Čistoća grada je pitanje sistema, ali i svijesti građana

2026-02-05 - 10:48

Crna Gora se s ponosom predstavlja kao ekološka država još od 1991. godine, a Bar je godinama važio za jedan od najurednijih gradova u regionu. Ipak, sve češće je u javnosti prisutna dilema da li je čistoća grada pitanje sistema ili ekološke svijesti građana. Upravo toj temi bila je posvećena emisija Radio Bara, sa gostima Milenom Zoranović učiteljicom i ekološkom aktivistkinjom i Božidarom Kuburovićem direktorom sektora “Gradska čistoća” u DOO Komunalne djelatnosti Bar. Prije razgovora sa gostima u studiju, emitovana je anketa koju je na ulicama Bara uradio novinar Radio Bara Nemanja Janković. Građani su odgovarali na pitanja o čistoći grada, selektivnom odlaganju otpada i ekološkoj svijesti, a mišljenja su bila podijeljena. Nemanja iz Bjeliša smatra da je grad čist, ali ne praktikuje selektovanje otpada. “Zaista moram reći da je čisto, iako se mora više voditi računa o tome. Centar je čist, a takva situacija je i u pojedinim prigradskim naseljima. Ne bavim se selektovanjem otpada, jer smatram da još uvijek ne postoji svijest o tome. Mislim da je potrebno još kontejnera i više edukacije o tome”, kaže naš sagovornik. Mladi Zoran Nikić Bar vidi kao uredan grad, ali smatra da bi više računa trebalo da se vodi o čistoći ulica. “Često sam na motoru, tako da mogu da obiđem svaki kraj našeg grada. Ne znam ništa o reciklaži i selektovanju otpada. Smeće iznose stariji i odlažu ga u kontejner. To je ono što ja znam”, jasan je Nikić. Stariji sugrađanin Vinko je mišljenja da stvari idu nabolje. “Kada je centar grada u pitanju, čisto je, idemo naprijed. Ne bavim se selektovanjem otpada, zato što mislim da nemam mogućnosti za to. Čuo sam da postoje posebni kontejneri, ali narod to ne poštuje. Otpad bi trebalo da se odvaja na način – kontejner za plastiku, za staklo, za običan otpad. Mislim da veoma malo kanti postoji za to. Gotovo su nevidljive. Građani treba da se naviknu na nove načine odlaganja otpada”, kategoričan je Vinko. Tatjana Ziramov ističe da je potrebno više edukacije o odlaganju otpada. “Smatram da je čisto. Živim u centru grada, za ostala naselja ne znam. Kontejnera ima dovoljno. Vjerujte mi da ne znam gdje u Baru može da se reciklira otpad, tako da se ne bavim time. Treba više da se posvetimo edukaciji o selektovanju otpada”, kaže Tatjana. Ima i onih koji nisu zadovoljni komunalnim redom u gradu. Odgovornost, po ocjeni Zorana, dijele i građani, ali i nadležno preduzeće. “Po mom mišljenju, nije čisto kako bi trebalo da bude. Smatram da su nepravilno odlaganje smeća i prljavština najveći problem. Dobar dio krivice snose i građani, ali i službe koje su odgovorne za čistoću. Sve bacam u jedan kontejner, tako sam navikao. Smatram da nema određenog mjesta za selektovanje otpada. Trebalo bi to regulisati malo bolje. Nužno je edukovati građane u tom pravcu, pa da nam pravilno odlaganje otpada postane navika, a ne da izađemo iz kuće i smeće bacimo bilo gdje”, kategoričan je naš sugrađanin. Zorka smatra da više pažnje treba da se posveti prigradskim naseljima, naročito ljeti. “Ljeto je bilo užasno. Bilo je smeća, vjetar koji često duva ga raznosi i napravi problem. Najlakše bi bilo da se onima koji su zaduženi za to, ne da plata. Treba da se izlazi na teren i da se kontroliše. I to je rješenje. Inače, ja sve stavljam u istu kesu i tako odlažem otpad. Smatram da bi trebalo malo da se probudi i ekološka svijest kod građana. Međutim, koliko su oni krivi, toliko su krivi i oni drugi”, decidna je naša starija sugrađanka, a sa njenim se mišljenjem slažu Mersida i Milica Fuštić. “Koliko je krivo lokalno preduzeće, toliko su krivi i građani. Ne bavim reciklažom, sve odlažem u istu korpu. Prvo treba da se probudi ekološka svijest kod građana. Smatram da je model za rješavanje tog problema u kažnjavanju”, predlažu Mersida i Milica. Anketa je, dakle, pokazala da građani Bara uglavnom ne praktikuju selektivno odlaganje otpada, prije svega zbog nedostatka infrastrukture i informacija, ali i da postoji svijest o potrebi većeg ličnog angažmana, edukacije i odgovornosti, kako njih, tako i nadležnih službi. Na pitanje da li je čistoća grada, prije svega, pitanje sistema ili svijesti građana, Božidar Kuburović ističe da se radi o neraskidivoj vezi ta dva faktora. „Odgovor je, i jedno i drugo. Tek kada i sistem i svijest građana funkcionišu zajedno, možemo govoriti o nivou čistoće kakav želimo. I sami građani su to potvrdili u anketi“, kazao je Kuburović, naglašavajući