Kijev spreman za novu rundu pregovora, mjesto sastanka nije dogovoreno; Makron: Rusija griješi ako misli da će joj rat u Iranu donijeti predah

2026-03-13 - 21:36

Rat u Ukrajini – 1.479. dan. Borbe na frontu se nastavljaju u sjenci međusobnih optužba Moskve i Kijeva, koji potpuno različito gledaju na mogućnost mirovnog rješenja. U političkom ratu, ukrajinski lider Volodomir Zelenski ponovo je kritikovao Viktora Orbana zbog blokiranja EU pomoći Ukrajini. Mađarski premijer požalio se da Zelenski otvoreno prijeti njegovoj porodici. Dešavanja pratite na CdM-u. Rusija uvrstila unuku Nikite Hruščova na listu stranih agenata Ministarstvo pravde Rusije je dodalo pet osoba u registar stranih agenata, među kojima je Nina Ljvovna Hruščova, profesorka međunarodnih odnosa i unuka Nikite Hruščova, prvog sekretara Komunističke partije Sovjetskog Saveza od 1953. do 1964. i premijera Sovjetskog Saveza od 1958. do 1964. godine. I ekonomista Jekaterina Žuravska (supruga bivšeg rektora Nove ekonomske škole Sergeja Gurijeva, koji je ranije prepoznat kao strani agent), aktivista Aleksej Nesterenko, novinar Sergej Reznik i publicista Vadim Štepa su prepoznati kao strani agenti. Dobrotvorna fondacija za pomoć socijalno ugroženim građanima Need Help izbrisana je iz registra zbog likvidacije. Optuženi su za širenje lažnih vijesti o ruskoj vladi i učešće u kreiranju ili širenju sadržaja stranih agenata. “Svi, osim Reznika, protivili su se specijalnoj vojnoj operaciji”, saopštilo je Ministarstvo pravde. “Hruščova je učestvovala u kreiranju sadržaja stranih agenta i kao ispitanica na informativnoj platformi koju je obezbijedio strani izvor”, navodi se u saopštenju. Zelenski: Kijev spreman za novu rundu pregovora, mjesto sastanka nije dogovoreno Ukrajina je spremna za novu rundu pregovora o okončanju rata, ali mjesto sastanka još nije dogovoreno zbog različitih stavova Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon posjete Francuskoj. Zelenski je rekao da je pregovori trebalo da budu održani u srijedu i četvrtak sljedeće nedjelje, ali da je američka strana zatražila da se odlože. “Amerikanci su rekli da su spremni da se sastanu, ali samo u Americi, jer im rat (na Bliskom istoku) i bezbjednosna situacija trenutno zabranjuju da napuste teritoriju SAD”, naveo je Zelenski. Istakao je da je Ukrajina potvrdila da je njena delegacija spremna da leti u Majami ili Vašington, ali da je ruska strana odbila da leti u Ameriku i ponudila jednu od zemalja – Tursku ili Švajcarsku, ali da su Amerikanci odbili te opcije. “Odmah smo rekli da smo spremni za sastanak sljedeće sedmice, spremamo se za sastanak u Americi, Švajcarskoj, Turskoj, pa čak, ako se ne plaše, i u Emiratima”, rekao je Zelenski, navodeći da od Amerikanaca zavisi da li će doći do pregovora. Zelenski je istakao da je Ukrajina spremna da nastavi pregovore o okončanju rata čim američki partneri budu spremni. Sijarto: Mađarska neće da kupuje skuplju naftu po diktatu Ukrajine Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto izjavio je da njegova zemlja neće da kupuje skuplju naftu po diktatu Ukrajine, da će braniti niže cijene energenata i čuvati suverenitet, uprkos pritiscima predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog. “Litvanski ministar spoljnih poslova Budris Kestutis izjavio je da ga bilo sramota da živi u zemlji koja kupuje jeftinu rusku naftu, tvrdeći da to znači odricanje od autonomije”, napisao je Sijatro. Kako je istakao, baltičke države dugo “igraju kako Zelenski svira”, ali da Mađarska neće da podlegne ucjenama ukrajinskog predsjednika. “Niko ne može da nam diktira odakle treba ili ne treba da kupujemo naftu, i niko ne može da nas natjera da je kupujemo po višoj cijeni nego ranije”, rekao je Sijarto. Naglasio je da porodice u mnogim evropskim zemljama plaćaju tri do četiri puta više za komunalije nego mađarske. “Zaštitićemo niže cijene energenata i braniti naš suverenitet”, poručio je Sijarto. Zelenski: Ublažavanje sankcija jača poziciju Rusije Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi Rusija zbog