen“. „Ovo ponašanje je opasan presedan u međudržavnim odnosima, jer lideri zemalja postaju direktni ciljevi vojnih akcija. Ako ovo postane normalno, neće postojati nijedna granica za nesigurnost i nestabilnost u svijetu“, naveo je. Pozvao je sve članice Savjeta bezbjednosti, naročito iz svog regiona, da jasno osude agresiju. „Iran ima dugu istoriju otpora protiv agresije. Nikada nijesmo započeli nijedan rat, ali nikad nismo sumnjali u svoju odbranu. Oružane snage će koristiti sve kapacitete za zaštitu zemlje. Iran ne želi širenje rata i nestabilnost regiona“, rekao je. Naveo je da pred svjetskom zajednicom stoji istorijski test – ili povratak osnovnim principima Povelje UN i vladavini zakona, ili kretanje ka poretku zasnovanom na primjeni sile i imunitetu od odgovornosti. Sjedinjene Američke Države i Izrael bombarduju Iran od subote, a ubijen je vrhovni vođa, zbog čega je proglašeno 40 dana žalosti. Teheran je uzvratio napadima na američke baze u regionu i Izrael. Donald Tramp izjavio je da će američke operacije protiv Irana trajati oko četiri nedjelje, ali nije naveo detalje svog plana.