Iz sata u sat: Zelenski: Sljedeća runda razgovora najvjerovatnije početkom marta u Abu Dabiju; Završen sastanak Dmitrijeva s američkom delegacijom

2026-02-26 - 23:07

Rat u Ukrajini – 1464. dan Očekuje se sastanak ukrajinskih pregovarača sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, biznismenom i zetom predsjednika Donalda Trampa. Ukrajina je dopisom Evropskoj uniji poslala svoj stav o prekidu isporuke nafte cjevovodom “Družba” u kome navode da je “Rusija kriva za njegovo zatvaranje”. Ranije je mađarski premijer Viktor Orban podsjetio da je obustava počela 27. januara, a Peter Sijarto je to ocijenio kao ukrajinsku podršku mađarskoj opoziciji na izborima. Dešavanja pratite na CdM-u. Zelenski: Sljedeća runda razgovora između Ukrajine, Rusije i SAD najvjerovatnije početkom marta u Abu Dabiju Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će se sljedeća runda trilateralnih razgovora između Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država najvjerovatnije održati početkom marta u Abu Dabiju. “Moramo da finalizujemo sve što je postignuto u smislu stvarnih bezbjednosnih garancija i da se pripremimo za sastanak na nivou rukovodstva, jer samo lideri mogu da donesu odluke o ključnim pitanjima”, rekao je Zelenski u video obraćanju. Završen sastanak Dmitrijeva s američkom delegacijom u Ženevi Specijalni predstavnik ruskog predsjednika Vladimira Putina za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev napustio je hotel “Four Seasons” u Ženevi u kojem je razgovarao sa delegacijom Sjedinjenih Američkih Država, prenosi agencija Tas. Razgovor dvije strane trajao je oko dva sata, a Dmitrijev nije želio da komentariše o čemu su razgovarali i kako su tekli pregovori. Prema navodima agencije, iako je odbio da ponudi više detalja, Dmitrijev je djelovao zadovoljno. Kijev procijenio štetu od ratnog razaranja – gore nego u Gazi Razmjere ratom nastale štete u Ukrajini su toliko velike da potrebe za obnovom značajno premjašuju procene napravljene nakon borbi u Gazi i rata na Zapadnom Balkanu. Istovremeno, dio sredstava bi mogao da dođe iz zamrznute ruske imovine, koju Ukrajina planira da koristi za obnovu. Prva zamjenica ministra za razvoj zajednica i teritorija Ukrajine Olena Škrum izjavila je da su razmjere gubitaka koje je Ukrajina pretrpjela tokom rata ogromne. Procjene potreba za obnovom već dostižu 588 milijardi dolara. To je 33 puta više od sličnog izvještaja Svjetske banke nakon rata na Zapadnom Balkanu i deset puta više od svih šteta i potreba za obnovom nakon rata u Pojasu Gaze. “Ali dobra vijest je da je najmanje polovina ovog novca zamrznuta ruska imovina, 300 milijardi, koja bi trebalo da se iskoristi za obnovu. To je oko 25 odsto ruskog BDP-a, što takođe sugeriše da Rusija može, treba i biće primorana da plati za ovo”,rekla je Škrum. Takođe je skrenula pažnju na razmjere uništavanja stambenih objekata. Prema njenim riječima, Rusija je uništila više od tri miliona stambenih jedinica u Ukrajini. “Govorimo o privatnim stanovima, privatnim kućama i studentskim domovima. Ukupno ima više od tri miliona takvih domova. To je više nego što ima cio stambeni fond u Danskoj, na primjer. To znači da je ukupan stambeni fond u ovoj zemlji manji od količine stambenih objekata koji su uništeni u našoj zemlji“, rekla je zamjenica ministra. Lukašenko u Kremlju, sastanak s Putinom Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko stigao je u Kremlj, gdje se privatno sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije sastanka Vrhovnog državnog savjeta Savezne države Rusije i Bjelorusije. Putin je na sjednici izjavio da će Rusija i Bjelorusija nastaviti da čine sve što je potrebno da osiguraju vojnu bezbjednost Savezne države. “Uvjeren sam da ćemo, zajedno sa našim bjeloruskim prijateljima, nastaviti da činimo sve što je potrebno kako bismo osigurali vojnu bezbjednost Savezne države svim snagama i sredstvima