IA: Izmijeniti Ustav u cilju snaženja nadzorne funkcije Tužilačkog savjeta

2026-02-18 - 13:06

Kako je saopšteno iz IA, ta nevladina organizacija (NVO) pozvala je Ministarstvo pravde da u procesu planiranih ustavnih izmjena ozbiljno razmotri te predloge, imajući u vidu preporuke Venecijanske komisije (VK), međunarodne standarde i iskustva iz domaće prakse. IA smatra da je neophodno da se kroz ustavne izmjene ojača netužilački dio članstva TS, propiše apsolutna većina poslanika za izbor članova uglednih pravnika. U toj organizaciji smatraju da je potrebno da se kroz ustavne izmjene spriječi koncentracija upravljačke i nadzorne moći u jednoj osobi i jasno normira obaveza TS da obezbjeđuje zakonitost tužilačke funkcije. “Cilj predloženih izmjena nije slabljenje tužilaštva, već jačanje njegove institucionalne odgovornosti i povjerenja javnosti u njegov rad”, kaže se u saopštenju. U inicijativi se predlaže brisanje ustavne odredbe po kojoj vrhovni državni tužilac (VDT) po službenoj dužnosti predsjedava TS, kao i preispitivanje njegovog članstva u tom tijelu, zbog očiglednog sukoba interesa i koncentracije moći. IA u inicijativi predlaže i uvođenje obaveze da se članovi TS biraju većinom glasova svih poslanika, umjesto prostom većinom, kako bi se obezbijedio širi politički konsenzus. U inicijativi se predlaže i dopuna Ustava da se jasno propiše da TS „obezbjeđuje da se tužilačka funkcija vrši u skladu sa Ustavom i zakonom“, u skladu sa ranijim preporukama VK. Predlaže se i uspostavljanje uravnoteženog sastava TS, kroz jačanje prava tih članova u pogledu pristupa informacijama, nadzora nad radom tužilaštva i pokretanja inicijativa za utvrđivanje odgovornosti. Iz IA su naveli da ustavno rješenje prema kojem VDT istovremeno rukovodi Državnim tužilaštvom i predsjedava TS stvara sistemsku nespojivost funkcija. “Osoba odgovorna za zakonitost rada tužilaštva istovremeno predvodi tijelo koje treba da vrši nadzor nad tim radom”, dodaje se u saopštenju. Iz IA su ukazali da su nakon imenovanja novog VDT-a 2024. godine pozitivne prakse nadzora oslabljene ili obesmišljene. Iz te NVO podsjetili su da je VK još 2007. godine prilikom izrade Ustava Crne Gore, sugerisala da funkcija TS treba da obuhvati i nadzor nad zakonitošću tužilačke aktivnosti. “Takođe je upozorila na rizik da tužioci u savjetima mogu glasati „u bloku“, slijedeći hijerarhijska uputstva, što može oslabiti kontrolnu funkciju tog tijela”, dodaje se u saopštenju. Navodi se da je VK naglasila da TS bez snažne i istinski nezavisne komponente ne može biti efikasan mehanizam kontrole moći najviših tužilaca. Iz IA upozorili su i da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu iz 2024. godine dodatno jačaju dominantnu poziciju tužilaca u TS i njegovim komisijama, čime se produbljuje institucionalna neravnoteža. Takva struktura, kako se dodaje, stvara rizik od korporativizma – zatvorenog sistema odlučivanja sa snažnom unutrašnjom solidarnošću i ograničenom spoljašnjom kontrolom. “Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi jasno zahtijevaju da ona bude uravnotežena odgovornošću, transparentnošću i efektivnim nadzorom”, kaže se u saopštenju.