Herasymenko za CdM: Ukrajina neće kapitulirati – mir je moguć samo uz garancije suvereniteta

2026-02-24 - 06:56

Četiri godine od početka ruske invazije, Ukrajina ostaje pod snažnim vojnim i humanitarnim pritiskom, ali nije odustala od borbe za slobodu i teritorijalni integritet, poručuje ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasymenko u intervjuu za CdM. Ističe da je ključ za pravedan mir u snažnim bezbjednosnim garancijama, kontinuiranoj podršci EU i NATO partnera, kao i dosljednoj primjeni sankcija protiv Rusije. CdM: Kako biste opisali trenutnu vojnu i humanitarnu situaciju u Ukrajini, posebno u istočnim i južnim regionima? Kako rat utiče na svakodnevni život civila u Ukrajini? Herasymenko: Četiri godine nakon početka ruske sveobuhvatne oružane invazije na našu zemlju jasno je da Rusija nije ostvarila svoje ključne političke ciljeve, ali nije odustala od pokušaja da slomi Ukrajinu kroz iscrpljujući rat i teror nad civilima. Situacija na frontu ostaje izuzetno složena i dinamična. Istočni i južni regioni Ukrajine i dalje su pod stalnim pritiskom ruskih snaga, uz kontinuirane pokušaje ofanzivnih operacija i masovne napade raketama i dronovima na civilnu i energetsku infrastrukturu, posebno tokom veoma hladne zime. Čak i u momentima kada se vode diplomatski razgovori, Rusija nastavlja sa napadima, što jasno pokazuje njen odnos prema miru i pregovorima. Istovremeno, protekla godina je potvrdila važan trend – minimalno rusko napredovanje (0,7 odsto ukrajinske teritorije), rast cijene tog napredovanja, uključujući ljudske gubitke (30-35 hiljada mjesečno), za rusku vojsku, kao i jačanje kriznih pojava u ruskoj ekonomiji i u samim oružanim snagama. O tome smo redovno informisali u našim objavama i intervjuima. Humanitarna situacija u ratom pogođenim oblastima Ukrjaine, a i u velikim gradovima sa značajno oštećenim energetskim objektima (uključujući i glavni grad Kijev), ostaje teška. Ciljani napadi na energetsku infrastrukturu imaju za cilj destabilizaciju svakodnevnog života civila i stvaranje humanitarne krize, što predstavlja dio šire strategije pritiska na ukrajinsko društvo. Rat je duboko promijenio svakodnevni život za milione ljudi. Česti prekidi struje i grijanja, opasnost od vazdušnih napada i potreba za stalnim prilagođavanjem novim bezbjednosnim uslovima postali su dio realnosti ukrajinskih gradova. Nažalost, Rusi često izvode ponovne udare po već pogođenim lokacijama, zbog čega stradaju brojni pripadnici naših službi za spašavanje, kao i radnici energetskog sektora iz remontnih brigada. Državne i lokalne vlasti, volonteri i međunarodni partneri kontinuirano rade na obnovi infrastrukture i podršci stanovništvu. Čak je i naša Ambasada angažovana u tome – u toku je velika humanitarna akcija #WarmthForUkraine za pružanje podrške ukrajinskom civilnom stanovništvu koje pati bez struje i grijanja usred zimskih hladnoća. Mi se redovno oglašavamo povodom ove akcije na našim zvaničnim resursima. Uprkos svim gore spomenutim izazovima, teško zamislivim za bilo koju evropsku zemlju u 21. vijeku, Ukrajina ostaje funkcionalna država sa snažnim institucijama i društvom koje je naučilo da živi i radi u ratnim uslovima. Naši građani, uprkos ratu, nastavljaju da rade, školuju djecu i grade budućnost. Ono što Moskva nije razumjela jeste da ukrajinska otpornost nije samo vojna kategorija, već duboka društvena realnost. CdM: Kako ocjenjujete pomoć, koju partneri, a posebno EU i NATO, pružaju Ukrajini? Koje su najveće potrebe Ukrajine u ovom trenutku? Herasymenko: Najveća potreba Ukrajine danas je predvidljivost podrške partnera – posebno u oblasti protivvazdušne odbrane i zaštite naše kritične infrastrukture. Svaka nova isporuka sistema PVO znači spašene živote i stabilniji energetski sistem. Istovremeno, potrebno je zatvoriti sve rupe kroz koje Rusija dolazi do zapadnih tehnologija za proizvodnju oružja. Sve vrste pomoći su međusobno povezane i ne mogu se posmatrati izolovano. Vojna pomoć omogućava Ukrajini da zaštiti civile i teritoriju, finansijska podrška obezbjeđuje pokriće vojnih potreba i funkcionisanje države, dok humanitarna pomoć ublažava posljedice rata za najranjivije kategorije stanovništva. Politička podrška, posebno kroz međunarodne organizacije, daje legitimitet borbi Ukrajine i sprečava pokušaje relativizacije agresije. Predsjednik Ukrajine