privremenog ublažavanja američkih sankcija, mogla da prihoduje dodatnih 10 milijardi dolara za rat protiv Ukrajine. “Vjerujem da će ukidanje sankcija ojačati poziciju Rusije, koja troši energetske prihode na oružje. Čujemo signale da se to radi kako bi se stabilizovala situacija, a to će nam se obiti o glavu. Prema mom mišljenju, logika je potpuno drugačija”, rekao je Zelenski. Dodao je, takođe, da Rusija troši ovaj novac na oružje, prije svega bespilotne letjelice, koje izvode masovne napade na Ukrajinu. “Iz obavještajnih izvještaja su informacije da se dronovi koriste i protiv iranskih susjeda, kao i Evropljana i Amerikanaca. Ukidanje sankcija, nije ispravna odluka”, rekao je Zelenski. Tramp: Putin “možda malo” pomaže Iranu, ne treba nam ukrajinska pomoć za dronove Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da smatra da ruski predsjednik Vladimir Putin možda “malo” pomaže Iranu. “Mislim da možda njemu (Iranu) malo pomaže, da, pretpostavljam. Vjerovatno misli da i mi pomažemo Ukrajini, zar ne”, rekao je Tramp. Na pitanje da li Ukrajina pomaže SAD u odbrani od dronova, Tramp je rekao da Americi takva pomoć nije potrebna. Makron: Rusija griješi ako misli da će joj rat u Iranu donijeti predah Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da Rusija “griješi” ako se nada da će joj “rat u Iranu donijeti predah” i podsjetio na odluku G7 da ne “revidira” politiku sankcija prema Moskvi zbog agresije na Ukrajinu. “Kontekst rasta cijena nafte nikako ne bi trebalo da nas navede da preispitamo našu politiku sankcija prema Rusiji. To je stav koji je zauzela G7, a to je očigledno i stav Francuske i Evrope”, istakao je francuski lider na konferenciji u Jelisejskoj palati sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Fico pozvao stranke da podrže pismo upućeno Zelenskom o tranzitu ruske nafte Slovački premijer Robert Fico pozvao je lidere parlamentarnih stranaka Slovačke da se pridruže i potpišu njegovo pismo ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u kojem traži obnovu tranzita ruske nafte kroz Ukrajinu, ističući da je riječ o ključnom pitanju energetske bezbjednosti Slovačke. Fico je pismo objavio na društvenim mrežama i pozvao predsjednike relevantnih političkih partija da mu se pridruže u inicijativi upućenoj ukrajinskom lideru, prenosi Tasr. “Predsjednici relevantnih političkih stranaka, dodajte svoje potpise ovom pismu ukrajinskom predsjedniku i hajde da zajedno stanemo u odbranu energetske bezbjednosti Slovačke kao fundamentalnog nacionalnog interesa oko kojeg u Slovačkoj ne može biti spora”, naveo je Fico. U pismu Fico traži od Zelenskog da omogući nastavak transporta ruske nafte preko naftovoda “Družba”. On je naveo i da, ukoliko je naftovod oštećen, ukrajinske vlasti treba da dozvole dolazak tima inspekcije Evropske komisije i država koje su pogođene prekidom isporuke kako bi procijenili razmjere štete. Fico je istovremeno pozvao Zelenskog da prihvati ponudu Evropske komisije za finansiranje eventualnih popravki, kao i ponudu Slovačke da stavi na raspolaganje svoje tehničke kapacitete za sanaciju. U pismu je podsjetio i na pomoć koju je Slovačka pružila građanima Ukrajine od početka rata, kao i na to da njegova vlada podržava napore Ukrajine da postane članica Evropske unije. Istovremeno je ocijenio da jednostrane odluke ukrajinskog predsjednika o obustavi tranzita gasa i prekidu isporuka nafte nanose ekonomsku štetu Slovačkoj. “U skladu sa važećim odlukama Evropske unije i izuzećima od sankcija protiv Ruske Federacije, Slovačka ima pravo da nastavi da prima naftu ruskog porijekla”, naglasio je Fico. Slovački premijer je najavio da će pismo potpisati predstavnici vladajućih koalicionih stranaka, dok se očekuje da opozicione partije ne podrže tu inicijativu, pošto su neki njihovi predstavnici već unaprijed odbacili taj poziv. Nafta iz Rusije je prestala da protiče kroz naftovod Družba ka Mađarskoj i Slovačkoj 27. januara. Ukrajina tvrdi da je razlog ruski napad na naftnu infrastrukturu u gradu Brodi u regionu Lavov. Mađarski premijer Viktor