Da li su Njemci umorni od demokratije?

2026-02-21 - 12:36

Njemci su spremni na promjene, pokazuje jedno novo istraživanje. Najizraženije promjene se pritom uočavaju kada je riječ o oblasti odbrane. Ujedno – ima razlika između istoka i zapada zemlje, piše Dojče vele DW. Cijeli svijet se mijenja, ali ne nabolje – autokratije su u usponu, populisti dobijaju vjetar u leđa, demokratska društva su pod pritiskom. Sve zbog toga što se uslovi života munjevito mijenjaju, što kod ljudi izaziva veliku nesigurnost. Tako je i u Njemačkoj. Ipak, istraživanje „Deutschland-Monitor 2025“ dolazi do sljedećeg zaključka: 98 odsto svih Njemaca ima pozitivan stav prema ideji demokratije, a posebno na istoku zemlje raste podrška demokratiji kao obliku državnog uređenja. To je zaključak koji je povjerenica njemačke vlade za istok Elizabet Kajzer (SPD) objavila ovog četvrtka u Berlinu. Pritom je ocijenila: „Dobro je što građanke i građani u potpunosti podržavaju demokratiju kao oblik državnog uređenja. I na istoku.“ Sumnje u funkcionisanje države i društva Ali Kajzer takođe zna – kada se postavi pitanje o tome kako demokratija funkcioniše, samo 68 odsto kaže da demokratija znači da vlada mora da se pridržava odluka parlamenta i podjele vlasti. A 21 odsto ispitanih je, barem otvoreno, za autoritarne promjene. I zato se u studiji ističe da visoka podrška demokratiji ne znači „da niko ne podržava autokratsku, odnosno autoritarno‐državnu transformaciju društva“. Njemci osjećaju snažne promjene u oblasti odbrane Promjene u demokratiji bile su u fokusu istraživanja, za koje je od proljeća 2025. do septembra anketirano 4.000 reprezentativno odabranih ljudi širom Njemačke. Ispitanici su, između ostalog, odgovarali na pitanje u kojim oblastima politike najviše primjećuju promjene. Najizraženiji osjećaj promjena odnosi se na odbranu. Nije ni čudo – nakon početka ruskog napadačkog rata protiv Ukrajine prije skoro četiri godine, gotovo neprestano se govori o naoružavanju njemačke vojske (Bundesvera), a uz to Njemci više ne mogu da se oslone na vojnu podršku SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom. I dominacija tema izbjeglištva i migracija, posebno u medijima, ogleda se u odgovoru na pitanje o najvažnijim političkim problemima – 19 odsto ispitanih primjećuje snažne promjene baš tu. Njemci su u načelu spremni na promjene Rajnhard Polak, sociolog iz Manhajma, izradio je studiju zajedno sa sedam koleginica i kolega. Sumira je ovako: „Jedna četvrtina stanovništva želi promjene. Ta grupa izjavljuje da je potrebna raznovrsna transformacija. Druga četvrtina kaže: Skeptični smo, ovo ide prebrzo i previše je duboko. A široka sredina je ambivalentna i kaže: Zavisi od okolnosti. Ono što nas je iznenadilo jeste da uopšte postoji tako izražena slika i da ljudi nisu pretežno umorni od promjena.“ Diferencirana slika po pitanju migracije Čak i o teškim političkim temama razmišlja se prilično nijansirano – kada je riječ o žestoko spornom pitanju migracije, velika većina od 68 odsto smatra da bi zemlja trebalo da dovodi stručnu radnu snagu iz inostranstva, a 59 odsto smatra da država mora bolje da podstiče integraciju doseljenika. Ali, 28 procenata misli da se zbog pojačanog doseljavanja od 2015. mnogo toga promijenilo nabolje. Ljudi u strukturno slabijim istočnim regionima skeptičniji Iako je podrška demokratiji visoka širom Njemačke, postoje razlike između istoka i zapada zemlje kada je riječ o procjeni funkcionisanja države i društva. Istraživački tim je utvrdio: na zapadu optimizam i spremnost da se podrže promjene ne zavise od toga da li ispitanik živi u bogatijem ili siromašnijem regionu. Na istoku – zavise. To se vidi i u procjeni ponovnog ujedinjenja Njemačke od 1990. godine: na zapadu oko 55 odsto ispitanih širom regiona ocjenjuje ujedinjenje pozitivno, dok na istoku procenat varira između 72 odsto podrške u ekonomski jačim oblastima, prije svega u gradovima, i 49 odsto u slabije razvijenim regionima. Reprezentativnu studiju zajednički su izradili Centar za socijalna istraživanja Hale, Univerzitet u Jeni i Lajbnic institut – GESIS, a finansijski je podržala povjerenica za istok.