Da li će Orban probati da odloži izbore i poraz?

2026-02-28 - 11:47

U srijedu (25. februar) je mađarski premijer Viktor Orban na društvenim mrežama objavio da je naredio raspoređivanje vojske oko energetskih postrojenja u zemlji. Optužio je Ukrajinu da „priprema akcije s ciljem ometanja funkcionisanja mađarskog energetskog sistema“. Kako bi se spriječili navodno planirani ukrajinski napadi, uz vojnike će kod energetskih objekata biti raspoređene i policijske jedinice i postavljeni sistemi protivvazdušne odbrane. No, kakva su to saznanja i dokazi koje ima protiv Kijeva? To Orban nije rekao. Za Mađarsku je doduše problem što od kraja januara više ne stiže ruska nafta kroz naftovod Družba. On prolazi kroz Ukrajinu i ovog januara je ozbiljno oštećen u ruskom napadu kod Brodija. Nije izvjesno kolika je šteta, ali Kijev tvrdi da će popravka potrajati. Orban ne vjeruje da je to bio ruski napad, nego optužuje Ukrajinu da Mađarskoj namjerno više ne isporučuje naftu kako bi izazvala energetsku krizu u zemlji i na izborima 12. aprila „postavila vladu sklonu ratu i naklonjenu Ukrajini“. Cilj takve vlade, neprestano ponavlja Orban u izbornoj kampanji, bio bi „finansijski iznuriti mađarski narod“ kako bi se „platio rat u Ukrajini“. Vojska kao izborna kampanja Utoliko je i Orbanova izjava da bi Ukrajina mogla da napadne energetska postrojenja u Mađarskoj najprije korisna mađarskom premijeru pred izbore. Jer, po ispitivanjima javnog mnjenja, za Orbanovu stranku ne izgleda dobro. U prosjeku svih ispitivanja javnog mnjenja, opozicioni pokret Tisa koji predvodi Peter Mađar može da računa na 47 odsto glasova, naspram 39 koliko se pridaje Orbanovoj stranci Fides. A nema tome dugo kako se Orban hvalio da je Fides „najuspješnije politička stranka“ Evrope čije se ubjedljive pobjede „vide sa Mjeseca“. Predviđao je da će ostati na vlasti i ko zna koliko poslije kraja ove decenije. Od samouvjerenosti nema ni traga: i sam Orban u nastupima često djeluje nesigurno, ponekad preklinje pristalice da učine sve za pobjedu na izborima – čak počne i da muca. Nakon šesnaest godina vladavine, Orban povremeno djeluje kao stari autokrata koji vidi kako se raspoloženje okreće protiv njega, ali se tvrdoglavo drži vlasti. Šta će doista biti na parlamentarnim izborima 12. aprila, to se naravno nikad ne može znati. Ali i ovo slanje vojske na ulice neki vide i kao znak da je Orban spreman i na „plan B“ – da uopšte ne prihvati mogući izborni poraz. Da li je Orban spreman da prihvati poraz? To uznemirava i opoziciju i komentatore: Orbanovu naredbu vojsci vide kao način da se ometu ili čak otkažu izbori. Peter Mađar u ovoj Orbanovoj zapovijesti vidi mogućnost da bi premijer bio spreman čak i da sam inscenira napad „Ukrajinaca“ samo da bi dobio izgovor da otkaže izbore. Pozvao je Orbana da „mirno preda vlast“ i „ne razmišlja o rješenjima koja mu predlažu ruske obavještajne službe“. I politikolog Andraš Biro-Nađ je za portal Teleks izjavio da ga sve to brine: „Ne znamo šta je Fides sposoban da učini u situaciji u kojoj se osjeća ugroženim.“ Dobro je poznata Orbanova izjava nakon poraza 2002. da „domovina ne može biti u opoziciji“. Jer Orban sebe i svoju stranku smatra jedinim legitimnim predstavnicima mađarske nacije – drugi su mahom neprijatelji ili izdajnici. Iz premijerske fotelje u zatvorsku ćeliju? Orban sad svog suparnika Magyara prikazuje kao „slugu Kijeva i Brisela“ čija bi pobjeda dovela „do propasti mađarske nacije“. Kritičari pak kažu da „propast“ jedino prijeti klijentelističkom sistemu koji je Orban uspostavio i u kojem su se mnogi obogatili. Nije izvjesno ko bi se sve našao u istrazi, ali je vrlo vjerovatno da bi to sezalo sve do Orbana i njegove porodice. To znači i da premijer više nema šta da izgubi pa tako i pred ovim izborima „ništa isključeno i ništa nezamislivo“, sažima svoju prognozu analitičar Robert Laslo. Za DW procjenjuje da je jednako moguć i scenario da Orbanova vlada poništi izbore i scenario da upriliči nemire kako bi se poništila volja birača Mađarske. I Moskva pomaže Orbanu Ukrajinski politikolog Anton Šehovcov na platformi Sabstek piše da Orban ne može da priušti masovnu krađu izbora poput onih u Bjelorusiji i Rusiji. Ali ima znakova scenarija po kojem bi se izbori poništili zbog „stranog uplitanja“ – konkretno, zbog navodne „intervencije“ Ukrajine. Šehovcov upozorava da Orban već duže prima u najmanju ruku verbalnu izbornu pomoć iz Kremlja i iz ruskih obavještajnih krugova. Zvaničnici u Budimpešti pak ovakva i slična tumačenja strogo odbacuju. Već u četvrtak, dan poslije Orbanove „komande“, ministar Gergelj Guljaš je novinarima rekao da vanredno stanje „neće biti proglašeno“ i da će se izbori održati kad i treba.