Iz sata u sat: Zelenski: Otkazana nova runda pregovora između Ukrajine i Rusije zbog rata na Bliskom istoku; Blumberg: Ruska nafta ponovo plovi za Indiju

2026-03-05 - 13:17

Rat u Ukrajini – 1.471. dan. Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi Moskva mogla odmah obustaviti isporuke gasa Evropi, prije nego što 25. aprila stupi na snagu uredba EU koja zabranjuje uvoz ruskog gasa. Ukrajinski ministar energetike Denis Šmigalj izjavio je da još nije donijeta odluka o nastavku rada naftovoda “Družba”, kojim je ruska nafta transportovana u Mađarsku i Slovačku. S druge strane, mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto naglasio je da je stabilna isporuka ruskog energenta za Budimpeštu ključna, ističući da će Kijev prije ostati bez novca nego Mađarska bez nafte. Dešavanja pratite na CdM-u. Orban: Prisilićemo Ukrajinu političkim i finansijskim sredstvima da otvori naftovod Družba Mađarski premijer Viktor Orban je izjavio da će Budimpešta “političkim i finansijskim sredstvima” prisiliti Ukrajinu da ponovo otvori naftovod Družba, kojim se rafinerije u Mađarskoj snabdijevaju naftom iz Rusije. Dotok nafte iz Rusije, preko Ukrajine, u Mađarsku i Slovačku prekinut je krajem januara, kada je Kijev saopštio da je naftovod teško oštećen u požaru, poslije ruskog napada. Budimpešta i Bratislava optužuju Kijev da iz političkih razloga odlaže otvaranje naftovoda. Ukrajina tvrdi da naftovod ne može biti brzo popravljen, navodi Rojters. Želim da jasno dam do znanja da ćemo pobijediti i to silom. Nemamo vojnu silu za to, niti je to dio naših planova, ali imamo politička i finansijska sredstva, rekao je Orban, uz poruku da “neće biti kompromisa”. Pobijedićemo ih, savladaćemo naftnu blokadu i prisiliti Ukrajince da nastave isporuke, izjavio je Orban. Zelenski: Otkazani planirani pregovori između Ukrajine i Rusije, zbog rata na Bliskom istoku Nova runda pregovora Rusije i Ukrajine, kojima posreduju SAD, a koja je bila planirana za ovu nedelju, odložena je zbog rata na Bliskom istoku, saopštio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. On je dodao da su se različite zemlje, uključujući SAD, obratile Ukrajini za pomoć u odbrani od iranskih dronova tipa “Šahed”, koje je Rusija na Ukrajinu ispalila na desetine hiljada. On je naveo da je posljednjih dana razgovarao sa liderima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Bahreina, Jordana i Kuvajta o mogućoj saradnji. Ukrajinska pomoć, rekao je, biće pružena samo ako ne oslabi ukrajinsku vlastitu odbranu i ako bude imala koristi za diplomatske napore Kijeva da zaustavi rusku invaziju. Generalštab Ukrajine potrdio napad na Krim Generalštab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da su Odbrambene snage pogodile niz ruskih logističkih objekata na privremeno okupiranim teritorijama, kao i koncentraciju žive snage okupatora. “Odbrambenih snaga Ukrajine napale su skladišta municije u blizini Nižnje Krinke i materijalno-tehničku opremu u blizini Čistjakova u privremeno okupiranoj Donjeckoj oblasti i zemaljski relej kontrolnog punkta udarnih bespilotnih letelica tipa `Geran/Gerbera` u oblasti Čornomorsko, koja se nalazi na privremeno okupiranom ukrajinskom Krimu”, navodi se u saopštenju. Takođe se navodi da su Oružane snage Ukrajine napale koncentracije ruske ljudske snage u blizini Berezovja u Dnjepropetrovskoj oblasti i blizu Pokrovska u Donjeckoj oblasti. Lavrov: Duh Enkoridža isparava Atmosfera na prethodnim razgovorima između ruskih i američkih predstavnika u Enkoridžu bila je konstruktivna, ali da vremenom “duh Enkoridža” isparava, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov. “U Enkoridžu, duh je bio daleko od najvažnije stvari. Duh je atmosfera; to je bilo drugarstvo, međusobno poštovanje i konstruktivnost. Ali duh isparava”, rekao je ministar. Lavrov