AP: Američki saveznici u NATO se usmjeravaju na Evropu, dok se SAD povlače

2026-02-13 - 07:29

Američki ministar odbrane Pit Hegset nije prisustvovao današnjem sastanku ministara odbrane NATO u sjedištu organizacije u Briselu. Njegovo nepojavljivanje uslijedilo je pošto je državni sekretar SAD Marko Rubio preskočio posljednji sastanak ministara spoljnih poslova NATO u decembru. Rijetko je da članovi američke administracije propuste sastanak glavnog tijela organizacije za donošenje odluka, Sjevernoatlantski savjet, a kamoli dva uzastopna sastanka. Umjesto Hegseta poslat je američki podsekretar za odbranu Elbridž Kolbi. "Šteta za njega, on propušta dobru zabavu. Naravno, uvijek je bolje da ministri ovdje prisustvuju, ali ne bih ja to opisala kao loš signal", rekla je ministarka spoljnih poslova Islanda Torgerdor Katrin Gunarsdotir. Njemački ministar odbrane Boris Pistorius rekao je da nije razočaran i da svaki ministar odbrane ima prepun raspored. "Jednom je američki ministar odbrane tu, jednom nije, tako da je to njegova odluka i njegove obaveze koje mora da ispuni", rekao je Pistorius. Upitan na samim počecima NATO saveza 1949. kakva je njegova svrha, prvi generalni sekretar Alijanse, britanski general i diplomata lord Hejstings Ismej, prema izvještajima je odgovorio: "Zadržati Amerikance unutra, Ruse napolju, a Nijemce dolje". Ovih dana Nijemci jačaju svoje prisustvo. Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu prije četiri godine, Njemačka je obećala da će potrošiti 100 milijardi eura da modernizuje svoje oružane snage narednih godina. A veliki dio posla generalnog sekretara Marka Rutea je da zadrži Amerikance u organizaciji. "Oni moraju da vode brigu o cijelom svijetu. To su Sjedinjene Države. Ja to potpuno prihvatam, ja se sa tim slažem", rekao je Rute novinarima prije sastanka. "Oni su uvijek uporno molili da Evropa čini više, da Kanada čini više, da preuzmu više brige za odbranu NATO teritorije, naravno zajedno sa Sjedinjenim Državama", rekao je Rute. To znači da Evropljani treba više da troše na konvencionalno oružje i odbranu, dok SAD garantuju nuklearno odvraćanje za NATO. Međutim, sumnje i dalje ostaju i neočekivani potezi administracije predsjednika Donalda Trampa ne mogu da se isključe, piše AP. Saveznici se i dalje pitaju da li će još američkih trupa biti povučeno iz Evrope. "Za mene je najvažnija politika da nema iznenađenja, koja je dogovorena između generalnog sekretara NATO i SAD", rekao je holandski ministar odbrane Ruben Brekelmans. Bar javno, Trampova administracija radi mnogo manje u NATO-u. Prije godinu dana Hegset je upozorio da su američki bezbjednosni prioriteti drugdje i da Evropa treba da pazi sama na sebe, i Ukrajinu u njenoj borbi protiv pune ruske invazije. Isporuke američkog oružja i novca koje je Ukrajini slala administracija prethodnog predsjednika SAD Džoa Bajdena presušile su pod Trampom. Evropski saveznici i Kanada sada moraju da kupuju oružje od SAD da bi ga donirali. Zapadne zemlje koje podržavaju Ukrajinu takođe su se sastale danas u NATO da prikupe još vojne pomoći. Predsjedavajući tijela za koje se ponosno zalagao Pentagon pod Bajdenom, Kontakt grupa za odbranu Ukrajine, sada su Velika Britanija i Njemačka. Britanski ministar odbrane Džon Hili objavio je da će Britanija Ukrajini dati dodatnih pola milijardi funti (682 miliona dolara) u vidu hitne vazdušne odbrane. Švedska namjerava da finansira nabavku još američkog oružja. Holandija šalje simulatore letenja da pomogne ukrajinskim pilotima da lete avionima F-16. U međuvremenu je 16 bivših američkih ambasadora i vodećih vojnih oficira koji su služili u NATO izdalo saopštenje u kojem su stali u odbranu organizacije. "Ako bi se SAD povukle iz NATO ili smanjile njenu korisnost erodiranjem povjerenja među saveznicima, neposredni rezultat ne bi bila 'dividenda mira'", rekli su oni, dodajući da bi rezultat bio viši troškovi, veći rizici i gubitak američkog uticaja i legitimiteta. U obraćanju ministrima, podsekretar SAD za odbranu Kolbi iznio je viziju novog saveza, takozvani "NATO 3.0", koji će, kako je rekao, biti "izbalansiraniji, vjerodostojniji i ukorijenjen u zajedničkoj snazi i realizmu". "Vremena se mijenjaju i mi se moramo prilagoditi", rekao je Kolbi. Dok SAD brane svoju teritoriju i interese u "svojoj hemisferi" i u Indo-Pacifiku, "slijedi da Evropa treba da preuzme veći dio snaga potrebnih da odvrati i, ako treba, porazi konvencionalnu agresiju u Evropi", rekao je on. Jedan opipljiv rezultat sa današnjeg sastanka bila je objava da će NATO lansirati "Arktičkog čuvara" kao odgovor na američke bezbjednosne brige za daleki sjever i u pokušaju da se Tramp odvrati od pokušaja da uzme Grenland, piše AP. Navedeno je da je cilj te operacije da se suprotstavi ruskim i kineskim aktivnostima ili uticaju u oblasti Arktika. Ali Arktički čuvar je zapravo samo novo brendiranje. Nacionalne vježbe se već vode u toj oblasti, kao one koje su vodile Danska i Norveška, i biće podvedene pod kišobran NATO i nadgledaće ih vojni šef organizacije. Ne radi se o dugoročnoj NATO operaciji ili misiji, navodi AP. Danska, Francuska i Njemačka će učestvovati u tim vojnim aktivnostima koje će se odvijati pod operacijom Arktički čuvar, ali nijesu rekli šta će raditi. Vjerovatno će se uključiti i Finska i Švedska, a Belgija razmatra koju ulogu bi mogla da ima. Ostaje nejasno koju ulogu će imati SAD, ako će uopšte imati bilo kakvu ulogu. "Ne može samo da se traži više od SAD. Potrebni su nam sposobni saveznici koji su spremni i jaki, koji mogu da dovedu snage u svim ovim oblastima naše kolektivne bezbjednosti", rekao je američki ambasador pri NATO Metju Viteker uoči današnjeg sastanka. Trampove obnovljene prijetnje prošlog mjeseca da će anektirati Grenland, poluautonomnu teritoriju NATO saveznika Danske, duboko su uzdrmale ostatak saveza. Glavna uloga NATO je da brani teritoriju svoje 32 zemlje članice, a ne da je podriva. Evropski saveznici i Kanada se nadaju da će Arktički čuvar i tekući razgovori Trampove administracije, Danske i Grenlanda dozvoliti NATO da se odvoji od tog spora i usmjeri na pravi bezbjednosni prioritet Evrope, ruski rat u Ukrajini, navodi AP.