Amnesti upozorava: Mundijal pod sjenkom kršenja ljudskih prava
2026-03-30 - 08:45
U izvještaju objavljenom u nedjelju, ova organizacija navodi da je slika turnira koji FIFA predstavlja kao “bezbjedan, otvoren i inkluzivan” ozbiljno narušena, uz ocjenu da su prisutna “stroga ograničenja slobode izražavanja i mirnog protesta”. Posebno se ističe da se Sjedinjene Američke Države suočavaju sa “krizom ljudskih prava”, dok se u isto vrijeme ukazuje i na rizike u državama domaćinima, Meksiku i Kanadi. U Meksiku je, prema navodima izvještaja, mobilisano čak 100.000 pripadnika bezbjednosnih snaga, uključujući vojsku, kao odgovor na visok nivo nasilja, što dodatno povećava rizik za građane koji žele da protestuju. U Kanadi se kao primjer navodi slučaj iz Toronta, gdje su vlasti zatvorile centar za pomoć beskućnicima jer je prostor bio rezervisan za potrebe FIFE. Ipak, najveći fokus izvještaja usmjeren je na Sjedinjene Američke Države, koje će biti domaćin 78 od ukupno 104 utakmice, uz upozorenja na “diskriminatorne imigracione politike”, kao i na “masovna pritvaranja i proizvoljna hapšenja” od strane agenata službi poput ICE i CBP. Reagujući na ove navode, portparol Stejt departmenta izjavio je da se čine svi napori kako bi turnir protekao bezbjedno i uspješno, te da navijači, porodice i sportisti imaju što jednostavnije iskustvo tokom boravka. Naglašeno je da pripreme za turnir traju više od godinu, uz stalno praćenje bezbjednosnih rizika i spremnost da se reaguje u slučaju novih prijetnji. Redakcija je kontaktirala i FIFA povodom navoda iz izvještaja, ali odgovor za sada nije stigao. U februaru je vršilac dužnosti direktora ICE-a, Tod Lajons, poručio da će ta agencija imati “ključnu ulogu” u obezbjeđenju turnira. Njeni agenti već su bili prisutni na velikim događajima poput Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini, gdje su izazvali proteste. ICE je ranije bio pod snažnim kritikama tokom administracije Donald Trumpa zbog intenziviranja deportacija i akcija protiv migranata u gradovima poput Mineapolisa. Prema podacima koje iznosi Stiv Kokburn iz "Amnesti Internationala", tokom 2025. godine deportovano je više od 500.000 ljudi, što je, kako navodi, gotovo osam puta više od broja gledalaca koji će prisustvovati finalu na stadionu MetLajf. “Takav rast hapšenja i deportacija rezultat je slabljenja pravnih procedura, čime se ugrožavaju osnovna prava migranata i izbjeglica”, rekao je Kokburn. “Ove politike su razdvojile zajednice i stvorile atmosferu straha širom Sjedinjenih Američkih Država, što će se odraziti i na navijače koji žele da budu dio turnira”. Izvještaj dalje navodi da gradovi domaćini poput Dalasa, Hjustona i Majamija sklapaju sporazume koji omogućavaju bližu saradnju ICE-a i lokalnih policijskih struktura, što, prema Amnestiju, povećava rizik od diskriminacije i narušava povjerenje u institucije. Podsjeća se i na ranije informacije da će navijači iz pojedinih zemalja morati da polože depozit do 15.000 dolara kako bi dobili vizu za ulazak u Sjedinjene Američke Države, dok FIFA pokušava da obezbijedi izuzeća za igrače. Program se odnosi na 50 zemalja, uključujući Alžir, Zelenortska Ostrva, Senegal, Obalu Slonovače i Tunis, koji je nedavno dodat na listu. Amnesti takođe upozorava na zabrane putovanja za navijače iz zemalja poput Obale Slonovače, Haitija, Irana i Senegala, kao i na mogućnost pojačanog nadzora, uključujući provjere društvenih mreža i stavova prema Sjedinjenim Američkim Državama. Zaključak izvještaja je da su sve tri države domaćini uvele određena ograničenja slobode izražavanja i mirnog okupljanja. Svjetsko prvenstvo održaće se od 11. juna do 19. jula, a čak 11 od 16 gradova domaćina nalazi se u Sjedinjenim Američkim Državama. “Dok FIFA ostvaruje rekordne prihode, cijenu ne smiju plaćati navijači, igrači i zajednice”, poručio je Kokburn. “Fudbal pripada ljudima i njihova prava moraju biti u centru ovog turnira”. Dodao je i da su samo četiri od 16 gradova do sada objavila planove za zaštitu ljudskih prava, bez jasnih mjera zaštite od potencijalnih zloupotreba imigracionih politika. “Ovo više nije turnir srednjeg rizika. Potrebne su hitne mjere kako bi stvarnost odgovarala obećanjima”, zaključio je Kokburn.