Iz sata u sat: Rojters: Tramp tvrdi da je Putin pristao da nedjelju dana ne gađa Kijev; Sijarto: Nećemo dozvoliti da se novac Mađara šalje Ukrajini

2026-01-29 - 18:25

Rat u Ukrajini – 1. 436. Američki državni sekretar Marko Rubio ističe da su sporna pitanja teritorije, prije svega oko Donjecke oblasti, ključna prepreka mirovnom dogovoru i da će SAD vjerovatno morati da pruže bezbjednosnu podršku eventualnom sporazumu. Istovremeno, Kijev i Moskva signaliziraju spremnost za dijalog, ali uz različite uslove. Dešavanja pratite na CdM-u. Tramp tvrdi da je Putin pristao da nedjelju dana ne gađa Kijev Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je ruski predsjednik Vladimir Putin pristao da nedjelju dana ne izvodi napade na Kijev zbog izuzetno hladnog vremena, javlja Rojters. “Lično sam zamolio predjsednika Putina da nedelju dana ne gađa Kijev i druge gradove, imajući u vidu izuzetnu hladnoću u regionu, i on je na to pristao” rekao je Tramp. Tramp je dodao da su mu mnogi govorili da ne gubi vrijeme i da neće dobiti takav odgovor, ali da je, kako je naveo, Putin prihvatio njegov zahtjev. Ukrajina: Akcija protiv ruske zloupotrebe “Starlinka” Ministarstvo odbrane Ukrajine, u saradnji sa kompanijom “Spejs iks”, preduzima mjere da bi sprečilo korišćenje satelitskog sistema “Starlink” na ruskim bespilotnim letjelicama, saopštio je ukrajinski ministar digitalne transformacije Mihajlo Fedorov. Fedorov je naveo da je tim Ministarstva, nekoliko sati nakon što su se pojavili ruski dronovi sa “Starlinkom” iznad ukrajinskih gradova, kontaktirao Spejs iks” i predložio rješenja za sprečavanje takve zloupotrebe. “Zahvalan sam predsjednici ‘Spejs iksa’ Gvin Šotvel i izvršnom direktoru Ilonu Masku na brzoj reakciji i radu na rješavanju situacije”, poručio je Fedorov. Podsjetio je da je odluka Maska da na početku rata aktivira “Starlink” i pošalje prve terminale Ukrajini, bila od ključnog značaja za stabilnost države. Ruske snage sve češće koriste “Starlink” na bespilotnim letjelicama da bi zaobišle ukrajinska sredstva za elektronsko ratovanje i povećale preciznost i efikasnost napada. Kadirov se protivi pregovorima o Ukrajini, poziva na okončanje rata Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je da se protivi nastavku pregovora o mirnom rješenju sukoba u Ukrajini, ističući da “rat mora da bude okončan”. “Vjerujem da (rat) mora da bude završen, ali sam protiv pregovora nakon svega što je urađeno”, rekao je Kadirov. Izjava Kadirova dolazi uoči treće runde trilateralnih pregovora između Rusije, Ukrajine i SAD, koja je za 1. februar zakazana u Abu Dabiju. Sijarto: Nećemo dozvoliti da se novac Mađara šalje Ukrajini Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je da vlada te zemlje neće dozvoliti da se novac mađarskih poreskih obveznika šalje Ukrajini, bez obzira na pritiske iz Brisela. Sijarto je rekao da je u Briselu zavladao “ratni fanatizam”, navodeći da većina država članica nekritički podržava ponovljene finansijske zahtjeve Kijeva. “Ne očekujem da će šira koalicija odoljeti ovim nepromišljenim predlozima finansiranja”, rekao je Sijarto. Prema njegovim riječima, EU je odlučna da produži, pa čak i eskalira rat, ne obazirući se na troškove. “Milijarde eura se predaju, kao da je to najprirodnija stvar na svijetu”, rekao je Sijarto. Zelenski: Ukrajina “značajno diversifikovala“ snabdijevanje prirodnim gasom Volodimir Zelenski objavio je da je Ukrajina “značajno diversifikovala“ svoje snabdijevanje prirodnim gasom nakon ruskih udara na vitalnu infrastrukturu zemlje. “Obezbjeđujemo pouzdano snabdijevanje gasom za Ukrajince uprkos svim izazovima. Nastavljamo da uvozimo dovoljne količine. Rute snabdijevanja su značajno diversifikovane“, naveo je, između ostalog, Zelenski u svojoj objavi na X-u. Kremlj ponovo pozvao Zelenskog na pregovore u Moskvu Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Rusija ponovila poziv ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da dođe u Moskvu na mirovne pregovore, ali da još nije dobila odgovor, javila je agencija Interfaks, prenosi Rojters. Zelenski je prošle godine odbio sličan poziv, predloživši da ruski predsjednik Vladimir Putin umjesto toga dođe u Kijev. Pomoćnik Kremlja za spoljnu politiku, Jurij Ušakov, rekao je u srijedu da bi svaki sastanak između Putina i Zelenskog morao biti dobro pripremljen i usmjeren ka rezultatima. Ako je Zelenski