Iz sata u sat: Ukrajina dobila prvu tranšu od 1,5 milijardi dolara od MMF-a; Zelenski: Nikada neću napustiti Donbas i 200.000 Ukrajinaca koji tamo žive

2026-03-03 - 17:17

Rat u Ukrajini – 1.469. dan. Rusija “gleda” na Odesku oblast, ali nema snage za napad, tvrdi predsjednik Volodimir Zelenski. Evropi će ponovo biti potrebna Rusija da bi preživjela, poručuje Moskva. Dešavanja pratite na CdM-u. Zelenski: Nikada neću napustiti Donbas i 200.000 Ukrajinaca koji tamo žive Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da nikada neće odustati od Donbasa, čak ni uz bezbjednosne garancije saveznika. “Želim da bude jasno: nikada neću napustiti Donbas i 200.000 Ukrajinaca koji tamo žive. Zašto bih to uradio? Zato što Putin to postavlja kao uslov za mir? I da li će odmah nakon toga iznijeti nove zahtjeve? Ne, to neću tolerisati”, rekao je Zelenski u intervjuu za Korijere dela Sera . Istovremeno, napomenuo je da se ovdje nalaze najbolja odbrambena uporišta, i ako Ukrajina povuče svoje trupe, Rusi će imati slobodan put do centra zemlje. Zelenski je takođe dodao da čak i ako SAD pošalju svoje trupe da obezbijede bezbjednosne garancije, rizici i dalje ostaju. “Ne želim da pravim paralele, ali sjetimo se povlačenja trupa iz Avganistana. Šta će se desiti ako za 10 godina ne Tramp, već neki drugi predsednik SAD odluči da povuče svoje trupe? Potrebna nam je jaka odbrana, Odbrambena linija Ukrajine”, rekao je on. Takođe je napomenuo da je prihvatio američki predlog da se zamrzne linija vatre kako bi se okončala neprijateljstva. “Međutim, Rusi su odbili i žele naše potpuno povlačenje trupa iz Donbasa. Onda su Amerikanci predložili demilitarizovane zone i slobodne ekonomske zone sa obje strane fronta. Rekao sam da to treba da važi za obje strane, ali su Rusi odgovorili da to treba da bude samo na našoj strani. Ovo je čisto ludilo”, zaključio je Zelenski. Kijev: Naftovod Družba teško oštećen u požaru nakon ruskog napada Ukrajinski ogranak naftovoda Družba, koji snabdijeva ruskom naftom Mađarsku i Slovačku, teško je oštećen u požaru nakon ruskog napada, izjavio je za Interfaks ukrajinski ministar energetike Denis Šmigalj. “Veći dio unutrašnje opreme naftovoda, razni senzori i druga oprema unutar naftovoda oštećeni su temperaturnim uslovima”, rekao je Šmihalj. Orban: Ukrajinska blokada nafte je politička ucjena Zelenskog Mađarski premijer Viktor Oraban rekao je da je blokada cjevovoda Družba od strane Ukrajine ucjena predsjednika te zemlja Volodimira Zelenskog, usmjerena na to da pomogne mađarskoj opozicionoj stranci Tisa da dođe na vlast. “Mađarska neće da ostane pasivna. Razbićemo blokadu nafte i zaštititi snabdijevanje Mađarske energentima”, napisao je Orban, prenosi MTI. Ukrajina dobila prvu tranšu od 1,5 milijardi dolara od MMF-a Ukrajina je primila prvu tranšu od 1,5 milijardi dolara od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u okviru novog četvorogodišnjeg programa Proširenog fonda za finansiranje (EFF). Premijerka Ukrajine Julija Sviridenko obavijestila je javnost putem Telegrama, naglasivši da će taj iznos biti korišćen za finansiranje prioritetnih budžetskih rashoda i podršku makroekonomskoj stabilnosti, prenio je Ukrinform. Program MMF-a ukupno iznosi 8,1 milijardu dolara, a Ukrajina je od početka rata dobila 14,9 milijardi dolara finansijske pomoći od MMF-a za svoj državni budžet. Sviridenko je zahvalila ukrajinskim partnerima na povjerenju i podršci, ističući da nastavljaju sa sprovođenjem reformi koje se fokusiraju na makroekonomsku stabilnost, jačanje državnih institucija i unapređenje evropskih integracija. Odbor direktora MMF-a odobrio je novi četvorogodišnji program finansiranja za Ukrajinu 27. februara, čime se pruža dodatna podrška ukrajinskoj ekonomiji usljed ratnih izazova. Banka Rusije tužila EU zbog zamrzavanja imovine Banka Rusije podnijela je tužbu Opštem sudu Evropske unije, osporavajući uredbu Savjeta EU kojom je uvedeno neodređeno zamrzavanje imovine ruske Centralne banke. Kako je saopšteno na sajtu banke, zahtjev je podnijet na osnovu člana 263 Ugovora o funkcionisanju EU i predstavlja nastavak osporavanja, kako se navodi, nezakonitih postupaka EU prema suverenoj imovini Banke Rusije, prenio je Interfaks. Centralna banka tvrdi da uredba krši osnovna prava, uključujući pravo na pristup pravosuđu, nepovredivost imovine