Da li će Folksvagen u Nemačkoj proizvoditi delove za Gvozdenu kupolu?
2026-03-26 - 11:43
Prema izveštaju u listu Financial Times Folksvagen (VW) vodi razgovore sa izraelskom firmom Rafael Advanced Defense Systems o mogućoj saradnji koja bi podrazumevala - prelazak proizvodnje sa automobila na vojnu opremu u ključnom Folksvagenovom pogonu u Nemačkoj. Ekskluzivni izveštaj se poziva na ljude upoznate sa planom i navodi da plan podrazumeva pretvaranje Folksvagenove fabrike u Osnabriku, koja se suočava sa teškoćama, u pogon za proizvodnju komponenti za sistem protivvazdušne odbrane Gvozedna kupola (Iron Dome) izraelske državne kompanije. Prema izveštaju Financial Timesa, plan ima za cilj da sačuva svih 2.300 radnih mesta u Osnabriku. U članku se citira jedna osoba upoznata sa planovima koja kaže: „Cilj je da se sačuvaju svi, možda čak i da se raste. Potencijal je ogroman. Ali to je i individualna odluka radnika da li žele da budu deo te ideje.“ Izveštaj dodaje da nemačka vlada aktivno podržava plan. Iako ona nema udeo u Folksvagenu, pokrajina Donja Saksonija poseduje skoro 12 odsto akcija i 20 odsto glasačkih prava. Okretanje sektoru odbrane Ako se potvrdi, saradnja između Folksvagena i kompanije Rafael Advanced Defense Systems bila bi do sada najveći primer velike industrijske kompanije koja se okreće od svog tradicionalnog poslovanja ka sektoru odbrane koji trenutno raste. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. vrednost evropskih vojnih kompanija se udvostručila, a u nekim slučajevima čak i utrostručila. U međuvremenu, evropske vlade povećavaju vojnu potrošnju, pri čemu su države članice EU samo u 2025. godini potrošile gotovo 400 milijardi evra na odbranu. Folksvagen do sada nije napravio veliki zaokret ka vojnom sektoru. Njegova podružnica MAN proizvodi vojne kamione zajedno sa nemačkom kompanijom Rajnmetal. Međutim, ako bi planovi sa kompanijom Rafael Advanced Defense Systems bili potvrđeni, to bi predstavljalo najveću uključenost Folksvagena u industriju naoružanja još od vremena kada je tokom Drugog svetskog rata proizvodio vozila i bombe za naciste. Prema izveštaju Financial Timesa, fabrika bi proizvodila vojna vozila i druge komponente za Iron Dome, ali ne i same rakete. S obzirom na to da se automobilska industrija i drugi industrijski sektori širom Evrope i Nemačke trenutno suočavaju sa različitim poteškoćama, okretanje ka odbrambenom sektoru, koji raspolaže velikim finansijskim sredstvima i spreman je za državna ulaganja, postaje sve privlačnije. Paolo Suriko, profesor ekonomije na Londonskoj školi biznisa (London Business School) koji se bavi inovacijama u oblasti odbrane, rekao je da je prelazak industrijskih firmi u sektor odbrane „ključan“ kako bi povećanje potrošnje u odbrani donelo šire ekonomske koristi. Međutim, upozorio je da birokratija i dugo čekanje na dobijanje potrebnih dozvola za proizvodnju u sektoru odbrane mogu zakomplikovati proces. Hans Kristof Acpodijen, generalni direktor Nemačkog saveznog udruženja bezbednosne i odbrambene industrije, slaže se s tim. On je ranije rekao za DW da, iako kvalifikacije radnika iz automobilske industrije često ispunjavaju zahteve odbrambenih kompanija, prekvalifikacija i bezbednosne provere mogu usporiti proces. „Rokovi za izdavanje ovih odobrenja trenutno nisu ni približno dovoljno brzi da omoguće brzu tranziciju relevantnog osoblja“, rekao je prošle godine za DW. Suriko je takođe rekao da je važno da proizvodnja bude otvorena za više kompanija, a ne samo za jednog velikog igrača, kako bi širi prelazak iz sektora kao što je automobilska industrija u sektor odbrane bio uspešan. „Podelite iste nabavke, isti ugovor većem broju kompanija, pri čemu će svaka da koristi svoju komparativnu prednost duž lanca snabdevanja“, rekao je za DW. „Svaka može da iskoristi tu komparativnu prednost i time učini proizvodnju efikasnijom, a ekonomsku korist širom." Prema izveštaju Financial Timesa, proizvodnja u Osnabriku za kompaniju Rafael Advanced Defense Systems mogla bi da počne u roku od 12 do 18 meseci. Međutim, moguća prepreka mogla bi biti dobijanje saglasnosti radnika da pređu na proizvodnju oružja, prema rečima osobe upoznate sa internim razgovorima. Portparol: VW „nastavlja da istražuje održive opcije“ U odgovoru na upite DW-a, portparol Folksvagena rekao je da se „proizvodnja oružja u Folksvagenu isključuje i ubuduće" i da se kompanija ne bavi spekulacijama o daljim planovima za lokaciju u Osnabriku. Međutim, s obzirom na to da je planirano da pogon u Osnabriku postepeno obustavi proizvodnju 2027. godine, portparol je rekao da kompanija „nastavlja da istražuje održive opcije“ i razgovara sa različitim „učesnicima na tržištu“. „Ovo je deo otvorenog procesa preispitivanja za period nakon 2027. godine“, rekao je portparol. „Trenutno nema konkretnih odluka ili zaključaka u vezi sa budućim pravcem razvoja pogona. Mi takođe obaveštavamo lokalne zaposlene o statusu ovog procesa." Fabrika u problemima Od odluke iz 2024. godine, da do 2027. preusmeri proizvodnju, Folksvagen traži rešenja za očuvanje oko 2.300 radnih mesta u fabrici u Osnabriku, u pokrajini Donja Saksonija. Prošlog septembra, koncern je doneo odluku da skrati radnu nedelju za jedan dan u tom pogonu, kao deo šireg paketa mera za smanjenje troškova. Fabrika u Osnabriku proizvodi model T-Roc Cabriolet, kao i modele Porsche Cayman i Porsche Boxster. Portparol Folksvagena rekao je da kompanija i dalje traži načine da u budućnosti nastavi proizvodnju vozila na toj lokaciji. „Fabrika Folksvagena u Osnabriku razvila je tokom poslednjih meseci različite koncepte vozila kako bi istražila potencijalne tržišne prilike i perspektive“, rekao je. „Da li će to dovesti do konkretnih projekata, i u kojoj meri, ostaje da se vidi." Ovog meseca, Folksvagen je saopštio da planira da do 2030. ukine 50.000 radnih mesta u Nemačkoj, nakon što je profit pao na najniži nivo u poslednjih deset godina. Evropski proizvođači automobila suočavaju se sa nizom izazova poslednjih godina, od poteškoća povezanih sa elektrifikacijom do pojačane konkurencije iz Kine. Generalni direktor nemačkog automobilskog giganta, Oliver Blume, nedavno je rekao akcionarima da Folksvagen grupa, koja između ostalog poseduje brendove Folksvagen, Porše, Škodu i Audi, posluje u „suštinski drugačijem okruženju“.