spreman za takav sastanak, Ušakov je rekao da ukrajinski lider može doći u Moskvu i da će mu biti zagarantovana lična bezbjednost. Neimenovani američki zvaničnik rekao je u subotu za portal Aksios da su Zelenski i Putin „veoma blizu“ susreta nakon što je Vašington posredovao u mirovnim pregovorima u Abu Dabiju prošle nedjelje. Merc: Nemoguće je da Ukrajina pristupi EU 2027. Njemački kancelar Fridrih Merc istakao da ne vidi mogućnost brzog priduživanja Ukrajine Evropskoj uniji. “Pristupanje 1. januara 2027. godine ne dolazi u obzir. To je nemoguće”, rekao je Merc, koji je i lider Hrišćansko-demokratske unije (CDU), nakon konsultacija sa najvišim zvaničnicima koalicione Socijaldemokratske partije (SPD) u Berlinu, prenosi portal Tag24. Istakao je da svaka zemlja koja želi da se pridruži EU mora prvo da ispuni takozvane Kopenhagenske kriterijume, što je proces koji obično traje nekoliko godina. Naglasio je da je važno da Ukrajina ima perspektivu koja bi otvorila put ka pristupanju EU, ali je upozorio da je to dugoročan proces. “Možemo postepeno približavati Ukrajinu Evropskoj uniji. To je uvijek moguće, ali tako brzo pristupanje jednostavno nije izvodljivo”, zaključio je Merc. Predsjednik Ukrjaine Volodimir Zelenski rekao je u prekjuče da bi prijem njegove zemlje u Evropsku uniju trebalo bi da bude finalizovan do 2027. godine, dodajući da Kijev članstvo u EU vidi kao dio bezbjednosnih garancija za svoju ratom pogođenu zemlju. EK: Humanitarna pomoć za Ukrajinu i Moldaviju vrijedna 153 miliona eura Evropska komisija najavila je hitnu humanitarnu pomoć od 153 miliona eura za Ukrajinu i Moldaviju kako bi se ublažile posljedice ruskih napada na energetsku infrastrukturu i ekstremnih zimskih uslova koji pogađaju civile. Kako se navodi, Ukrajini će biti obezbijeđeni smještaj, hrana, novčana podrška, psihosocijalna pomoć, zdravstvene usluge i pristup vodi, dok će Moldavija dobiti osam miliona eura za smještaj ukrajinskih izbjeglica. Evropska komisija napominje da je pojačala i hitnu energetsku podršku Ukrajini, isporučujući 447 generatora vrijednih 3,7 miliona eura, dok se dodatnih 500 generatora raspoređuje iz strateških rezervi kako bi se održale ključne službe poput bolnica i skloništa. Ukupna podrška EU Ukrajini od početka rata sada iznosi 193,3 milijarde eura. Lavrov: Ne komentarišemo pregovore koji se održavaju iza zatvorenih vrata Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov kaže da za razliku od Ukrajine i SAD, Moskva ne komentariše pregovore iza zatvorenih vrata. ”Oni koji pokušavaju da daju sve vrste izjava o tome o čemu pričaju, ko je kome šta obećao, nemaju baš ispravan stav o pregovaračkoj praksi i pristojnosti”, rekao je Lavrov, prenose RIA Novosti. Lavrov je istakao da Moskva ne zna o kakvim su se konkretnim bezbjednosnim garancijama dogovorili Vašington i Kijev, odgovarajući na navode američkog državnog sekretara Marka Rubija koji je pred Odborom za spoljne poslove američkog Senata rekao da je navodno već postignut opšti sporazum o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu. ”Očigledno je da se radi o garancijama za isti onaj ukrajinski režim koji sprovodi rusofobnu, neonacističku politiku”, ocijenio je Lavrov. Smatra da bezbjednosne garancije za Kijev, čija je svrha očuvanje tog režima na teritorijama Ukrajine koje sada kontroliše Rusija, vjerovatno neće obezbijediti pouzdan mir. Ponovio je da će Rusija razmatrati samo prave sporazume, a ne ”javne igre”. ”Naši pregovarači će nastaviti da komuniciraju u bilo kojem formatu, oni znaju svoj posao. Kada sve bude jasno, siguran sam da će mediji biti obaviješteni’, zaključio je ruski šef diplomatije. Obavljena još jedna razmjena tijela poginulih vojnika Rusija i Ukrajina su u okviru mjera repatrijacije razmijenile tijela poginulih vojnika, saopštile su obje strane. Pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski rekao je da je Moskva Kijevu predala tijela 1.000 poginulih vojnika, dok je Ukrajina Rusiji vratila 38 tijela. Medinski je naveo da je razmjena sprovedena u skladu sa Istanbulskim sporazumima, prenijele su RIA Novosti. Ukrajinska strana je potvrdila da je u zemlju vraćeno 1.000 tijela poginulih, za koja ruska strana navodi da pripadaju ukrajinskim braniocima. Kako je saopštio Koordinacioni štab za postupanje sa ratnim zarobljenicima, nakon repatrijacije biće sprovedene sve potrebne procedure identifikacije