Orban i slovački premijer Robert Fico sumnjaju da Kijev koristi situaciju za politički pritisak i uplitanje u mađarsku izbornu kampanju. Ukrajina odbacuje optužbe i tvrdi da radi na sanaciji oštećene infrastrukture. Lukašenko: Bjelorusija kupila raketni sistem “orešnik” od Rusije Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da je ta zemlja kupila najnoviji raketni sistem “orešnik” od Rusije. “Zahvaljujući ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu – ovo je njegova lična pomoć. Zamolio sam ga, i on je to uradio. Čak smo i platili za to. Hvala vam! Ali mi smo kupili ovo oružje”, rekao je Lukašenko, prenosi agencija Belta. Lukašenko je krajem decembra prošle godine saopštio da se ruski raketni sistem “orešnik” nalazi u Bjelorusiji i da će biti “raspoređen na borbeno dežurstvo”. Ubrzo nakon toga, Lukašenko je izjavio da u zemlji neće biti raspoređeno više od desetak takvih sistema. Početkom decembra 2024. godine, Lukašenko je objavio da se Putin složio da će Minsk identifikovati potencijalne mete za napad iz ruskog raketnog sistema Orešnik, čije je raspoređivanje tada planirano na teritoriji Bjelorusije. Prema riječima bjeloruskog predsjednika, Rusija je obećala da će Bjelorusiji besplatno isporučiti rakete “orešnik” u drugoj polovini 2025. godine. Putin na sastanku o bezbjednosti kritične infrastrukture Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je o zaštiti kritičnih objekata na sastanku sa stalnim članovima Savjeta bezbjednosti, saopštila je pres-služba Kremlja. Kako je rekao, na današnjem dnevnom redu su pitanja vezana za dodatne mjere za zaštitu kritične infrastrukture, prenosi RIA Novosti. Izvještaje su podnijeli potpredsjednici vlade Aleksandar Novak i Vitalij Saveljev i šef Ministarstva građevinarstva Irek Fajzulin. Sastanku su, između ostalih, prisustvovali i ministar odbrane Andrej Bjelousov, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev, direktori Službe spoljne obavještajne službe i Federalne službe bezbjednosti Sergej Nariškin i Aleksandar Bortnjikov, ministar unutrašnjih poslova Vladimir Kolokoljcev i sekretar Savjeta bezbjednosti Sergej Šojgu. Kako podsjeća RIA, tokom protekle dvije nedjelje, ukrajinske oružane snage su intenzivirale napade na gasnu infrastrukturu na jugu Rusije. U četvrtak je Kijev bezuspješno pokušao da napadne kompresorsku stanicu Ruskaja, povezanu sa gasovodom Turski tok, i kompresorsku stanicu Beregovaja, povezanu sa gasovodom Plavi tok. Ovi cjevovodi snabdijevaju Tursku ruskim gasom preko Crnog mora. Druga linija Turskog toka je takođe namijenjena snabdijevanju zemalja Južne i Jugoistočne Evrope. Press-sekretar predsjednika Dmitrij Peskov je napomenuo da je Kremlj primijetio ove napade. On je nazvao akcije ukrajinskih oružanih snaga nepromišljenim, jer pokušavaju da oštete objekte koji obezbjeđuju energetsku bezbjednost Turske i drugih zemalja. Sijarto: Brisel igra kako Zelenski svira Ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto izjavio je da je vlada SAD suspendovala sankcije na pomorske isporuke ruske sirove nafte kako bi spriječila dalji rast cijena, dodajući istovremeno da Evropska unija nije slijedila taj primjer, “već nastavlja da igra po melodiji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog”. “Rat na Bliskom istoku ima ozbiljan uticaj na globalno snabdijevanje energijom. Izvoz iz arapskih država je važan stub globalnog tržišta nafte, a zatvaranje Ormuskog moreuza učinilo je isporuke sirove nafte na svjetsko tržište nemogućim ili barem veoma neizvjesnim”, rekao je Sijarto u saopštenju, prenosi MTI. Kao posljedica toga, prema njegovoj ocjeni, cijene benzina i dizela rastu, posebno u Evropi. “Zašto je Evropa izvukla kratku slamku? Pa, to je zato što je Brisel igrao kako je Zelenski svirao, zbog čega su i zabranili ruske izvore energije”, rekao je on. Pozivajući se na nagli rast cijena energije koncentrisan u Evropi, Sijarto je pozvao EU da odmah suspenduje sankcije za naftu protiv Rusije, što bi, kako je rekao, rezultiralo značajnim smanjenjem cijena. Kako kaže, drastična