CDT: Ministarstva u prosjeku dobijaju 11 zahtjeva mjesečno, ali na svaki četvrti ne odgovore na vrijeme

2026-03-10 - 10:48

Podaci do kojih je došao CDT pokazuju da je na adrese 18 ministarstava tokom prošle godine stigao ukupno 2.391 zahtjev. "Iako se često može čuti tvrdnja da su ministarstva zatrpana zahtjevima za slobodan pristup informacijama, njima je tokom 2025. godine u prosjeku stizalo 11 zahtjeva mjesečno", navela je Gvozdenović. Prema njenim riječima, najviše zahtjeva primilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova – 925, zatim Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija – 226 i Ministarstvo javne uprave – 165, dok je najmanje interesovanja bilo za informacije o radu Ministarstva javnih radova (21) i Ministarstva dijaspore (27). "Upravo na primjeru MUP-a, kao ministarstva sa daleko najvećim brojem zahtjeva, najbolje se vidi razmjera opterećenja. Dakle, ovo ministarstvo je u prosjeku primalo oko 77 zahtjeva mjesečno, odnosno tri do četiri zahtjeva dnevno", kazala je Gvozdenović. Kako je navela, za poslove slobodnog pristupa informacijama u MUP-u je sistematizovano šest izvršilaca, dok su u vodiču za SPI načelnik i još dva službenika navedeni kao osobe zadužene za rješavanje zahtjeva. "Protiv ovog ministarstva pokrenuto je 379 žalbi zbog ćutanja uprave", istakla je Gvozdenović. Ona je podsjetila da zakon predviđa mogućnost produženja roka za odlučivanje kada je riječ o obimnim ili složenijim informacijama. "Zaposleni u tom slučaju imaju na raspolaganju ukupno 23 dana da odgovore na zahtjev za slobodan pristup informacijama", pojasnila je Gvozdenović. Gvozdenović je naglasila i da su institucije obavezne da budu proaktivno transparentne i objavljuju ključne informacije na svojim internet stranicama, što je, kako je kazala, najefikasniji način za smanjenje broja zahtjeva. "Drugim riječima, što je institucija transparentnija, to je manja potreba da se putem zakona traže informacije o njenom radu", rekla je. Istakla je i da CDT nije uspio da dobije tražene podatke od Generalnog sekretarijata Vlade i sedam ministarstava o tome kako su postupali po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. "Tri ministarstva su odbila da pruže podatke, dok od četiri nikada nijesmo dobili odgovor", kazala je Gvozdenović. Dodala je da devet od 21 ministarstva koja su odgovorila na zahtjev CDT-a nije dostavilo odgovore u zakonom predviđenom roku od 15 dana. Gvozdenović je upozorila i na izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama koje, prema njenim riječima, mogu dodatno otežati pristup podacima. "Od jula ove godine moraćemo da platimo da bismo saznali čak i ovakvu, bazičnu informaciju o radu ministarstava i Generalnog sekretarijata Vlade, jer je u zakon uvedena odredba po kojoj u slučaju pokretanja postupka pred sudom zbog ćutanja ministarstava svaka stranka snosi svoje troškove, čak i kada sud potvrdi da je ćutanje nezakonito", rekla je Gvozdenović. Gvozdenović je zaključila da administrativni problemi unutar institucija ne mogu biti opravdanje za uskraćivanje prava na slobodan pristup informacijama. "Pravdanje uskraćivanja prava na slobodan pristup informacijama administrativnim poteškoćama unutar organa vlasti ne bi smjelo da se koristi za derogaciju tog prava", zaključila je Gvozdenović.