Dukaj: Rodna ravnopravnost kao zakonska obaveza države

2026-03-08 - 09:27

Piše: mr Maraš Dukaj, ministar javne uprave Crnogorska politička realnost može se opisati kroz nekoliko jednostavnih, ali zabrinjavajućih brojki. Ni jednu od 25 opština u Crnoj Gori ne vodi žena. U Vladi od 31 člana svega je pet ministarki. U Skupštini Crne Gore od 80 poslaničkog mjesta trenutno su 23 poslanice, dok od 14 skupštinskih odbora samo tri imaju predsjednicu. Ove brojke jasno pokazuju kako danas izgleda rodna ravnopravnost u Crnoj Gori na rukovodećim pozicijama – u lokalnoj, izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Sa svega oko 16 odsto žena u izvršnoj vlasti i oko 28 odsto u zakonodavnoj, Crna Gora je i dalje daleko od evropskog prosjeka. Prema podacima Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, u državama Evropske unije prosjek iznosi oko 35 odsto žena u vladama i na rukovodećim pozicijama u parlamentima. Nažalost, Crna Gora je na ovom planu, zajedno sa Bosnom i Hercegovinom, i dalje pri samom dnu u regionu. Upravo zbog toga su potrebne suštinske, a ne samo deklarativne promjene. Ministarstvo javne uprave je, pripremajući Prijedlog zakona o Vladi, napravilo važan institucionalni iskorak. Uveli smo jasnija pravila funkcionisanja izvršne vlasti, preciznije definisali strukturu ministarstava i ojačali mehanizme odgovornosti. Međutim, jedna od najvažnijih novina u ovom zakonu odnosi se upravo na rodnu ravnopravnost. Po prvi put uvodi se zakonska obaveza da u sastavu Vlade mora biti najmanje 40 odsto manje zastupljenog pola. Osim toga, jedna od potpredsjedničkih pozicija biće zakonom rezervisana za manje zastupljeni pol. Na taj način rodna ravnopravnost više neće zavisiti od političke volje ili trenutnih okolnosti – ona postaje pravilo i obaveza. Kada zakonom garantujemo učešće žena u donošenju najvažnijih odluka, mi ne ispunjavamo samo formalne kvote. Mi jačamo demokratiju, unapređujemo kvalitet javnih politika i stvaramo pravednije društvo. Istraživanja jasno pokazuju da su inkluzivnije vlade stabilnije, otvorenije i dugoročno uspješnije. Najrazvijenije evropske države – poput Švedske, Finske, Njemačke, Francuske, Belgije i Holandije, imaju veći broj žena na pozicijama odlučivanja. Njihova iskustva pokazuju da veća zastupljenost žena donosi širu perspektivu u proces donošenja odluka i snažniji fokus na razvoj društva u cjelini. Naša vizija se ne završava samo na državnom nivou. Reforme pokrećemo i na lokalnom nivou. Kroz novi Zakon o lokalnoj samoupravi uvodimo rodnu perspektivu kao obavezu u vršenju javnih poslova. U konceptu Zakona o lokalnim izborima predložili smo i dodatna rješenja koja podstiču ravnopravnije učešće žena u lokalnoj vlasti. Evropska unija takođe snažno insistira na ovom pitanju. Direktiva EU koja stupa na snagu zahtijeva da žene zauzimaju najmanje 40 odsto neizvršnih direktorskih mjesta ili najmanje trećinu svih direktorskih mjesta u velikim kompanijama izlistanim na berzama. Važno je naglasiti da je Crna Gora već inkorporirala ovu direktivu u Zakon o privrednim društvima, čime smo pokazali spremnost da pratimo evropske standarde. Rodna ravnopravnost ne gradimo samo kroz zakone. U Ministarstvu javne uprave svakodnevno pokazujemo da stručnost nema pol. U oblasti digitalne transformacije i IT sektora, koji se često stereotipno doživljava kao muški prostor, žene u našem ministarstvu vode neke od najvažnijih reformskih procesa. Zato smo 2024. godine u Metodologiji nagrađivanja izvrsnosti u javnoj upravi uveli i posebnu kategoriju – rodnu ravnopravnost. Time smo poručili da je riječ o vrijednosti koja mora biti sastavni dio svakog modernog i profesionalnog javnog sistema. Reforme koje uvodimo nijesu samo administrativna promjena. One predstavljaju važan društveni iskorak. Prelazimo sa politike dobrih namjera na sistem zakonskih garancija. Ako želimo modernu, evropsku i pravednu Crnu Goru, onda žene moraju imati ravnopravno mjesto tamo gdje se donose najvažnije odluke. Država koja koristi znanje, energiju i potencijal svih svojih građanki i građana biće snažnija, stabilnija i uspješnija. Zato je ovo pitanje mnogo više od statistike ili političke korektnosti. To je pitanje kvaliteta naše demokratije i vizije budućnosti Crne Gore.