je napomenuo da ta razumijevanja podrazumijevaju značajne kompromise na koje je ruska strana spremna da napravi. Zelenski objašnjava šta će se dogoditi ako se Ukrajina povuče iz Donbasa Predsjednik Volodimir Zelenski uvjeren je da povlačenje ukrajinskih oružanih snaga iz Donbasa neće okončati rat, već će samo omogućiti ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da zadrži do milion svojih vojnika, akumulira snage i ponovo napadne Ukrajinu. Dodao je da je uprkos svim prethodnim izjavama Rusije o njenoj navodnoj namjeri da pregovara, njena agresija samo porasla, tako da Ukrajina jednostavno ne može da vjeruje Ruskoj Federaciji. Predsjednik takođe smatra da će povlačenje Odbrambenih snaga sa onih teritorija koje ruske trupe nisu mogle da zauzmu jer im nedostaje snage biti jednostavno poklon za Putina. Rusi napali teretni voz u Dnjepropetrovskoj oblasti U ruskom napadu dronom na teretni voz u Dnjeparskom regionu, u Ukrajini, povrijeđena su dva željezničara, saopštilo je Ministarstvo razvoja zajednica i teritorija. Juče je ruski dron pogodio trgovački brod koji je isplovljavao iz ukrajinske luke i kretao se pomorskim koridorom, kada je povrijeđen jedan član posade, a sinoć je dronovima je napadnuta željeznička stanica u Odeskoj oblasti i u tom napadu je oštećeno nekoliko vagona, ali povrijeđenih nije bilo. Iz Ministarstva naglašavaju da su ovi napadi usmjereni upravo na civilnu logistiku Ukrajine – željeznicu i pomorski saobraćaj i da Rusija time pokušava da potkopa ukrajinsku ekonomiju i globalnu bezbjednost snabdijevanja hranom. Blumberg: Ruska nafta ponovo putuje ka Indiji Ruski naftni brodovi koji su ranije bili na putu ka istočnoj Aziji promenili su kurs ka Indiji. Indija je spremna da poveća kupovinu ruske nafte usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku, javlja Blumberg. Očekuje se da će se ove nedjelje u indijskim lukama istovariti dva tankera, koji prevoze ukupno približno 1,4 miliona barela sirove nafte marke “Ural”. Prema podacima kompanija “Kpler” i “Vortexa”, prethodno su bili namijenjeni istočnoj Aziji. Tanker “Odun” klase, koji je prevozio 730.000 barela nafte, stigao je u luku Paradip na istočnoj obali Indije juče. U međuvremenu, tanker „Matari“ klase „Aframaks“, koji prevozi preko 700.000 barela, trebalo bi da stigne u Vadinar u zapadnoj Indiji danas. Stručnjaci predviđaju dalje promjene u odredištima brodova natovarenih naftom. Na primjer, tanker “Indri” iz Suecmaksa, koji se nalazio u Arapskom moru i signalizirao kurs za Singapur, naglo je ove nedjelje skrenuo na sever, ka Indiji. Napominje se da su sva tri broda – Odune, Matari i Indri – prošle godine bila predmet sankcija Velike Britanije i Evropske unije. Indija je postala najvažniji kupac ruske pomorske nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu. Sirova nafta marke Ural, koja se transportuje Baltičkim i Crnim morem, bila je popularna među indijskim rafinerijama, ali je obim isporuka ove godine naglo opao zbog pritiska SAD na Nju Delhi da prestane da je kupuje. Rat na Bliskom istoku povećao je rizik od nestašice nafte, pa se čini da se rafinerije u toj južnoazijskoj zemlji ponovo okreću ruskoj sirovoj nafti. Udar na Harkovsku oblast, 12 povrijeđenih U Čugujivskom okrugu Harkovske oblasti, 12 osoba je povrijeđeno u napadima ruskih dronova, navelo je regionalno tužilaštvo Udari su izvedeni dronovima tipa “geran-2” na naselja u okrugu. Fico: Ništa ne vjerujem Zelenskom, čak ni da mu je nos među očima Slovački premijer Robert Fico ne vjeruje u tvrdnje Volodimira Zelenskog o oštećenju naftovoda “Družba”, objavio je list Denik. “Ne vjerujem Zelenskom. Čak ni u to da mu je nos među očima”, rekao je premijer. Fico je takođe podsjetio novinare da ukrajinske vlasti nisu dozvolile slovačkom i evropskom ambasadoru da procene