"Bez vetinga nema spasa crnogorskom pravosuđu"

2026-02-24 - 18:37

„Nemoguće je očekivati da ćemo zatvoriti pregovaračko poglavlje 23 ukoliko ne obezbijedimo bolje uslove za rad unutar pravosuđa. Istina je, i vjerujem da ćemo danas čuti opravdane kritike i sumnje da možda neko i ne treba da ima dodatak, ali moramo reći istinu – teško je jednom normom napraviti razliku. Za to su potrebni neki drugi zakoni“, kaže Božović. I upravo tako je bilo tokom rasprave. Načelno, ni vlast ni opozicija nisu imali ništa protiv povećanja zarada sudijama i tužiocima, ali svako iz svog ugla imao je razloge zbog kojih smatra da to neće vratiti povjerenje građana u pravosuđe niti obezbijediti pravdu. „Danas je evidentno da se povećanjima neće povećati efikasnost, niti će suđenje postati brže. Vrijeme nam je svjedok, a nažalost nemamo ni kvalitetnija ni pravednija suđenja“, kaže Jevto Eraković (DPS). Boris Mugoša, SD kaže da vladavine prava nema bez administracije. "I zbog toga kažem i upućujem apel da se što prije riješi njihov status, jer je na njima ogroman teret rada“, navodi se. „Zarada kao zarada – u pravu su moje kolege koje kažu da ona nije garant antikorupcije, nije antikorupcijska mjera, ali finansijska nezavisnost je jedna od dvije osobine koje mora da ima jedan sudija. Finansijska nezavisnost i integritet“, kaže Vasilije Čarapić, PES. „Svaka optužnica koja padne zbog propusta tužioca – od njega treba naplatiti štetu. Drugačije bi postupali“, smatra Dejan Đurović. Tokom rasprave vodila se polemika o tome da li su najveći problemi u pravosuđu dio nasljeđa bivšeg režima, kako kažu u vlasti, ili je sudska grana i dalje pod uticajem politike, kako ističu u opoziciji. „Stiče se utisak da se istrage vode tamo gdje postoji politički interes. A tamo gdje postoji milionska šteta po državu – vlada muk, tišina“, rekao je Andrija Nikolić. „Kad god se trese kavez, a nikad im se nije tresao kao prethodnih mjeseci, izmisle se slučajevi da bi se makao fokus. Ne možete maći fokus ovoga puta, jer su neki dokazi koji će ugledati crnogorska javnost na sigurnom“, navodi Dritan Abazović. „Prema analizama, protiv najmanje 11 sudija i tužilaca pokrenuti su krivični postupci zbog sumnje u različite zloupotrebe, i to sve nakon 2020, najviše 2022, 2023, 2024. i 2025. godine. Ovo je sistem koji smo mi naslijedili“, kaže Jelena Nedović. Da bi bio bolji, i vlast i opozicija smatraju da je Crnoj Gori neophodan veting u pravosuđu. „Podržavam predlog da se povećaju plate, ali tražimo kontrolu, provjeru, veting mehanizam koji će reći da se sudijsko dostojanstvo plaća, ali i dokazuje. Sudijska funkcija nije zvanje, nego sudijski karakter“, rekao je Boris Bogdanović. „Bez vetinga nema spasa crnogorskom pravosuđu, jer će nam se desiti da za predsjednika Vrhovnog suda ili glavnog specijalnog tužioca bude izabran Miloš Medenica“, rekao je Milan Knežević. Ipak, ministar pravde protiv je reizbora svih sudija i tužilaca. Tvrdi da će se izmjenama zakona jačati odgovornost, ali i kontrola nosilaca najviših funkcija u pravosuđu. „Imaćemo ubrzo jasnu konturu svega toga i to će biti naš interni preventivni mehanizam, u skladu sa svim što smo obećali i, što je najvažnije, uz saglasnost Evropske komisije, jer ne želimo niti imamo luksuz da napravimo jedan radikalni potez koji će usporiti naš evropski put“, kaže Božović. Ali i usporiti rješavanje predmeta pred sudovima. To se desilo, navodi ministar, u Albaniji, koja je napravila veting, ali nije riješila glavni problem, pa građani deceniju i više čekaju na sudske epiloge u nekim slučajevima.