koja su na raspolaganju našim zemljama”, naglasio je Putin. Ruski predsjednik istakao je da su pristupi Rusije i Bjelorusije aktuelnim međunarodnim pitanjima uvijek bili bliski ili se podudaraju. Takođe je napomenuo da se Moskva i Minsk zalažu za formiranje pravednog, multipolarnog svijeta. Moskva demantuje izvještaje o pregovorima Rusije i SAD o nuklearnom oružju u Ženevi Stalni predstavnici Rusije na Konferenciji o razoružanju u Ženevi razgovarali su sa američkim delegatima, ali su izvještaji da su to bili razgovori o nuklearnom naoružanju netačni, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. “Mogu da potvrdim: na marginama zakazanih događaja na visokom nivou Konferencije o razoružanju u Ženevi, sastali su se zvaničnici Rusije i Sjedinjenih Država. U suštini, odgovorili smo na zahtjev američke strane da saslušamo – i ništa više“, rekla je Zaharova na brifingu. Prema njenim riječima izvještaji da su se radili o pregovorima o mogućem zaključenju multilateralnog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja predstavljaju “dezinformacije”. “Istovremeno, ništa fundamentalno novo nije rečeno. Pokušaji da se ovaj sastanak, koji nije išao dalje od rutinskih diplomatskih kontakata, opiše kao neka vrsta pregovora, potpuno su odvojeni od stvarnosti“, objasnila je. Počeli pregovori Ukrajine i SAD u Ženevi Danas će na sastanku ukrajinske i američke delegacije u Ženevi razgovarati o mehanizmima za oporavak Ukrajine, pripremama za trilateralni sastanak sa Rusijom i razmjeni zatvorenika, objavio je na Telegramu šef delegacije, sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Rustem Umerov. “Danas u Ženevi nastavljamo naš rad na pregovaračkom procesu. Počeo je bilateralni sastanak sa američkom delegacijom – Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom. Danas mi se u ukrajinskoj delegaciji pridružuju David Arahamija, Aleksej Soboljev i Darija Marčak“, rekao je Umerov. Rusija: Raspoređivanje britanskih trupa u Ukrajini produžiće rat Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je u četvrtak da svako raspoređivanje britanskih trupa u Ukrajini ne bi okončalo sukob, već bi ga produžilo. Francuska i Velika Britanija su u januaru potpisale deklaraciju o namjerama budućeg raspoređivanja snaga u Ukrajini nakon prekida vatre. Zaharova je ponovila upozorenje Rusije da će sve strane trupe u Ukrajini smatrati legitimnim metama. FSB: Spriječen teroristički napad na visokog vojnog zvaničnika u Sankt Peterburgu Teroristički napad na visokog zvaničnika Ministarstva odbrane Rusije, planiran po naređenju ukrajinskih obavještajnih službi, spriječen je u Sankt Peterburgu, saopštila je ruska Federalna služba bezbjednosti (FSB). “Nezakonite aktivnosti dvojice ruskih državljana koji su planirali da izvrše teroristički akt su spriječene”, navodi se u saopštenju. Ističe se i da su se počinioci dopisivali sa predstavnicima kijevskog režima putem Telegrama. “Po instrukcijama nadzornika, pribavili su improvizovanu eksplozivnu napravu sa skrivenog mjesta, izvršili izviđanje u rezidenciji ruskog oficira i postavili bombu ispod njegovog automobila. Pripadnici FSB su je pronašli i deaktivirali”, saopštila je FSB i dodala da su uhapšeni priznali zločin. Lavrov: Rusija fokusirana na mirno rješenje, ne na rokove Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da Rusija smatra ključnim rješavanje izazova mirnog rješenja u Ukrajini i da se ne fokusira na bilo kakve rokove. “Jeste li čuli nešto od nas o rokovima – nemamo rokove, imamo ciljeve. Radimo na njima”, rekao je Lavrov, odgovarajući na pitanje novinara o vremenskom okviru za mirovno rješenje. Istako je i da eskalacija nuklearne retorike uoči pregovora o Ukrajini proizlazi iz negodovanja zbog toga što nema mogućnosti da Rusija izgubi u trenutnoj situaciji. “Vjerovatno su uznemireni što im ništa ne ide od ruke, mislim. Cilj je ponovo da Rusija izgubi. Oni govore: ‘Ukrajina