tehničko stanje naftovoda “Družba” i blokirale su predlog za formiranje inspekcijske komisije. Sijarto: Oslobođeni vojnici će ostati u Mađarskoj Mađari iz Zakarpatja, oslobođeni odlukom ruskog predsjednika Vladimira Putina, ostaće u svojoj domovini i neće se vraćati u ratnu zonu, saopštio je sinoć, šef diplomatije Peter Sijarto. “Dva Mađara će dobiti slobodu, biće bezbjedni u Mađarskoj”, rekao je on u video poruci objavljenoj na Facebooku. Rojters: Jednostavna matematika rata Eskalacija zastoja između Sjedinjenih Država i Irana predstavlja rizik da američko oružje bude preusmjereno iz Ukrajine u region Persijskog zaliva. Usred tekućih masovnih ruskih napada, ukrajinski sistem protivvazdušne odbrane mogao bi se suočiti sa nedostatkom raketa “patriot”, izvještava Rojters. Nakon početka američkih i izraelskih udara na Iran, Teheran je lansirao stotine balističkih raketa i dronova na zemlje u regionu. Značajan broj ciljeva presrele su rakete “PAC-3” za sistem “MIM-104 Patriot” – iste rakete koje Ukrajina koristi za zaštitu svoje energetske i vojne infrastrukture od ruskih balističkih raketnih udara. “Lockheed Martin” proizvodi približno 600 raketa “PAC-3” godišnje. Prema riječima Sergija Kuzana, šefa kijevskog analitičkog centra “Centar za bezbjednost i saradnju Ukrajine”, ova količina više nije dovoljna da zadovolji potrebe Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, a kamoli Ukrajine. “Ovo je veoma jednostavna matematika rata”, naglasio je Kuzan. U međuvremenu, Rusija eskalira svoje napade. Prema Kijevu, preko 700 raketa je lansirano na energetsku infrastrukturu Ukrajine tokom zimske kampanje, a 32 balističke rakete su lansirane u jednoj noći prošlog mjeseca. Većinu ukrajinskih raketa Patriot isporučuju evropske zemlje u okviru NATO-ove inicijative PURL, programa za kupovinu američkog oružja za Kijev. Nakon posljednjeg sastanka, saveznici su se obavezali da će isporučiti 37 raketa “PAC-3”, javlja Rojters. Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi “dugotrajan i intenzivan rat u Iranu mogao da smanji mogućnosti sistema protivvazdušne odbrane kojima raspolaže Ukrajina” i upozorio da Rusija priprema novi talas napada na infrastrukturu. Predsjednik Bijele kuće Donald Tramp, koji je ranije izjavio da je okončanje rata u Ukrajini prioritet, mogao bi se suočiti sa dodatnim izazovima. Očekivana runda mirovnih pregovora u Abu Dabiju, koje posreduju SAD, odložena je zbog eskalacije na Bliskom istoku. Jevgenij Magda, stručnjak Instituta za svjetsku politiku, sugeriše da bi Moskva mogla da iskoristi smanjenu pažnju SAD kako bi povećala pritisak na Kijev. Da li rat u Iranu lišava Ukrajinu glavnog oružja za odbranu Rusija ima koristi od rata sa Iranom, jer sukob kritično iscrpljuje ključno oružje koje je Ukrajini potrebno za odbranu od ruskih napada – rakete presretače “patriot”, piše Volstrit džornal. Sjedinjene Države i zemlje Persijskog zaliva lansirale su stotine raketa-presretača u ranim danima rata kako bi odbile iranske raketne napade i napade dronova. Analitičari procjenjuju da trenutno imaju zalihe dovoljne samo za nekoliko dana kontinuiranog granatiranja, što bi moglo da primora Vašington da koristi svoje rezerve u Indo-Pacifiku i drugdje. Prema procjenama ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva, zemlji je potrebno najmanje 60 raketa “PAC-3” mjesečno da bi se suprotstavila ruskim balističkim raketama. U februaru je njemački ministar odbrane Boris Pistorijus pozvao evropske partnere u NATO-u da doniraju rakete kako bi zadovoljili ovu potrebu. Obim smanjenih rezervi NATO-a pokazuje činjenica da je konačno obećano samo pet njih – od strane Njemačke. “Nedostatak raketa mogao bi da ugrozi mirovne pregovore jer zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu uključuju jačanje protivvazdušne odbrane