Berlin neće direktno u rat protiv Irana

2026-03-02 - 09:48

Berlin, Pariz i London kritikuju „nasumične i nesrazmjerne“ raketne napade Irana na zemlje regiona. Tako stoji u saopštenju koje su izdali kancelar Fridrih Merc, predsjednik Emanuel Makron i premijer Kir Stramer, nakon iranskog odgovora na napade Sjedinjenih Država i Izraela. „Preduzećemo neophodne mjere da zaštitimo naše interese i saveznike u regionu“, dodaje se u saopštenju tri najveće evropske zemlje. Ako je neophodno, to će podrazumjevati i „srazmjerne vojne defanzivne mjere kako bi se na izvoru uništila sposobnost Irana da lansira rakete i dronove“. Upravo ta rečenica pokrenula je pitanje da li Njemačka, Francuska i Velika Britanija signaliziraju spremnost da se uključe u rat. Njemačka „nema namjeru“ da se uključi Tabloid Bild spekuliše o mogućem dopremanju oružja i podsjeća da je Velika Britanija „defanzivno“ već uključena u rat s obzirom da su gađane njene baze na Kipru, članici EU. Saopštenje je zbunilo i novinare koji su se dali u potragu za objašnjenjem. Agencija Rojters prenosi iz krugova njemačke Vlade da Njemačka „zadržava pravo da štiti svoje vojnike u regionu, ukoliko budu napadnuti“. Slično kaže i šef diplomatije Johan Vadeful – ako budu napadnuti, njemački vojnici će se braniti, a ništa više od toga nije planirano. Za razliku od Velike Britanije, koja je omogućila da udari na Iran kreću iz njenih vojnih baza, Njemačka takve baze u regionu nema, podsjetio je Vadeful. „Nemamo dakle odgovarajuća vojna sredstva“, rekao je on za Dojčlandfunk, „i Savezna Republika definitivno nema namjeru da se na neki način uključi.“ Nepotvrđene informacije iz Izraela Prethodno su se nagađanja o njemačkom „priključivanju američko-izraelskoj kampanji“ čula i iz Izraela. Tamo je Izraelski vojni radio prenjeo da izvori iz njemačkog Ministarstva spoljnih poslova i parlamenta već govore o „pripremama“ za ulazak u sukob. Taj izvještaj njemačka ambasada u Izraelu nije javno komentarisala. Izrael i SAD su u subotu (28. februar) otpočeli masovne napade na Iran i u prvom talasu bombardovanja ubili vrhovnog vođu Alija Hamneija i više visokih oficira i zvaničnika. Iran je na to odgovorio žestokim udarima na američke vojne baze širom Bliskog istoka i bombardovanjem Izraela.