pobjeđuje’. Pa, ako oni to tako vide”, rekao je ruski ministar spoljnih poslova novinarima. Rusija i Ukrajina razmijenile tijela poginulih vojnika Tijela 1.000 poginulih ukrajinskih vojnika vraćena su Ukrajini, a tijela 35 poginulih ruskih vojnika vraćena su Rusiji, saopštio je pomoćnik ruskog predsjednika Vladimir Medinski. Razmjena je prethodno obavljena krajem januara kada je Rusija Ukrajini predala tijela 1.000 poginulih pripadnika ukrajinskih snaga, dok je Ukrajina Rusiji vratila tijela 38 poginulih ruskih vojnika. Velika repatrijacija sprovedena je i 19. decembra prošle godine, kada su u Ukrajinu vraćena 1.003 tijela poginulih vojnika. Ibrahimović razgovarao sa Sibihom: Podrška Crne Gore Ukrajini ostaje neupitna Potpredsjednik Vlade Crne Gore i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je danas telefonski razgovor sa ministrom vanjskih poslova Ukrajine Andrijem Sibihom, povodom obilježavanja četvrte godišnjice agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, te poručio da Crna Gora dosljedno podržava nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine u njenim međunarodno priznatim granicama. Sibiha se zahvalio crnogorskom kolegi na iskrenoj i principijelnoj podršci Crne Gore Ukrajini na svim nivoima, kao i na jasnim i nedvosmislenim stavovima Ibrahimovića u međunarodnim forumima. Opširnije čitajte OVDJE. Sikorski: Odbrana od moguće ruske agresije koštala bi 1,2 milijarde eura Odbrana zemalja istočnog krila NATO-a u slučaju potencijalne ruske agresije koštala bi najmanje 1,2 milijarde evra, što je 24 puta više od poljskog budžeta za odbranu, rekao je poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski. Ocijenio je da “svijest o opasnosti može paralisati ili mobilisati”. “Svi prepoznajemo prijetnju. Situacija je ozbiljna. Ne možemo sebi priuštiti paralizu. Pasivnost ili oslanjanje na druge je poziv na eskalaciju. Isto važi i za komentare da ovo nije naš rat”, rekao je Sikorski. Zelenski: Rusija lansirala 420 dronova i 39 raketa na Ukrajinu Rusija je lansirala 420 dronova i 39 raketa kako bi napala energetski sektor Ukrajine i drugu kritičnu infrastrukturu, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Zelenski je rekao da su desetine ljudi, uključujući djecu, ranjene i da je šteta zabilježena u osam ukrajinskih regiona. “Ruske snage su ciljale gasnu infrastrukturu u Poltavskoj oblasti i trafostanice u Kijevskoj i Dnjeparskoj oblasti”, rekao je Zelenski. Orban: Zelenski da promijeni antimađarsku politku Premijer Mađarske Viktor Orban objavio je pismo predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom, u kojem kritikuje njegovu politiku prema Mađarskoj, uz poziv da promijeni pristup u vezi sa ratom i energetskom bezbjednošću, kao i svoju “antimađarsku politiku”. Orban u pismu ističe da je Ukrajina četiri godine pokušavala da “prisili” Mađarsku na podršku u ratu protiv Rusije, uz podršku Brisela i mađarske opozicije. Optužio je Ukrajinu za koordinisane napore s EU i opozicijom u Mađarskoj da bi postavili proukrajinsku vladu. “Četiri godine radite na tome da prisilite Mađarsku na rat između Rusije i vas. Dobili ste podršku Brisela i pridobili ste mađarsku opoziciju. Vidimo da Brisel, mađarska opozicija i vi preduzimate koordinisane korake kako biste doveli proukrajinsku vladu na vlast u Mađarskoj”, naveo je mađarski premijer. Orban je posebno istakao potez Ukrajine koji je doveo do blokiranja ključnog naftovoda “Družba” što, tvrdi, ugrožava energetsko snabdijevanje Mađarske i bezbjednost njenih građana. “Vaši postupci su suprotni interesima Mađarske i ugrožavaju bezbjedno i pristupačno snabdijevanje energijom mađarskih porodica”, rekao je Orban. Napomenuo je i da Mađarska ne želi da učestvuje u ratu, niti da finansira borbe i pozvao je na otvaranje naftovoda i smanjenje daljih napada na energetsku bezbjednost Mađarske. “Mi, Mađari, ne možemo ništa da promijenimo zbog