Kijeva, rekli su evropski i ukrajinski pregovarači”, ističe se u članku. Sistem “patriot” je bio zlatni standard za zapadnu protivvazdušnu odbranu tokom četvorogodišnjeg rata u Ukrajini. Teško ga je uništiti protivnicima, jer pokriva veliku površinu. Ukrajinski operateri su koristili “patriot” za presrijetanje ruskih hipersoničnih raketa, posebno tokom faze usporavanja njihovog spuštanja, što je iznenadilo vojne analitičare koji nisu vjerovali da je “patriot” sposoban da presretne takve rakete. U međuvremenu, “Lockheed Martin” je povećao proizvodnju samo na približno 600 raketa godišnje i radi na povećanju godišnje proizvodnje na 2.000 raketa do kraja 2030. godine. Obično su potrebna najmanje dva presretača Patriot da bi se uništila jedna balistička raketa. Proizvodnja jednog takvog presretača, koja košta nekoliko miliona dolara, ograničena je i može trajati nekoliko mjeseci, a komponente se nabavljaju širom Sjedinjenih Država, pa čak i iz daleke Španije. Putin pustio dvojicu Mađara iz zarobljeništva Predsjednik Rusije Vladimir Putin obećao je da će osloboditi dvojicu vojnika ukrajinskih oružanih snaga koji imaju mađarsko državljanstvo. “Odlučio sam da oslobodim dvije osobe. Moći ćete, kako je premijer zahtijevao, da ih povedete sa sobom – direktno u avion kojim ste ovde stigli i kojim ćete se vratiti u Budimpeštu”, rekao je on, obraćajući se juče mađarskom ministru spoljnih poslova u Kremlju. Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je da ukrajinskoj strani nisu dostavljene informacije o tome ko je tačno pušten iz ruskog zatočeništva. “Primorani smo da konstatujemo da ovo nije prvi put da Moskva i Budimpešta manipulišu osjetljivim pitanjem ratnih zarobljenika. Cinizam je zapanjujući kada se pitanje oslobađanja ljudi pretvara u dio političkog PR-a pred izbore u Mađarskoj i pregovarački adut u odnosima sa Kremljem”, dodalo je ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova. Ruska PVO tokom noći uništila 76 ukrajinskih dronova. Protivvazdušna odbrana uništila je 76 ukrajinskih dronova iznad ruske teritorije tokom noći, saopštilo je rusko ministarstvo odbrane. Prema riječima guvernera Saratovske oblasti Romana Busargina, tri osobe su povrijeđene u napadima ukrajinskih oružanih snaga. Nastavljeni napadi širom Ukrajine Ruska vojska nastavlja intenzivne napade širom Ukrajine na više frontova. Ruska avijacija i dronovi uništili su lansere za letjelice dugog dometa i objekte vojno-industrijskog kompleksa na istoku zemlje. Pogođen je putnički voz u Nikolajevskoj oblasti, a jedan radnik je povrijeđen. Istovremeno, ukrajinske snage uzvraćaju udare na rusku teritoriju. Prema navodima ruskih vlasti, ruska protivvazdušna odbrana (PVO) za četiri sata presrela je i uništila 34 ukrajinska drona iznad više ruskih regiona. Moskva je optužila Kijev za napad drovima na ruski tanker koji je prevozio gas u Sredozemnom moru. Tanker je zapaljen, ali niko od članova posade nije stradao. Šef Kremlja je napad na ruski tanker ocijenio kao teroristički čin. Dok se sukobi nastavljaju, ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi Rusija mogla odmah da obustavi isporuke gasa evropskom tržištu, prije nego što 25. aprila stupi na snagu uredba Evropske unije kojom se zabranjuje uvoz ruskog gasa. Putin je u Kremlju primio mađarskog ministra spoljnih poslova Petra Sijarta, koji je naveo da je Budimpešta dobila garancije o stabilnoj isporuci ruskog energenta po nepromenjenim cijenama. Sa druge strane, ukrajinski ministar energetike Denis Šmigalj izjavio je da još nije donijeta odluka o vremenu nastavka rada naftovoda “Družba”, kojim je ruska nafta transportovana u Mađarsku i Slovačku. Sijarto je naglasio da će Kijev prije ostati bez novca nego Mađarska bez nafte, ističući da je stabilna isporuka ruskog energenta ključna za Budimpeštu.