je više puta naglasio da su sistemska isporuka oružja i sankcije protiv Rusije ključne za stvaranje uslova za pregovore i mir. Upravo kombinacija svih ovih elemenata čini pomoć najefikasnijom. Cilj je lišiti Rusiju alata i resursa za nastavak ubijanja. Evropska unija i NATO imaju ključnu ulogu u podršci Ukrajini, kako kroz vojnu pomoć, tako i kroz političku i ekonomsku podršku. Bez podrške EU i NATO partnera bilo bi mnogo teže zaustaviti rusku agresiju. Ovaj rat je razbio iluzije o stabilnosti evropskog kontinenta i natjerao Evropu da razmišlja strateški o sopstvenoj bezbjednosti. Istovremeno, Ukrajina ne traži samo pomoć – ona je danas aktivni stub evropske sigurnosti. Borba Ukrajine je dio šire borbe za očuvanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima, što je jasno naglašeno i na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji. U svom nedavnom govoru u Minhenu, Predsjednik Ukrajine naglasio je da je bez jedinstva Evrope i transatlantskih partnera nemoguće obezbijediti trajnu sigurnost kontinenta. Ovaj rat je pokazao potrebu da Evropa razvije sopstvene kapacitete, posebno u proizvodnji naoružanja i sistema protivvazdušne odbrane. Ukrajina vidi svoju borbu ne samo kao nacionalnu, već i kao borbu za evropsku bezbjednost u širokom smislu. Spremni smo da, oslanjajući se na svoje borbeno iskustvo, doprinesemo unapređenju tehničke opremljenosti i kvaliteta oružanih snaga zemalja NATO-a, da s njima dijelimo najsavremenije tehnologije i taktike vođenja savremenog ratovanja, te da učestvujemo u obuci i unapređenju borbene spremnosti i pripreme ljudstva. Sama po sebi, visoka borbena gotovost armija evropskih država može služiti kao faktor odvraćanja od daljih agresivnih planova Kremlja. U nedjelju na Cetinju (Foto: X) CdM: Kako vidite stav Crne Gore i njenih građana u podršci Ukrajini? Herasymenko: Crna Gora je od početka rata pokazala principijelnu poziciju i to je nešto što Ukrajina duboko cijeni. Sankcije, politička podrška, uključujući evropske integracije Ukrajine, solidarnost prema ukrajinskim građanima i jasno pozicioniranje u međunarodnim forumima pokazuju da se radi o društvu koje razumije značaj slobode i međunarodnog prava. Crna Gora, iako mala država, ima sasvim realnu ulogu kroz političku solidarnost, sankcionu politiku i humanitarnu pomoć. Takođe, duboko cijenimo prošlogodišnje odluke Vlade i parlamenta o pristupanju Crne Gore misijama EUMAM i NSATU. Te odluke imaju principijelan značaj. Osim toga, iskustvo Crne Gore u reformama i približavanju EU može biti korisno u procesu poslijeratne transformacije Ukrajine. Ne mogu takođe da ne naglasim još jedan put da narod Crne Gore sa svojom izuzetno bogatom i ponosnom slobodarskom i junačkom tradicijom jako dobro razumije šta znači boriti se za svoju slobodu protiv mnogo jačeg agresora i okupatora. CdM: Kako ocjenjujete tekuće diplomatske pregovore sa Rusijom oko završetka rata? Kakve su prepreke i na koje bi Ukrajina uslove pristala? Herasymenko: Prije svega, trebalo bi jasno naglasiti da je Ukrajina više od bilo koga zainteresovana za mir, jer naš narod svaki dan plaća ogromnu i krvavu cijenu za sopstvenu slobodu, nezavisnost, za svoj opstanak. Ukrajina je više puta naglasila da želi mir i da je spremna da se brzo kreće ka dostojanstvenom sporazumu. Međutim, takav sporazum mora garantovati suverenitet, bezbjednost i teritorijalni integritet države. Pregovori koji bi podrazumijevali odricanje od osnovnih principa međunarodnog prava za Ukrajinu nijesu prihvatljivi. Štaviše, izjave, odluke i potezi ruskog rukovodstva svjedoče o nespremnosti da se postigne mirno rješenje, kao i o namjeri da se nastavi s uništavanjem Ukrajine kao države. Zato Rusija pregovore koristi (što u praksi jasno vidimo) za kupovinu vremena i sprečavanje novih sankcija međunarodne zajednice. Najveći izazov jeste nedostatak stvarne političke volje Rusije za mir. Dok se vode pregovori, ruske snage nastavljaju napade na ukrajinske gradove, što otežava izgradnju povjerenja. Ukrajina je jasno poručila da je spremna na dostojanstven sporazum o završetku rata, ali da pitanje ostaje na ruskoj strani – da li su spremni za realnu diplomatiju. Nažalost, od 2014. godine imamo ogromno iskustvo neuspješnih pregovora sa Rusijom, koji nisu donijeli nikakav konkretan rezultat, a svi ranije postignuti dogovori, uključujući i one