Identitetska pitanja i dalje među ključnim izazovima na Zapadnom Balkanu

2026-03-03 - 12:57

Mirovni forum ZB organizuju Centar za postkonfliktna istraživanja i Centar za demokratiju i ljudska prava, kako bi otvorili razgovor o prevenciji nasilja zasnovanog na identitetu, demokratskoj otpornosti i tranzicionoj pravdi. Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler poručio je u uvodnom obraćanju da proces pristupanja Uniji nije samo birokratsko usklađivanje sa zakonodavstvom, već strategija mira i garancija stabilnosti. Satler je ukazao na to da svakodnevne informacije koje se mogu pročitati na portalima pokazuju da identitetske teme ne jenjavaju, već da su u porastu. “Mislim da je tema dobro izabrana za Mirovni forum i da ljudi na ZB dobro znaju na bolnim primjerima šta znači nasilje zasnovano na identitetskim pitanjima”, naveo je Satler. Kako je podsjetio, tokom devedesetih godina, dok su mnoge države u Evropi imale priliku da svjedoče dekadi slobode, na ZB su identitetske teme izmanipulisane i pretvorene u oružje. "Razlike među ljudima, koje su nekad toliko male da ih stranci i ne primjećuju, pretvorene su u sredstvo za borbu”, naveo je Satler. On je kazao da je tokom mandata u Bosni i Hercegovini (BiH) iskusio i osjetljivost i otpornost postkonfliktnog društva. “Vidio sam kako cijelo društvo može biti paralisano zbog identitetskih razlika, ali sam vidio i kako političari koriste i zloupotrebljavaju razlike”, naveo je Satler. On je poručio da mir nije samoodrživ i da se on mora graditi svakog dana, štititi i obnavljati u svakoj generaciji. Kako je istakao, EU je u svojoj srži mirovni projekat. “Nastala je iz pepela ratova vođenih identitetskim sukobima i vjekova ratova. Robert Šuman je 1950. godine rekao da se mir ne može sačuvati bez kreativnih napora proporcionalnih opasnostima koje mu prijete”, kazao je Satler. Prema njegovim riječima, recept EU za mir zasniva se na zajedničkim institucijama, vladavini prava, zaštiti manjina i odgovornosti za zločine. Iako, kako je kazao, i u EU postoje problemi i pitanja koja treba riješiti, mnogi važni poblemi su riješeni. Satler je ukazao na to da su problemi povezani sa identitetskim pitanjima u državama EU smanjeni, dodajući da je to nešto što već godinama pokušavaju da postignu i na ZB. “Proces proširenja nije samo birokratsko usklađivanje sa zakonodavstvom, već strategija mira i garancija stabilnosti”, poručio je Satler. Kako je dodao, rat se vratio na evropski kontinent, ali i na Bliski istok. “Međunarodni poredak zasnovan na pravilima je u opasnosti. Takozvane imperije širom svijeta zagovaraju podjelu svijeta na zone uticaja i praćenje zakona jačeg”, naveo je Satler. Kako je dodao, širom tog regiona, narativi identiteta se ponovo instrumentalizuju, podstaknuti nevjerovatnom brzinom i destruktivnim potencijalom društvenih mreža, koje ubrzavaju polarizaciju. “Ovo je pojačano političkom retorikom koja učvršćuje podjele. I zabrinut sam da društva više ne čine napore koji su disproporcionalni prijetnjama miru”, kazao je Satler. To se, kako je naglasio, mora promijeniti. "Moramo razumjeti da identitet sam po sebi nije problem. Postoji otprilike 100 različitih autohtonih etničkih grupa u Evropi, i postoje desetine religijskih identiteta u Evropi. To nikada nije bio problem, raznolikost je snaga Evrope”, naglasio je Satler. Prema njegovim riječima, problem nastaje kada je identitet pretvoren u oružje, kada postane isključiv, hijerarhijski ili dehumanizujući. Velma Šarić iz Centra za postkonfliktna istraživanja kazala je da Mirovni forum treba da bude platforma za refleksiju, dijalog i povezivanje lokalnih realnosti sa regionalnim i međunarodnim procesima. “Stvorili smo ovaj forum jer vjerujemo da je mir na ZB direktno povezan sa evropskom bezbjednošću i budućnošću EU”, navela je Šarić. Podsjećajući da je ova godina veoma važna za BiH jer obilježavaju 30 godina mira. Međutim, kako je navela, mir nije samo odsustvo nasilja. “Mir takođe znači pravdu, odgovornost, inkluziju, snažne institucije, i dobre susjedske odnose”, rekla je Šarić, dodajući da za BiH 30 godina ne znače samo sjećanje na prošlost, već i odgovornost za budućnost. “Naš proces pristupanja EU je dio te odgovornosti”, istakla je Šarić. To, kako je naglasila, nije samo tehnički proces, već transformativni proces za društvo. Ona je ukazala na važnost prioriteta koji se odnosi na pomirenje i dobrosusjedske odnose. “Ovo nije samo uslov EU, ovo je naš sopstveni interes. Izgradnjom povjerenja i dobrih odnosa u regionu, štitimo mir i stvaramo bolju budućnost”, rekla je Šarić. Prema njenim riječima, put ZB ka EU donosi odgovornost za region, ali i za Uniju. Šarić je kazala da Mirovnim forumom žele da ojačaju regionalnu saradnju među akterima civilnog društva, ali i da povežu izgradnju mira sa integracijom u EU i demokratskom otpornošću.