Hoće li zbog bjegunaca produžiti pritvor sa tri na pet godina?

2026-02-13 - 05:39

Prema anketi RTC, većina građana ipak smatra da bi takvo rješenje trebalo podržati. Advokat Nebojša Asanović ukazuje da eventualno povećanje trajanja pritvora neće izazvati nikakve promjene ukoliko se ne promijeni način i pristup rada nadležnih u postupku. „Od toga koliko će trajati pritvor okrivljenima, tri ili pet godina, smatram da je bitnije pitanje kvaliteta i efikasnosti vođenja istražnog postupka ili izviđaja. Ako se, kao i do sada, bude vodila istraga koja je po pravilu spora i čiji je kvalitet upitan, smatram da ne bi pomoglo ni da pritvor traje deset godina“, ističe on. Naprotiv, kako kaže, sa ovakvim vođenjem istražnog postupka u zbilja složenim predmetima kao što su predmeti u vezi sa organizovanim kriminalom, korupcijom i slično, smatra da bi se produženjem roka za pritvor postigao kontraefekat, a to su još sporiji postupci u istrazi. „Smatram da se u vezi sa dužinom trajanja pritvora zapravo pošlo sa pogrešne strane, odnosno obratno od onoga kako bi trebalo. Naime, kod nas se po prvim saznanjima osumnjičeni pritvaraju, dok u nekim drugim pravnim sistemima, u SAD recimo, tajna istraga, prikupljanje podataka, praćenje, a vrlo često i hvatanje počinilaca na djelu, prethode hapšenju. Preko jednih osumnjičenih dolazi se, u saradnji sa njima i uz mogućnost manje kazne, do drugih i preduzimaju se druge operativne radnje policije i tužilaštva. One znaju da potraju duži period, čak i godinama, sve dok se ne dođe do neoborivih dokaza, pa se onda hapsi i pritvara, nakon čega se vrlo brzo dolazi do suđenja i presuda“, kaže on. Kod nas to, kako navodi, ide obratno. „Prvo se hapsi, često na osnovu glasina i poluinformacija, i pritvaraju se osumnjičeni, pa se tek onda traže i obezbjeđuju dokazi, a potom pritvor i sudski postupak traju godinama. Dakle, ako se ne promijeni način i pristup rada nadležnih u postupku, ništa se neće postići povećanjem dužine trajanja pritvora. To je, po meni, samo izgovor za loš rezultat rada i opravdanje nadležnih za loše i pogrešne odluke, negativne posljedice kao što su bjekstva okrivljenih u toku postupka i drugo negativno postupanje nadležnih“, kaže Asanović. Profesor Pravnog fakulteta i kriminolog Velimir Rakočević saglasan je da nije potrebno određivati maksimalno trajanje pritvora jer to može, kako kaže, imati vrlo teške posljedice. „To znači da pritvor može trajati samo onoliko koliko je neophodno, dok postoje razlozi za pritvor. Ključni problem je neefikasnost sudova, koji nijesu u stanju da za tri godine donesu prvostepenu presudu. S druge strane, postoje složeni predmeti gdje je očigledno potrebno više vremena za donošenje presude, pa je pretežniji interes zaštita života i drugih vrijednosti od štetnih posljedica“, kaže Rakočević. Napominje da pritvor treba da bude izuzetak, a njegovo trajanje svedeno na što kraći vremenski period. „Što ne znači da ga treba na bilo koji način ograničavati ako pravosudni organi sude u razumnom roku“, pojašnjava Rakočević. I advokat Zdravko Begović smatra da bi produženjem pritvora bilo povrijeđeno pravo okrivljenih na suđenje u razumnom roku, te da bi pretpostavka nevinosti bila stavljena po strani, budući da bi se, kako kaže, praktično vrijeme provedeno u pritvoru pretvorilo u kaznu. „Nigdje na svijetu ne postoji toliko dug rok od dana podnošenja optužnice do donošenja prvostepene presude, niti postoji predmet koji je toliko činjenično i pravno komplikovan da se ne može završiti za tri godine“, ističe Begović. Podvlači da su problemi suštinski sistemske prirode, budući da ne postoje elementarni uslovi zbog malog broja sudnica i, do skoro, malog broja sudija koji su sudili u Specijalnom vijeću. „Tako da mislim da problem nije u tom roku, nego u organizaciji i radu pravosudnog sistema“, ističe on. Važeći Zakonik o krivičnom postupku (ZKP) propisuje da pritvor, od podizanja optužnice do izricanja prvostepene presude, može trajati najduže tri godine. To je precizirano članom 179 ZKP-a, prema kojem se pritvor, nakon predaje optužnice sudu, može odrediti ili ukinuti samo rješenjem vijeća, uz prethodno mišljenje državnog tužioca kada se postupak vodi po njegovoj optužbi. Inicijativu da se ovaj rok produži na pet godina za najteža krivična djela – organizovani kriminal, terorizam, ratne zločine i djela za koja je zaprijećena kazna dugotrajnog zatvora – 2024. godine predložio je Pokret Evropa sad (PES).