o prekidu vatre, na kraju su bili prekršeni od strane Rusije. Trajno rješenje moguće je samo uz snažne međunarodne bezbjednosne garancije. Ukrajina ne odbacuje diplomatiju, ali smatra da pregovori moraju imati jasan cilj – pravedan i dostojanstven mir, a ne prazna obećanja i stvaranje uslova za ponavljanje agresije u bližoj budućnosti. Na kraju krajeva, ako neko sanja da Ukrajina kapitulira, moramo ih razočarati: mi nećemo se predati, nećemo promijeniti našu zemlju i građane za prazne riječi i „ljubavne kletve“. Mi već imamo iskustvo Budapeštanskog memoranduma 1994. godine – lekciju ne samo za Ukrajinu, već i za međunarodnu zajednicu uopšte. CdM: Kako Ukrajina gleda na sankcije protiv Rusije i da li smatra da one donose željeni efekat? Herasymenko: Sankcije su vrlo važan instrument pritiska jer ograničavaju rusku sposobnost da proizvodi oružje i finansira rat. One su snažan alat koji osjetno udara na rusku vojnu mašineriju. Posebno je značajno blokiranje lanaca snabdijevanja komponentama koje Rusija ne može sama proizvesti. Ukrajina vjeruje da dosljedna primjena sankcija može ubrzati promjene u ponašanju agresora. Ipak, efekat sankcija zavisi od njihove koordinacije i dosljednosti. Svaki pokušaj zaobilaženja ili slabljenja restrikcija produžava rat i povećava troškove za međunarodnu zajednicu. Koristim ovu priliku da se još jednom iskreno zahvalim Crnoj Gori na potpunoj usklađenosti sankcione politike sa zajedničkim kursom Evropske unije. Oleh Herasymenko CdM: Koji su najznačajniji prioriteti Ukrajine u periodu poslije rata: obnova infrastrukture, reintegracija teritorija, ekonomski razvoj? Kako Ukrajina planira da zaštiti svoje suverenitet i teritorijalni integritet u budućnosti? Herasymenko: Ključni prioriteti Ukrajine u periodu nakon rata biće sveobuhvatna obnova zemlje i jačanje njene otpornosti na dugoročnom planu. Prije svega, riječ je o obnovi energetske i civilne infrastrukture koja je bila sistematska meta ruskih napada, ali i o stvaranju modernije i sigurnije države nego što je bila prije invazije. Rekonstrukcija neće značiti samo fizičku obnovu uništenih gradova, već duboku transformaciju ekonomije i institucija u skladu sa evropskim standardima, uz ubrzanu integraciju u EU kao strateški cilj. Jednako važan prioritet biće reintegracija teritorija koje su bile pod privremenom okupacijom. Ukrajina se suočava sa posljedicama pokušaja sistematskog brisanja ukrajinskog identiteta i nametanja propagande na tim područjima, zbog čega će proces reintegracije obuhvatati obnovu obrazovnog sistema, pravne sigurnosti i povjerenja građana u državne institucije. Kako je više puta naglašeno u javnim nastupima Predsjednika Ukrajine, riječ je ne samo o vraćanju teritorije, već i o vraćanju ljudi i njihovog osjećaja pripadnosti demokratskoj Ukrajini. Ekonomski razvoj biće zasnovan na privlačenju investicija, modernizaciji industrije i jačanju odbrambene proizvodnje. Rat je pokazao koliko je važno imati sopstvene kapacitete u oblasti bezbjednosti i tehnologije, pa Ukrajina planira da razvija inovativne sektore i produbi saradnju sa evropskim partnerima. Poslijeratna ekonomija treba da bude konkurentna, energetski nezavisna i integrisana u zajedničko evropsko tržište. Kada je riječ o zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta u budućnosti, Ukrajina jasno naglašava potrebu za snažnim bezbjednosnim garancijama i modernizacijom oružanih snaga. Iskustvo rata pokazalo je da sigurnost Evrope zavisi od kolektivne snage i jedinstva saveznika, zbog čega će Ukrajina nastaviti da produbljuje saradnju sa EU i NATO partnerima, razvija sopstvenu odbrambenu industriju i gradi sistem koji će spriječiti ponavljanje agresije. Ukrajinci su izuzetno skupo platili svoju slobodu i nezavisnost i zato potpuno zaslužuju bezbjednu i prosperitetnu budućnost u slobodnoj zajednici evropskih naroda. Poruka Ukrajine sada je jednostavna: borba za slobodu i međunarodno pravo nije samo ukrajinsko pitanje, već pitanje budućnosti Evrope. Podrška koju Ukrajina dobija od partnera pokazuje da solidarnost ima stvarnu snagu i da agresija ne može biti prihvaćena kao nova norma. Građanima Crne Gore želimo da poručimo da njihova podrška ima veliki značaj. Svaki glas solidarnosti, svaka politička odluka i svaka humanitarna inicijativa pomažu da se približimo pravednom miru. Aleksandra Obradović