Bez pravde za žrtve i institucionalnog priznanja odgovornosti suočavanje s prošlošću ostaje nedjelotvorno

2026-02-10 - 19:08

U Evropskoj kući u Bijelom Polju danas je održana panel diskusija „Suočavanje s prošlošću i kultura sjećanja“, u organizaciji Juventasa, i tom prilikom ocijenjeno je da bez pravde za žrtve i institucionalnog priznanja odgovornosti suočavanje s prošlošću ostaje fragmentirano i nedovoljno djelotvorno. Diskusija je, kako se navodi u saopštenju, bila posvećena odnosu crnogorskog društva prema ratnim zločinima devedesetih godina, kulturi sjećanja i institucionalnoj odgovornosti. “Panel je okupio sagovornike iz oblasti istorije, ljudskih prava i građanskog aktivizma, koji su razgovarali o društvenim i institucionalnim narativima o ratovima devedesetih, izazovima tranzicione pravde i posljedicama nedostatka sistemskog suočavanja s prošlošću, posebno u kontekstu obrazovanja i mladih. Na panelu su učestvovali istoričari Edin Smailović i Miloš Vukanović, kao i građanska aktivistkinja i predstavnica Akcije za ljudska prava, Elizabeta Mrnjačević, kazali su. U diskusiji su, piše dalje u saopštenju, otvorena pitanja kolektivnog i selektivnog sjećanja, institucionalne odgovornosti i uloge obrazovnog sistema u prenošenju znanja o ratnim zločinima. “Istaknuto je da bez pune pravde za žrtve, institucionalnog priznanja odgovornosti i sistemskog pristupa kulturi sjećanja, proces suočavanja s prošlošću ostaje fragmentiran i nedovoljno djelotvoran”, naglasili su. Smailović je kazao da je način na koji se ratovi devedesetih predstavljaju u javnom prostoru i dalje opterećen fragmentisanim narativima i nedostatkom sistemskog pristupa. Prema njegovim riječima, odsustvo jasnih i provjerenih istorijskih okvira ostavlja prostor za manipulacije i revizionizam, što dugoročno utiče na produbljivanje društvenih podjela i formiranje stavova mladih generacija. Vukanović je ukazao da Crna Gora još uvijek nema dosljedan institucionalni odnos prema ratnim zločinima iz devedesetih, kao ni jasan kontinuitet u procesima suočavanja s prošlošću. “Naveo je da su te teme nedovoljno zastupljene u obrazovnom sistemu, zbog čega mladi znanja o tom periodu najčešće stiču van formalnog obrazovanja, kroz neprovjerene i često jednostrane izvore”, naveli su. Mrnjačević je kazala da suočavanje s prošlošću ne može biti stvarno bez pune pravde za žrtve. “Ocijenila je da su sudski postupci za ratne zločine često vođeni selektivno, sa slabim istragama i bez jasnog institucionalnog priznanja odgovornosti, što, prema njenim riječima, ostavlja prostor za relativizaciju zločina i negiranje patnje žrtava. Programski direktor u Juventasu, Jovan Bojović, kazao je da je cilj projekta otvaranje prostora za dijalog o ratnim zločinima i kulturi sjećanja, uz oslanjanje na provjerene informacije i edukativne formate”, poručuju. Istakao je da u Crnoj Gori i dalje ne postoji sistemski pristup suočavanju s prošlošću, te da se kroz projekat, pored panel diskusija, koriste i umjetnički sadržaji, poput pozorišne predstave „M kao Morinj“, kako bi se ove teme približile široj javnosti, posebno mladima. “Događaj je organizovao Juventas, u okviru projekta „Suočavanje s prošlošću, kroz umjetnost, edukaciju i društvenu diskusiju“. Projekat se realizuje uz podršku regionalnog projekta „Podrška EU izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu“, koji finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP)”, zaključili su.