Andrija Rašović: Volio bih da Crnu Goru stavim na naučnu mapu svijeta

2026-03-12 - 06:37

On je u emisiji Mladovanje na Televiziji Crne Gore (TVCG) rekao kako je otvoren da se nakon doktorskih studija vrati u svoju zemlju, kako bi počeo nešto da stvara u Crnoj Gori. No, dobro bi bilo, kaže, i kad bi država pokazala malo više sluha prema mladim talentima koji obrazovanje stiču na nekom od svjetski priznatih univerziteta. "Do sada nije bilo zvaničnog interesovanja od strane državnih institucija, volio bih da ga ima, ne samo prema meni, nego prema mnogima koji su pošli da studiraju sa strane a koji su jako cijenjeni. Naša država ne čini ništa da ih vrati, da ih zadrži, da im nešto ponudi", kaže Andrija. Želja mu je da CG dobije institut za prirodne nauke Voli bi, navodi, kad bi država odlučila da dovede naše najbolje iz inostranstva i da napravi svoj naučni centar. "Ima potencijala. Volio bih, ali naravno kao i mnogi drugi, ne bih da dođem da molim, da ja to tražim. Nego ako me neko pozove, dobro bih razmislio, jer ja sam ovdje porastao i volio bih da stavim Crnu Goru na naučnu mapu svijeta kao mjesto gdje se radi dobra nauka i formiraju se kvalitetni ljudi i načnici", kaže Andrija. Želja mu je, kako je rekao, da naša zemlja jednog dana dobije i institut za prirodne nauke, što je, smatra on, jako realno. "Pogotovo jer sad ulazimo u Evropsku uniju, bićemo konektovaniji sa drugim evropskim institucijama. Mislim da je to moguće. Ja sam išao na mnoge konferencije. Mi smo prelijepa zemlja. I da imamo naučni institut, organizujemo konferenciju, recimo za fiziku, mnogi bi došli samo zato što će neko platiti let do Crne Gore, biće ovdje 10 dana, vidjeće ljepotu ove zemlje", smatra naš sagovornik. No, da bi se to napravilo, kaže, "treba dosta i novca i podrške". "Jedini način za to je da ako se vrati dosta mladih naučnika i onda da oni iskoriste svoje konekcije da dovedu stručnjake ovdje. To bi nas stavilo na neku mapu. Ako je država zainteresovana prvi korak je da se mladi naučnici vrate u Crnu Goru", kaže Andrija. Nauka prilika da se čuje za Crnu Goru Upravo bi nauka, između ostalog, i bila način da se u svijetu čuje za Crnu Goru, za koju, kako nam je rekao, "više ne znaju nego što znaju". "Neki znaju kroz sport, imali smo velikih uspjeha u sportu, pa znaju kroz fudbalere, košarkaše. Drugi znaju kad se pomene velika Jugoslavija. Ali većina, kad kažem Montenegro, počnu da pričaju španski, jer postoji pokrajina Montenegro u Meksiku", ističe Andrija. Andriju je fizika fascinirala otkad zna za sebe, no odrastajući u Crnoj Gori uvijek su ga privlačila i velika pitanja o svemiru i koji su to zakoni koji upravljaju našom stvarnošću. Sa 16 godina odlazi u Nizozemsku i to nakon stipendije na Ujedinjenom svjetskom koledžu u Mastrihtu. A ljubav prema fizici rodila se još u OŠ "Sutjeska", zahvaljujući nastavnici Biljani Stojkanović: "Ona je bila jedna od nastavnica koja je imala ljubav prema svom predmetu i to je prenosila na učenike. Rad je bio jako težak i naporan koji smo morali da uložimo, ali je bilo sve jednostavnije, jer smo imali nju da nas navodi kako da riješimo zadatke". Smatra i kako bi nastavni kadar u Crnoj Gori trebalo da bude među najplaćenijim profesijama, jer oni oblikuju budućnost zemlje, kako mladi razmišljaju i kako se razvijaju. Osjeća se napredak u Crnoj Gori "Ponekad bi ljudi ismijavali one koji žele da uče. Mene to nije tangiralo, ali mogu da vidim kako ljudi koji su jako sposobni i inteligenti odlučuju da rade nešto lakše, da prestanu da ulažu trud ukoliko društvo to ne podržava. Nije tu samo krivica profesora, nego sistema. Da se više nagrađuju individualni uspjesi profesora i đaka, jer mi smo u prosjeku jako inteligentna nacija. To sam vidio kad sam otišao. Studenti iz naše regije su pripremljeniji za mnoge zadatke od onih sa strane", poručuje Andrija. Zanimalo nas je i osjeća li napredak i promjenu na bolje kad se nakon višegodišnjeg odsustva vrati u Crnu Goru. "Mislim da se Crna Gora posljednjih godina promijenila. Osjeća se napredak u svim sferama života, ali i dalje robujemo nekim starim podjelama i raznim nebitnim stvarima koje ne opterećuju mlade ljude u Evropi", uvjeren je Andrija. On je na Univerzitetu u Torontu svakog semestra asistent na barem jednom predmetu: "Obično držim vježbe ili diskusesije gdje prolazimo kroz zadatke koji bi mogli da se pojave na ispitu".