poskupljenja u Evropi posljedica su ukrajinske “energetske ucjene”. “U Mađarskoj primjenjujemo zaštićene cijene. Poštedjeli smo Mađare povećanja cijena, ali rješenje bi bilo da se uradi ono što Amerikanci rade”, zaključio je Sijarto. Orban: Ukrajinci su sposobni za sve, čak i da oštete sopstveni naftovod Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da ne može da se isključi mogućnost da Ukrajinci mogu da prouzrokuju štetu sopstvenoj infrastrukturi, poput naftovoda “Družba”. “Ukrajinci su sposobni na sve, uključujući oštećenje sopstvenog naftovoda, zatvaranje naftovoda Družba, pa čak i dizanje u vazduh sistema naftovoda koji transportuje ruski gas do Mađarske van teritorije Ukrajine”, rekao je Orban u objavi na društvenim mrežama, prenosi Mađar nemzet. Mađarski premijer podsjetio je da su Ukrajinci prethodno digli u vazduh naftovod u njemačkom vlasništvu koji je prolazio kroz međunarodnu teritoriju, što je nazvao jasnim činom državnog terorizma. Orban je dodao da upravo zato Mađarska mora da obrati pažnju na ove rizike i, ako je potrebno, da zaštiti infrastrukturu koja obezbjeđuje snabdijevanje energijom. Kako kaže, Mađarsku ne zanimaju političke poruke, već razjašnjavanje situacije na osnovu činjenica, što je razlog zašto je Budimpešta poslala delegaciju na ukrajinski dio naftovoda, gdje je transport obustavljen. “Želeli bismo da odemo do početne tačke naftovoda Družba, gdje je bio zatvoren, i želimo da vidimo zašto je to slučaj. Prema našim saznanjima, mogao bi biti ponovo otvoren”, rekao je on. Kako navodi Mađar nemzet, delegaciju predvodi Gabor Čepek, koji je takođe i šef odbora za utvrđivanje činjenica koji istražuje slučaj naftovoda. Njegov zadatak je da pregovara sa ukrajinskom stranom i zatraži mogućnost inspekcije gasovoda na licu mjesta. Prema riječima Viktora Orbana, ako ukrajinsko rukovodstvo ne dozvoli ulazak mađarskih stručnjaka, to bi pokrenulo ozbiljna pitanja. “Mislim da je Zelenski protiv toga. Ne puštaju nas unutra, jer bi se ispostavilo da ne govore istinu. Vidjećemo šta će Ukrajinci reći. Ako nas odbiju, to će biti ravno priznanju (krivice)”, rekao je Orban. Tusk: Poljska će koristiti dio sredstava EU za odbranu uprkos predsjednikovom vetu Premijer Poljske Donald Tusk izjavio je da vlada planira da odobri rezoluciju koja omogućava korišćenje dijela sredstava iz programa Evropske unije za finansiranje odbrane “SAFE”, uprkos predsjednikovom vetu na zakon koji je uspostavio mehanizam za raspodjelu novca. “Neizbježan je sastanak vlade, tokom kojeg će vlada usvojiti rezoluciju na osnovu koje ćemo finalizovati program Poljskih oružanih snaga”, poručio je Tusk ministrima. Predsjednik Poljske Karol Navrocki saopštio je juče da neće potpisati zakon kojim bi se omogućilo korišćenje 43,7 milijardi eura kredita Evropske unije za jačanje vojske. Program “Security Action for Europe” (SAFE), vrijedan oko 150 milijardi eura, finansira se kapacitetima za zaduživanje Evropske unije, što znači da ga na kraju garantuje budžet Unije. Program SAFE osmišljen je s ciljem da pomogne u razvoju odbrambenih kapaciteta koji su Evropi najpotrebniji, uključujući dronove, sajber-odbranu, rakete i evropski vazdušni štit, dok Unija nastoji da izgradi dovoljno snažan vojni potencijal za odvraćanje Rusije. Zelenski stigao u Pariz na sastanak sa Makronom Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski stigao je u Pariz, gdje bi trebalo da se sastane sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, saopštio je portparol predsjednika Ukrajine Serhij Nikiforov. On je napomenuo da program posjete uključuje razgovore između predsjednika Ukrajine i Francuske, a Zelenski će se sastati i sa studentima. Kako je ranije najavljeno, dvojica predsjednika će razgovarati o trenutnoj situaciji u Ukrajini, podršci Francuske i evropskih partnera u pomoći Kijevu, kao i o načinima za povećanje pritiska na Rusiju, uključujući borbu protiv takozvane ruske “senke flote”. Na sastanku će sagovornici, takođe, razmijeniti mišljenja o uslovima za postizanje pravednog i trajnog mira, kao