BND želi više špijuna – velika reforma njemačke obavještajne službe
2026-03-12 - 08:17
Jedna od slika koje vise u sjedištu BND-a u Berlinu prikazuje jednostavnu površinu oker-žute boje. Djelo se zove Viktor. To je bilo kodno ime izvora Savezne obavještajne službe za inostranstvo (BND) koji se smatra jednim od njenih najvećih uspjeha: Leonid Kutergin. Kutergin, pukovnik u sovjetskoj tajnoj službi KGB, bio je zadužen za špijunažu protiv Savezne Republike Njemačke. On se kao informant 1970. ponudio u konzulatu Zapadne Njemačke u Salcburgu. Tokom 15 godina dostavljao je vrijedne interne informacije iz Moskve. Slika koja treba da podsjeća na taj vrhunski izvor je moderna umjetnost, ali djeluje kao relikt iz prošlih vremena – vremena kada je BND bio ofanzivniji i uspješniji. BND ide u rizičnije operacije Predsjednik BND-a Martin Jeger smatra da bi služba trebalo što prije ponovo da se upusti u takve rizične operacije. „Namjerno i dosljedno ćemo preuzimati veće rizike“, najavio je Jeger u Bundestagu. Čini se da novi šef njemačke spoljne obavještajne službe misli ozbiljno. Prema istraživanjima novinara javnih servisa WDR i NDR, kao i lista Zidojče cajtung, Jeger je već pokrenuo velike promjene u BND-u. Služba treba da prikuplja više informacija, zbog čega se trenutno brzo reorganizuje – i to prije nego što na snagu stupi novi zakon koji bi joj mogao dati šira ovlašćenja, na čemu trenutno radi njemačka vlada. Dosadašnjih šest velikih sektora BND-a biće smanjeno na pet. Trenutno se ukida sektor **F („obavještajne sposobnosti“). To je iznenadilo neke zaposlene, jer je taj sektor, između ostalog, bio zadužen za kontakte s drugim institucijama u zemlji i inostranstvu. Reorganizacija špijunaže Rukovodstvo BND-a želi da reorganizuje špijunažu protiv određenih država. Ona će biti organizovana u takozvane „Mission Center“ jedinice. Istovremeno će obavještajne jedinice BND-a u njemačkim ambasadama širom svijeta biti više uključene u prikupljanje informacija. Cilj je da se informacije dobijaju brže i u većem obimu. Moto je: pribavljati, pribavljati, pribavljati! Promjene, međutim, neće pogoditi samo špijune širom svijeta, već i centralu BND-a u Berlinu. Veliki sastanci o bezbjednosnoj situaciji više se neće održavati samo jednom nedjeljno, već bi ubuduće trebalo da budu na dnevnoj bazi. Prema navodima iz BND-a, to je neophodno zbog veoma dinamične svjetske političke situacije. BND bi ubuduće trebalo češće da obavještava javnost o svojim saznanjima, na primjer preko društvenih mreža. Prvi kratki izvještaji o ruskoj vojnoj industriji i ekonomskoj situaciji u Rusiji već su objavljeni. Na upit novinara, iz BND-a nisu željeli da komentarišu te aktuelne promjene. Njihova portparolka je rekla: „Savezna obavještajna služba se u principu ne izjašnjava javno o pitanjima koja se tiču obavještajnih saznanja ili aktivnosti.“ Takve informacije BND prije svega dostavlja vladi i nadležnim odborima Bundestaga koji zasijedaju bez prisustva javnosti. Još jedna strukturna reforma Reorganizacija institucije koja ima oko 6.500 zaposlenih dolazi iznenada. Jer, 2021. godine BND je već prošao kroz veliku reorganizaciju. Jedna konsultantska firma izradila je koncept kako bi služba trebalo da postane efikasnija i za to kasirala više miliona eura. Međutim, nova struktura i promjene u kadrovima izazvale su nezadovoljstvo među zaposlenima, a atmosfera u službi posljednjih godina bila je sve samo ne dobra. Zato sada slijedi još jedna velika reforma. Bivši pripadnici BND-a tvrde da je služba tokom mnogih godina zanemarivala svoju osnovnu djelatnost – regrutovanje i vođenje ljudskih izvora (špijuna), i to posebno u osjetljivoj oblasti kontraobavještajne špijunaže, kada je cilj da se neprijateljski agenti preokrenu i rade za drugu stranu. Druge službe koriste kreativne metode. Američka CIA i britanska MI6 objavljuju profesionalno producirane video-reklame i šifrovane kontakt-forme, pozivajući kineske i ruske državne službenike, obavještajce i vojnike da se jave kao informanti. Veliki rizik Regrutovanje informanata u autoritarnim državama poput Rusije ili Kine smatra se izuzetno rizičnim. Ako se špijuni tamo otkriju, prijeti im dugogodišnji zatvor, pa čak i smrtna kazna. S druge strane, pripadnici BND-a koji budu uhvaćeni u pokušaju regrutovanja smatraju se „kompromitovanim“ i obično moraju da budu povučeni iz zemlje. To je veliki rizik i ogroman potencijal za neprijatne medijske skandale. Zbog toga se BND posljednjih godina sve više oslanjao na tehničko prikupljanje podataka – nadzor interneta i telefona, kao i hakovanje računara, objašnjava bivši predsjednik BND-a Gerhard Šindler. Kaže da se vjerovalo da se tehnologijom može nadoknaditi nedostatak ljudskih izvora. Ipak, dobro postavljen i dugoročno vođen agent, na primjer u stranoj vladi ili obavještajnoj službi, često može da pruži mnogo vrednije informacije. Primjer „Viktora“ Baš kao nekada Leonid Kutergin, kodnog imena Viktor. On je deceniju i po špijunirao sovjetski KGB za BND. A kada se tokom 1980-ih pojavila mogućnost da bude otkriven, evakuisan je iz Moskve. Kutergin je dobio novi identitet i novi život. Nikada se nije vratio u Moskvu. Umro je u egzilu.