Kako ovaj rat opterećuje njemačku ekonomiju
2026-03-09 - 14:17
Otako su Sjedinjene Države i Izrael napali Iran, tamošnji režim gotovo slijepo udara oko sebe, napadajući vojne i civilne ciljeve u susjednim zemljama. Iran, pored toga, više neće da dozvoli prolaz brodovima pored svoje obale. Ormuški prolaz, to usko grlo u Persijskom zalivu kroz koje svakodnevno prolazi 20 odsto svjetske nafte, praktično je blokiran. Cijena nafte je odmah nakon napada značajno skočila. I na njemačkim benzinskim pumpama cijene benzina i dizela su odletjele u nebo. Zavisno od regiona, litar supea je koštao i do 2,50 evra. Prosječna cijena dizela trenutno iznosi nešto više od dva evra, što je za 30 centi više nego prije napada na Iran. Skok cijena energije Još ekstremniji skokovi zabilježeni su kod zemnog gasa, nakon što je Iran dronom napao postrojenja za tečni gas (LNG) u Kataru, zbog čega je proizvodnja obustavljena. Njemačka ne nabavlja tečni gas direktno iz Katara, već su dobavljači raznovrsni, a mnogo gasa stiže i preko norveških gasovoda. Međutim, za cijenu je presudna evropska veleprodaja, koja se orijentiše prema odnosu međunarodno dostupne ponude i aktuelne, kao i očekivane potražnje. Poskupljenja energije ne pogađaju samo privatna domaćinstva, već i industriju koja se suočava sa višim troškovima proizvodnje. Posebno su pogođene energetski intenzivne grane poput hemijske industrije, industrije čelika, stakla ili papira, ali i automobilska industrija i mašinogradnja. Šok za Mercovu vladu Rat u Iranu pokazuje Njemačkoj koliko su visokoindustrijalizovane ekonomije ranjive u doba globalnih kriza. Tako smatraju i njemački ekonomisti. Veronika Grim, jedna od pet stručnjaka koji savjetuju saveznu vladu, upozorava na rastuće rizike od inflacije i dodatnu nesigurnost kod investicija. „Moramo se pripremiti na dužu fazu povećane neizvjesnosti", izjavila je profesorka za Njemačku uredničku mrežu (RND). U njemačkoj politici zvone zvona za uzbunu. Već deset mjeseci vlada koalicija CDU/CSU i SPD-a. Kancelar Fridrih Merc (CDU) obećao je u kampanji i prilikom stupanja na dužnost da će mu oživljavanje njemačke privrede biti apsolutni prioritet. Ali oporavak se čeka. Mali plus koji je Njemačka iskusila početkom godine mogao bi ponovo biti poništen ratom u Iranu. Otrov za privredu Cijene energije u Njemačkoj su ionako veoma porasle od ruske invazije na Ukrajinu. Dalji rast cijena, ugroženi lanci snabdijevanja i dodatna globalna nesigurnost djeluju kao otrov za njemačku privredu. Ekonomistkinja Grim zahtijeva da se evropsko snabdijevanje energijom učini otpornijim – kroz diversifikaciju lanaca snabdijevanja, dobro popunjena skladišta, koordinisanu evropsku nabavku i ubrzanu izgradnju sopstvenih energetskih izvora. Ti zahtjevi postoje već četiri godine, od prestanka isporuka ruskog gasa, ali realizacija škripi. Nakon ekstremno hladne zime u Njemačkoj, skladišta gasa su skoro prazna. Kočnica za saobraćaj Pored energetske krize, rat u Iranu donosi i dodatna opterećenja – prije svega za transportnu branšu. I njemački brodari moraju u širokom luku da zaobilaze Persijski zaliv. Premije osiguranja za pomorski saobraćaj rastu, kao i troškovi goriva. Vazdušni prostor iznad zalivskih država djelimično je zatvoren, pa aviokompanije moraju da preusmjeravaju rute. To ne samo da produžava vrijeme putovanja, već povećava i troškove kerozina. Sa svakim danom rasta cijena energije, raste i rizik od ponovnog bujanja inflacije. Firme prebacuju troškove na kupce podizanjem cijena svojih proizvoda. To je još od energetske krize 2022. podsticalo inflaciju, što su potrošači osjetili u prodavnicama. Kada troškovi života porastu, potrošači gube kupovnu moć, što se odražava na domaćem tržištu. Na međunarodnom nivou, Njemačka sa skupim proizvodima postaje manje konkurentna, što je za izvoznu naciju još jedan veliki problem. Kako reaguje savezna vlada? Iako politika uviđa probleme, dosadašnji odgovor je uzdržan. Ministarka privrede i energetike Katerina Rajhe (CDU) formirala je „radnu grupu" koja svakodnevno analizira situaciju i priprema moguće mjere. Cilj je praćenje eksplozije cijena, nadzor nad sigurnošću snabdijevanja i procjena uticaja na preduzeća. Na društvenim mrežama se ovo komentariše i satirično. „Kontinuirano procenjujemo i pratimo situaciju", izjavio je u petak (6. marta) portparol vlade Štefen Mejer. Portparol Ministarstva privrede je dodao da vlada podržava mjere za više konkurencije i transparentnosti u naftnoj branši. Za procjenu privrednih posledica rata na Bliskom istoku još je rano, ali: „Rizici su očigledni." Neće biti „kočnice" za cijene goriva Vlada za sada odbija direktno miješanje u formiranje cijena na pumpama. Vjerovatno i zato što je 2022. kratkoročno uvedeni „popust na gorivo" imao vrlo ograničen efekat. Služba za zaštitu konkurencije (Kartellamt) sada treba da ispita da li naftni koncerni koriste aktuelnu krizu za previsoke cijene, iako su svoje rezervoare napunili po nižim cijenama. Činjenica je da država dobro zarađuje na visokim cijenama goriva. Skoro polovina onoga što kupci plate na pumpama odlazi u državnu kasu kroz različite poreze. Lobistička udruženja poput automobilskog kluba Mobil in Deutschland već su optužila saveznu vladu da „puni kasu preko leđa vozača". Kritike energetske politike vlade Savezna vlada se trudi da u krizi demonstrira stabilnost. Ukazuje se na već sprovedene mjere rasterećenja kako bi se ublažile cijene energije: smanjenje poreza na struju za firme, kao i ukidanje raznih nameta. Međutim, kritičari zamjeraju Mercovoj vladi da i dalje podstiče zavisnost od fosilnih goriva, umjesto da je smanjuje u skladu sa klimatskim ciljevima. Udruženja za zaštitu životne sredine i potrošača kritikuju to što je zastala izgradnja kapaciteta za obnovljivu energiju. Zakoni navodno koče širenje vjetroelektrana i solarnih projekata. U trenutku globalne nesigurnosti, Njemačka zbog toga djeluje manje otporna na krize nego što bi zapravo morala da bude.