da Komunalne djelatnosti obavljaju posao od javnog interesa i kontinuirano rade na unapređenju usluga, ali da bez odgovornog odnosa građana sistem ne može biti u potpunosti efikasan. Slično mišljenje dijeli i Milena Zoranović, koja godinama kroz rad u školi, ali i putem društvenih mreža, pokušava da utiče na razvoj ekološke svijesti. „Sve zavisi od nas. To je sistem spojenih sudova. Što više damo u pozitivnom smislu, više ćemo dobiti u čistoći i ljepoti grada“, istakla je Zoranović. Ona je naglasila da lično nije nezadovoljna radom komunalnih službi, te da se njihovi zaposleni maksimalno trude, ali da je Bar posljednjih godina doživio snažnu ekspanziju, uz dolazak ljudi različitih navika, kultura i nivoa ekološke svijesti. Govoreći iz ugla dugogodišnjeg zaposlenog u komunalnom sistemu, Kuburović podsjeća da se percepcija čistoće grada mijenjala s vremenom. „Ranije smo svjedočili mnogo ozbiljnijim problemima, divljim deponijama i zapuštenim lokacijama, ali se o tome manje govorilo. Danas se reaguje i kada se vidi papirić pored korpice. Ljudi se brzo naviknu na lijepo i onda očekuju još više“, rekao je on, dodajući da je Bar danas, kada se sagledaju sve okolnosti „nikad ljepši i uredniji“. Kao jedan od ključnih pomaka naveo je ugradnju preko 200 podzemnih kontejnera, kao i sanaciju nekadašnjih divljih deponija koje su, kako kaže, pretvorene u „zelena ostrva i vidikovce na ponos cijele opštine“. Zoranović je posebno istakla dobru saradnju građana i komunalnih službi, navodeći da reakcije sektora “Gradska čistoća” često dolaze brzo i efikasno. „Čim se prijavi mini-deponija ili gomila otpada, komunalne službe dolaze i to se uklanja. To je za svaku pohvalu“, kazala je ona, ali je upozorila da građani često griješe, posebno kada male korpice za sitni otpad koriste za kućne kese smeća. Posebnu pažnju u razgovoru izazvala je tema selektivnog prikupljanja otpada. Zoranović je podijelila iskustvo iz svoje zgrade, gdje stanari samoinicijativno sakupljaju plastičnu ambalažu, koju posljednje subote u mjesecu odnose iza zgrade Opštine, gdje se ona preuzima i odvozi na reciklažu. „Građani znaju koliko je plastika opasna po životnu sredinu. Problem je što često ne znaju šta dalje s tim otpadom“, istakla je ona, dodajući da je ključni izazov obezbijediti kontinuitet, od sakupljanja do preuzimanja i dalje obrade otpada. Kuburović je potvrdio da su takve inicijative dragocjene, da je reciklaža u Baru i Crnoj Gori još uvijek u povoju, ali da postoje konkretni planovi za unapređenje sistema. „Najbolja selekcija je ona na izvoru nastanka. Kada građani odvoje otpad u domaćinstvu, više od 80 odsto posla je već urađeno“, kazao je Kuburović, najavljujući planove za dodatne posude za selekciju i završetak projekta reciklažnog dvorišta, čija se realizacija očekuje u narednom periodu. Govoreći o primjerima iz regiona i inostranstva, Zoranović je ukazala na važnost motivacije. „Kosovo ima devet otkupnih mjesta gdje ljudi donose plastiku i za to dobijaju novac. To je ogromno motivaciono sredstvo. Na Zapadu imate automate u marketima, ubacite ambalažu i dobijete umanjenje na računu za kupovinu. Postoji sistem“, navela je Zoranović, dodajući da škole imaju ključnu ulogu u tom procesu, te da u njima imaju klupe napravljene od plastičnih čepova. Djeca tada vide da otpad može imati novu vrijednost, što je, podvlači “najbolja edukacija”. Kuburović je naveo da su i u Baru već napravljeni koraci u tom pravcu. „Snabdjeli smo više vrtića i osnovnih škola savremenim malim separatorima. Kada ih napune, mi taj otpad preuzimamo. Nije poenta u zaradi, već u stvaranju navike kod djece“, kazao je. Oboje sagovornika saglasni su da je, osim edukacije, neophodna i dosljedna kaznena politika. „Jedna kazna po džepu brzo se proširi od uha do uha i naredni put ljudi dobro razmisle gdje bacaju otpad“, smatra Zoranović, dok Kuburović dodaje da su kamere na kritičnim lokacijama već pokazale rezultate, te da se radi na dodatnom uvođenju tog sistema uz poštovanje zakonskih procedura. Zoranović je uputila jasnu poruku građanima. „Hajde da svako od nas vidi šta može da uradi već sjutra. Nema te službe koja može očistiti sve ono što mi bacimo. Ako svako da svoj mali doprinos, grad će biti ljepši i nama prijatniji za život.“ Kuburović je zaključio da su vrata Komunalnih djelatnosti otvorena za saradnju sa građanima i inicijativama koje doprinose razvoju ekološke svijesti. „Ako građani ulože jedan odsto sebe, mi ćemo uzvratiti sa 101 odsto”, poručio je Kuburović.