situacije u Ukrajini. Žao nam je ukrajinskog naroda, ali ne želimo da učestvujemo u ratu. Ne želimo da finansiramo borbe i ne želimo da plaćamo više za energiju”, istakao je Orban. Peskov: Putin, Tramp i Zelenski treba da se sastanu samo da bi zaključili sporazume Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da bi predsjednici Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine, Vladimir Putin, Donald Tramp i Volodimir Zelenski trebalo da se sastanu samo da bi zaključili sporazume. “Možda bi trebalo da se složimo da se trojica predsjednika sastaju samo ako je potrebno da finalizuju sporazume ili, kako kažu Amerikanci, dogovor. To je vjerovatno tačno”, rekao je Peskov. Govoreći o mogućnosti da se organizuje sastanak između ruskog predsjednika i Zelenskog, Peskov je podsjetio na prethodne izjave ukrajinskog predsjednika u kojima je govorio o tome “na šta Ukrajina nikada neće pristati i šta namjerava da uradi sljedeće”. “Nema potrebe ni da ih analiziramo (izjave), već da se sjetimo i zapitamo da li ima smisla sastajati se na najvišem nivou ako kijevski režim i dalje održava ovaj stav”, naveo je Peskov. Na pitanje da li ponuda Zelenskom da dođe u Moskvu ako želi da razgovara o bilo čemu i dalje važi, Peskov je odgovorio potvrdno. “Da, to je bila riječ predsjednika Putina, koji uvijek drži riječ”, rekao je Peskov. Podsjetio je teritorijalno pitanje ostaje najsloženiji aspekt ukrajinskog rješenja, kao i da sastanku Putina i Zelenskog mora prethoditi pedantni stručni rad. “Teritorijalno pitanje je najsloženije i bilo kakvim ozbiljnim sastancima mora prethoditi pedantni rad na stručnom nivou”, rekao je Peskov. Napad na Kijev, Harkov, Zaporožje – povrijeđeno 20 ljudi Najmanje 20 ljudi je povrijeđenom u ruskom napadu raketama i dronovima na više ukrajinskih regiona, saopštile su ukrajinske lokalne vlasti. Balističke i krstareće rakete bile su usmjerene na Kijev, Kijevsku oblast i Harkov, dok su dronovi napali Zaporožje. Najmanje 14 ljudi je povrijeđeno u Harkovskoj oblasti, rekao je regionalni načelnik Oleg Sinjegubov na Telegramu, dodajući da je istoimeni grad napadnut sa dvije rakete i 17 dronova. Načelnik Zaporožja Ivan Fedorov izjavio je da je u ruskom napadu na grad najmanje sedam osoba povrijeđeno, kao i da su dronovi oštetili 19 zgrada, dok je još 500 kuća ostalo bez grijanja zbog oštećenja infrastrukture. Vlasti u Kijevu saopštile su da je viš zgrada u tri okruga grada oštećeno od pada ostataka oborenih raketa i dronova. Ukrajina ne prihvata politički pritisak Ukrajina je saopštila da ne prihvata politički pritisak pojedinih država Evropske unije u vezi sa gasovodom “Družba”, ističući da je Rusija kriva za njegovo zatvaranje. Ranije je mađarski premijer Viktor Orban na svom Instagram nalogu saopštio da postoji “ukrajinska prijetnja” zbog koje najavljuje raspoređivanje vojnih trupa radi zaštite energetske infrastrukture. Orban je podsjetio da je 27. januara prekinuta isporuka nafte Mađarskoj i Slovačkoj preko cjevovoda “Družba”, kako je tada Kijev saopštio, razlog obustave je ruski napad dronom kada je pogođena oprema cjevovoda u zapadnoj Ukrajini. Ministar spoljnih poslova Peter Sijarto tada je tvrdio da naftovod “Družba” nije oštećen ruskom raketom već da je to isključivo politički gest ukrajinske vlasti kako bi pružili podršku mađarskoj opoziciji na izborima. U saopštenju Jadranskog naftovoda (Janaf) navedeno je da su oni spremni da zadovolje sve godišnje potrebe rafinerija u Slovačkoj i Mađarskoj. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije ocijenilo je da je rezolucija Generalne skupštine UN o Ukrajini pristrasna i usmjerena protiv Rusije. Volodimir Zelenski kaže da se očekuje sasatanak ukrajinskih pregovarača sa specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom i zetom predsjednika Trampa Džaredom Kušnerom, kako bi razgovarali o “paketu prosperiteta” i poslijeratnoj obnovi Ukrajine.