i o obavezama preuzetim u okviru Koalicije voljnih u vezi sa bezbjednosnim garancijama. Zelenski je ove godine već posetio Pariz, 6. januara, kada je u francuskoj prijestonici razgovarao sa Makronom i učestvovao na samitu Koalicije voljnih. Zaharova: Ukrajinski projekat služi EU da opravda militarizaciju Evrope Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je da ukrajinska tema omogućava Evropskoj uniji da opravda pred građanima svoje investicije u militarizaciju Evrope. “To je jedina mogućnost da pred domaćim auditorijumom opravdaju političke i finansijske investicije bez presedana u isforsiranu militarizaciju Evrope na štetu blagostanja običnih Evropljana, kao i stagnaciju evropske privrede kao posljedicu antiruskih sankcija i socijalno-ekonomske politike sadašnjeg rukovodstva EU koja je doživjela krah”, rekla je Zaharova, prenio je Sputnjik. Ona je dodala da je većina evropskih političara uložila svoj politički kapital u podršku “ukrajinskom projektu” i da se boje da bi promjena stava mogla da ugrozi njihove karijere. Moskva: Oboreno 176 ukrajinskih dronova, iznad Krima 80 Tokom protekle noći, ruske snage protivvazdušne odbrane oborile su 176 bespilotnih letjelica ukrajinskih oružanih snaga. Najviše dronova – 80, oboreno je iznad Krima, dok su ostali uništeni iznad Adigeje, Krasnodarskog kraja, Azovskog mora, Rostovske oblasti i drugih regiona, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Manji broj dronova oboren je iznad Kurske oblasti, Stavropolskog kraja, Brjanske oblasti, Crnog mora, kao i Astrahanske, Belgorodske, Volgogradske i Lipecke oblasti i Republike Tatarstan. SAD izdale privremenu licencu za prodaju ruske nafte u tranzitu Sjedinjene Američke Države izdale su novu opštu licencu kojom se privremeno dozvoljava prodaja ruske sirove nafte i naftnih derivata koji su utovareni na brodove do 11. aprila, objavljeno je na sajtu američkog Ministarstva finansija. Američki ministar finansija Skot Besent naveo je na X-u da je mjera usmjerena na očuvanje stabilnosti globalnog energetskog tržišta i održavanje nižih cijena energenata u trenutku povećane nestabilnosti. Prema njegovim riječima, privremeno ovlašćenje omogućava državama da kupe rusku naftu koja je već u tranzitu i trenutno se nalazi na moru, kako bi se povećala dostupnost postojećeg snabdijevanja na svjetskom tržištu. Besent je naveo da je riječ o usko ograničenoj i kratkoročnoj mjeri koja se odnosi isključivo na naftu koja je već otpremljena, uz ocjenu da ona neće donijeti značajnu finansijsku korist ruskoj vladi, jer većinu prihoda od energetskog sektora ostvaruje kroz poreze obračunate na mestu eksploatacije. On je dodao da je energetska politika administracije američkog predsjednika Donalda Trampa dovela proizvodnju nafte i gasa u SAD na rekordne nivoe, što je doprinijelo nižim cijenama goriva za američke potrošače. Besent je ocijenio i da je nedavno povećanje cijena nafte privremeni poremećaj na tržištu koji bi, kako je naveo, dugoročno mogao da donese koristi američkoj ekonomiji. Nastavljeni napadi Ukrajina je tokom posljednja 24 sata presrela oko 100 ruskih dronova, dok je Federalna služba bezbjednosti Ruske Federacije navodno spriječila teroristički napad ukrajinskih snaga na poluostrvu Krim. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kaže da je Moskva otvorena za mirno rješenje rata, ali da Kijev pokušava da na različite načine ometa mirovni proces uz podršku evropskih prijestonica. S druge strane, ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski smatra da će se rat završiti brže jedino ako Sjedinjene Američke Države i članice Evropske unije ne budu kupovali naftu i gas od Rusije. Zelenski i Viktor Orban su u otvorenom političkom sukobu. Ukrajinski lider je mađarskog premijera ponovo kritikovao zbog blokiranja nove tranše pomoći EU Ukrajini. Za to vrijeme, Orban se požalio da Zelenski otvoreno prijeti njegovoj porodici. Optužbe je iznijela i portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, koja je Zelenskog zbog prijetnji Mađarskoj opisala kao “teroristu”.