i princip suverenog imuniteta država i njihovih centralnih banaka. Navodi se i da uredba onemogućava sudsku zaštitu i izvršenje sudskih ili arbitražnih odluka. Banka Rusije takođe ocjenjuje da su tokom usvajanja uredbe počinjene proceduralne povrede, jer, prema njenim tvrdnjama, odluka nije donijeta jednoglasno, već većinom glasova, što smatra kršenjem člana 215 Ugovora o funkcionisanju EU. Ranije, sredinom decembra 2025. godine, Centralna banka je najavila da će koristiti sva raspoloživa pravna sredstva kao odgovor na planove EU da zapljeni zamrznutu imovinu. Centralna banka je 12. decembra podnijela tužbu protiv kompanije “Euroclear” pred Moskovskim arbitražnim sudom, tražeći odštetu od 200,1 milijardi eura zbog, kako navodi, nezakonitog blokiranja i korišćenja njene imovine. EU, SAD i druge zemlje zamrznule su oko 300 milijardi dolara ruskih međunarodnih rezervi u proljeće 2022. godine, kao odgovor na ruske akcije u Ukrajini. Centralna banka je više puta saopštila da je spremna da pravno ospori te mjere. Tramp: SAD imaju gotovo neograničene zalihe municije Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su zalihe municije SAD-a na srednjem i višem srednjem nivou i da “nikada nisu bile veće i bolje” i da su “praktično neograničene”. On je na mreži “Truth Social” naveo da ratovi mogu da se vode dugotrajno i uspješno koristeći te zalihe. “Ratove možemo da vodimo ‘zauvjek’ i veoma uspješno, koristeći samo ove zalihe (koje su bolje od najboljeg oružja drugih zemalja)”, napisao je Tramp. On je dodao da su zalihe dobre i na “najvišem nivou”, ali da nisu na željenom nivou, kao i da je dio visokokvalitetnog oružja uskladišten u udaljenim državama. Tramp je kritikovao bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena, optužujući ga da je Ukrajini dao stotine milijardi dolara vrijedno oružje bez adekvatne zamjene zaliha. “Pospani Džo Bajden je potrošio sve svoje vrijeme i novac naše zemlje, dajući sve (američkom zabavljaču) F.T. Barnumu (Zelenskom) iz Ukrajine – stotine milijardi dolara vrijedno – i, dok je toliko toga super visokog kvaliteta poklonio (besplatno!), nije se potrudio da ga zamijeni”, naveo je Tramp. On je istakao da je tokom svog prvog mandata obnovio američku vojsku i da to, kako tvrdi, nastavlja da čini, naglasivši da su Sjedinjene Američke Države opremljene i spremne za pobjedu. Najžešći su bili sukobi u pravcu Guljajpolja Novi ratni sukob na Bliskom istoku nije uticao na smanjenje borbenih dejstava na ukrajinskom frontu. Zabilježeno je 136 sukoba, a najžešći su bili u pravcu Guljajpolja. U ruskom napadu dronom na civilni putnički voz ukrajinske željeznice u okrugu Krivog Roga jedna osoba je poginula, a nekoliko ih je ranjeno. Zaporožje je bilo pod udarom avio-bombi. Ukrajinski dronovi pogodili su naftni terminal u Novorosiju, u ruskoj Krasnodarskoj Pokrajini, gdje je proglašeno vanredno stanje. Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je da su branioci oslobodili devet naselja u pravcu Aleksandrovke. Predsjednik Volodimir Zelenski kaže da Ukrajina zna planove Rusa – gdje će napasti, šta žele da zauzmu, ali, prema njegovim riječima, neprijatelj nema snage da pokrene martovsku ofanzivu koju je planirao. “Rusija gleda na Odesku oblast, ali nema snage da pokrene napad”, tvrdi Zelenski. Kaže da pregovori Ukrajine, Sjedinjenih Država i Rusije zakazani za ovu sedmicu, za sada nisu otkazani, ali se ne zna da li će biti održani u Abu Dabiju, nakon što su SAD i Izrael napale Iran. Ponudio je i pomoć zemljama Bliskog istoka u borbi protiv iranskih dronova, ako arapski lideri mogu da postignu sporazum o prekidu vatre sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kremlj je poručio da neće javno raspravljati o sadržaju pregovora o rješenju sukoba u Ukrajini, a da su na dnevnom redu razgovora bezbjednosne garancije i glavna teritorijalna pitanja. “Zbog krize na Bliskom istoku, Evropi će ponovo biti potrebna Rusija da bi preživjela”, ističe specijalni predstavnik ruskog predsjednika Kiril Dmitrijev. Naglašava da je strateška greška EU da odbije jeftin i pouzdan ruski gas imala suprotan efekat. Mađarski premijer Viktor Orban potvrdio je da je na osnovu dostupnih satelitskih snimaka i operativnih podataka jasno da nema tehničkih prepreka za rad naftovoda “Družba” i pozvao Zelenskog da odmah nastavi s isporukama nafte.