Godišnji izvještaj NATO-a: Rusija "najznačajnija i najdirektnija prijetnja"

2026-03-26 - 15:23

Generalni sekretar Alijanse Mark Rute predstavio je godišnji izvještaj NATO-a, u kojem se, između ostalog, navodi da će se Rusija vjerovatno fokusirati na gađanje energetske infrastrukture ukoliko Moskva ikada napadne NATO. „Rusija ostaje najznačajnija i najstrašnija prijetnja sigurnosti u evroatlantskom regionu. U protekloj godini, Rusija je pokušala testirati našu sigurnost i poremetiti i prkositi našim društvima, bilo kroz kršenja vazdušnog prostora, sabotaže i zlonamjerne sajber aktivnosti, ili političko miješanje i informativne prijetnje. Odgovor NATO-a na nepromišljene provokacije, bilo od Rusije ili drugih, bio je jasan, brz i odlučan“, izjavio je Rute na konferenciji za novinare. Godišnji izvještaj razmatra glavne zaključke i dostignuća NATO-a u 2025. godini i ističe da je „ruski agresorski rat protiv Ukrajine pokazao da bi energija vjerovatno bila glavna meta u svakom napadu usmjerenom na NATO“. U dokumentu se takođe navodi da „NATO identifikuje lekcije naučene iz Ukrajine, dok istovremeno intenzivira vježbe, obuku i koordinaciju u zaštiti kritične energetske infrastrukture“, pozivajući se na vojnu vježbu u septembru koja je testirala energetsku bezbjednost Alijanse i dovela do „razumijevanja onoga što je potrebno da se obezbijedi sigurnost snabdijevanja“. Zapadni Balkan – region od strateškog značaja za NATO Za Zapadni Balkan se ocjenjuje da je region od strateškog značaja za Alijansu. U poglavljima koja se odnose na region navodi se da je prisustvo NATO-a na Kosovu ključno za stabilnost cijelog Zapadnog Balkana. Podsjeća se da od 1999. godine snage na Kosovu (KFOR), predvođene NATO-om, rade na održavanju bezbjednog okruženja za sve zajednice, kao i slobode kretanja. Ističe se važnost saradnje sa Evropskom unijom, Ujedinjenim nacijama i drugim međunarodnim akterima. Normalizacija odnosa Srbije i Kosova, prema dokumentu, od suštinskog je značaja za cijeli Zapadni Balkan. „NATO nastavlja da podržava normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine, posebno kroz dijalog Beograd–Priština, uz posredovanje EU, koji je ključan za izgradnju trajnog mira u regionu“, navodi se u godišnjem izvještaju Sjevernoatlantskog saveza. U odlomku koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, u dokumentu se navodi da su odobrenje prvog individualno prilagođenog partnerskog programa za BiH u oktobru i isporuka prvog paketa podrške u okviru inicijative za pružanje strateških savjeta, obuke i praktične pomoći partnerskim zemljama „označili važne prekretnice“ u odnosima. Pojačano prisustvo NATO-a u Bosni i Hercegovini, putem sjedišta NATO-a u Sarajevu i Ćelije za podršku političkom angažmanu, nastavilo je da pruža podršku na lokalnom nivou, zalažući se za odbranu i bezbjednost. „Podrška NATO-a operaciji EUFOR Althea, koju predvodi EU, u okviru aranžmana ‘Berlin plus’, pomogla je u održavanju bezbjednog i stabilnog okruženja u Bosni i Hercegovini“, stoji u dokumentu. Što se tiče Srbije, u godišnjem izvještaju se navodi da su kontakti sa ovom zemljom nastavljeni u rješavanju pitanja od regionalnog značaja i pokretanju inicijativa za buduću vojnu saradnju. Članice NATO-a povećale potrošnju na odbranu Veliki dio predstavljenog dokumenta posvećen je potrošnji na odbranu, što je ključni zahtjev američkog predsjednika Donalda Trampa. Prema podacima iz godišnjeg izvještaja, evropske članice NATO-a i Kanada uložile su ukupno 574 milijarde dolara u odbranu tokom 2025. godine, što predstavlja povećanje od 20 odsto u realnom iznosu u odnosu na prethodnu godinu. „Nastavak ovog ključnog trenda biće prioritet u godinama koje dolaze. Predugo su se evropski saveznici i Kanada previše oslanjali na američku vojnu moć. Nijesmo preuzeli dovoljno odgovornosti za vlastitu sigurnost. Ali došlo je do stvarne promjene u načinu razmišljanja, kolektivnog prepoznavanja našeg promijenjenog sigurnosnog okruženja“, poručio je generalni sekretar Alijanse, ocijenivši da se postiže ogroman napredak.