u saradnji sa nadležnim institucijama, navodi Ukrinform. U saopštenju je navedeno da su mjere repatrijacije realizovane zajedničkim radom više ukrajinskih državnih organa i struktura sektora bezbjednosti i odbrane, uz pomoć Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, kojem je izražena posebna zahvalnost. Ukrajinske vlasti su podsjetile da je prethodna velika razmjena obavljena 19. decembra prošle godine, kada su u Ukrajinu vraćena 1.003 tijela poginulih vojnika. Peskov: Naredni susret u Abu Dabiju mogao bi da traje duže od dana Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije isključio da bi nova runda razgovora u Abu Dabiju, ako bude potrebno, mogla da traje duže od jednog dana, ali je odbio da precizira tačan termin sastanka, prenosi Tas. Kalas: Moskva nije ozbiljna u vezi sa pregovorima u Abu Dabiju, ne želi mir Visoka predstavnica Evropske unije za spoljne poslove Kaja Kalas kaže da to što rusku delegaciju na mirovnim pregovorima u Abu Dabiju čini vojno osoblje, koje po njenoj ocjeni nema ovlašćenja da se o bilo čemu dogovori, znači da Rusija “definitivno nije ozbiljna” oko postizanja mira. “Upravo je suprotno. Bombarduju Ukrajince, pokušavaju da ih bombardovanjem i smrzavanjem dovedu do predaje, i zato razgovaramo i o energetskoj podršci koju možemo da im pružimo, jer je veoma teška zima i Ukrajinci zaista pate. Tamo se sprema humanitarna katastrofa”, rekla je Kalasova pred sjednicu Savjeta za spoljne poslove Evropske unije. U Abu Dabiju su tokom proteklog vikenda održani pregovori američke, ruske i ukrajinske delegacije o postizanju mira u Ukrajini, koji su bili zatvoreni za medije, a njihov nastavak je iz više izvora najavljen tokom ove nedjelje. Kalasova je ocijenila da je pozitivno što će EU Rusiju staviti na crnu listu za pranje novca, jer koristi takva za finansiranje rata u Ukrajini. “Mislim da je svaki način da se izvrši pritisak na Rusiju za stvarne pregovore dobar, i mi nastavljamo sa ovim”, kazala je Kalas. Tema sastanka, dodala je, biće i Bliski istok, odnosno Iran. “Dodaćemo nove sankcije na listu, a takođe očekujem da se složimo oko uvrštavanja Iranske revolucionarne garde na listu terorista. To će ih staviti u isti rang sa Al Kaidom, Hamasom, Islamskom državom. Ako se ponašate kao terorista, trebalo bi da budete i tretirani kao terorista”, rekla je Kalas. Dodala je da su takve mjere EU poruka Iranu, povodom nasilnog gušenja protesta. “Jasno je ono što vidimo, broj žrtava u protestima koji su se održali u Iranu i sredstva koja je režim preduzeo su zaista ogromne. Zato takođe šaljemo jasnu poruku da ako suzbijate ljude, to ima cijenu i vi ćete biti sankcionisani za to”, kazala je Kalas. Kalas je dodala da će na sastanku Savjeta za spoljne poslove EU biti riječi i o Bliskom istoku, Siriji i Gazi, i o tome šta EU može tamo da uradi. Lokalne vlasti: Tri osobe poginule u ruskom udaru na Zaporošku oblast Tri osobe poginule su u ruskim udarima na Zaporošku oblast, saopštile su lokalne vlasti, prenosi Unijan. Državna služba za vanredne situacije navela je da su u napadu poginuli 62-godišnji muškarac i žene starosti 26 i 50 godina. Povrijeđen je 57-godišnji muškarac. Prema riječima spasilaca, sedam privatnih kuća je oštećeno u Viljnjansku, a jedna kuća je potpuno uništena. Rubio: Donjeck ključna prepreka miru Američki državni sekretar Marko Rubio kaže da su teritorijalni sporovi oko Donjecke oblasti ključni neriješeni problem u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini i da će Sjedinjene Američke Države vjerovatno morati da se obavežu na bezbjednosnu podršku. Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski ukazuje da su pregovarački tim i vlada identifikovali ključne elemente poslijeratne obnove neophodne za finalizaciju sporazuma sa SAD. Pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov tvrdi da je Vladimir Putin više puta izjavio da je spreman za direktan susret sa Zelenskim u Moskvi, ukoliko je Kijev otvoren za dijalog. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov smatra da sam početak trilateralnih pregovora Ukrajine, SAD i Rusije u Abu Dabiju predstavlja napredak. Centar za strateške i međunarodne studije procijenio je da je u četiri godine rata Rusija imala 1,2 miliona žrtava – od kojih je poginulo 325.000 vojnika, a ostali su ranjeni ili nestali, dok je blizu 600.000 ukrajinskih vojnika ubijeno, ranjeno ili je nestalo.