Ko upravlja Iranom poslije smrti vrhovnog vođe, kako se bira novi i ko bi mogao to da bude novi

2026-03-02 - 13:17

Ubistvo ajatolaha Alija Hameneija od strane Sjedinjenih Država i Izraela stvorilo je vakuum moći u jezgru iranskog režima i pokrenulo složen proces pronalaženja njegovog nasljednika. Islamska Republika je samo jednom smijenila svog vrhovnog vođu otkako je došla na vlast prije skoro pola vijeka. Hamnei, koji je naslijedio ajatolaha Ruholaha Homeinija 1989., ubijen je bez zvanično proglašenog nasljednika. U nedjelju je formiran savjet od tri osobe koji će držati vlast dok se ne izabere Hamneijev nasljednik. Ali, s obzirom na to da su američko-izraelski napadi u toku, nema naznaka koliko bi to moglo trajati, ukazuje CNN. Prema iranskom Ustavu, tročlani savjet za vođstvo drži vlast dok se ne imenuje novi vrhovni vođa. U njemu su umjereni predsjednik Masud Pezeškijan, tvrdokorni šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžei i visoki sveštenik Alireza Arafi. Moćni predsjednik iranskog Parlamenta Mohamed Bager Galibaf rekao je da se režim „pripremio za ove trenutke“ i „pravio planove za sve scenarije“. “Formiranjem savjeta za vođstvo oblikovaće se nezamisliva moć i kohezija”, rekao je. Međutim, ono što možda nije planirao jeste da će odjednom izgubiti nekoliko svojih najviših zvaničnika. Izrael tvrdi da je „većina“ iranskih viših vojnih lidera ubijena u subotnjim napadima, uključujući načelnika štaba oružanih snaga general-majora Abdolrahima Musavija; komandanta Islamske revolucionarne garde general-majora Mohameda Pakpura i sekretara Iranskog saveta za odbranu Alija Šamkanija. Kada je Homeini umro 1989., nakon iransko-iračkog rata, koji je trajao veći dio te decenije, trebalo je manje od jednog dana da Hamnei bude imenovan za njegovog nasljednika, što je značilo da nije bilo potrebe za formiranjem prelaznog savjeta. Sa američko-izraelskim napadima koji su u toku imenovanje Hameneijevog nasljednika će trajati duže. Do tada privremeni savjet mora da odluči da li će nastaviti da delegira donošenje odluka o odbrani Aliju Laridžaniju, najvišem iranskom zvaničniku za nacionalnu bezbednost, i Galibafu. Obojica su bili zaduženi da vode iransku odbranu tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom u junu, zajedno sa Šamkanijem, bivšim kontraadmiralom mornarice, koji je poginuo u subotnjim napadima. Ko bira novog vođu? Tijelo od 88 visokih sveštenika, poznato kao Skupština stručnjaka, izabraće Hameneijevog nasljednika. Članove Skupštine stručnjaka, koje iranska javnost bira svakih osam godina, nadzire Savjet čuvara, posebno tijelo od 12 pravnika koje nadgleda aktivnosti iranskog Parlamenta. U normalnim vremenima, Savjet čuvara utvrđuje da li je zakon koji je usvojio Parlament kompatibilan sa šerijatskim zakonom i često zahtijeva revizije. Takođe odobrava kandidate za Parlament, predsjednika i Skupštinu stručnjaka. Poznat je po diskvalifikaciji kandidata za predsjednika. Na primjer, pred izbore 2021., Savjet čuvara je zabranio preko 600 kandidata, uključujući sve žene, kao i visoke ličnosti poput Laridžanija, najvišeg zvaničnika nacionalne bezbjednosti. Sanam Vakil direktorka programa za Bliski istok i Severnu Afriku u ekspertskoj grupi Čatam Haus, rekla je da se Skupština stručnjaka možda neće sastati dok SAD i Izrael ne obustave svoju operaciju. “Ne mogu rizikovati dalju smrt i štetu za instituciju“, rekla je za CNN. Ko su kandidati? Hameneijev drugi sin Modžtaba značajna je ličnost sa jakim vezama sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), elitnim krilom iranske vojske, kao i sa Basidžom, dobrovoljačkom paravojnom formacijom. Ali s obzirom na to da je režim došao na vlast da zamijeni iransku monarhiju, šiitski klerikalni establišment možda želi da izbjegne nasljeđivanje sa oca na sina. Alirezu Arafija, šiitskog sveštenika koji je u nedjelju imenovan u prelazni savjet, Hamenei je imenovao na nekoliko visokih pozicija i smatra se jakim kandidatom. On je zamjenik predsednika Skupštine stručnjaka i član je Savjeta čuvara, što znači da bi mogao da angažuje samog sebe. Takođe je na čelu iranskog sistema bogoslovija. Mohamed Mehdi Mirbageri koji takođe predstavlja najkonzervativnije krilo kleričkog establišmenta i sjedi u Skupštini stručnjaka, još jedan je kandidat. Takođe je i Hasan Homeini, Homeinijev unuk koji je poznat po tome što je manje tvrdokoran od svojih vršnjaka. Međutim, postoji mogućnost iznenađenja. Režim bi mogao da se odluči za mlađu, manje poznatu ličnost — ili možda za savjet lidera, umjesto za jednu osobu. Vakil iz Čatam Hausa rekla je da tenzije između tvrdolinijaša i reformista neće nestati sa Hameneijevom smrću. “Trenuci sukcesije imaju tendenciju da ojačaju konzervativne i bezbjednosno orijentisane frakcije, barem u početku“, rekla je ona. “Svaka unutrašnja debata o pravcu zemlje verovatno se odvija tiho i unutar uskih elitnih krugova, a ne pred očima javnosti. Ako reformski političari imaju ambicije, ovo je njihov trenutak sada ili nikad.“ Šta je sa promenom režima? Predsjednik SAD Donald Tramp pozvao je Irance da svrgnu svoju vladu. “Kada završimo, preuzmite svoju vladu. Biće vaša. Ovo će vjerovatno biti vaša jedina šansa generacijama unazad“, rekao je Tramp u videu na Truth Social. Takođe je pozvao IRGC da položi oružje ili se “suoči sa sigurnom smrću”. Za sada, uprkos nekim scenama slavlja, malo je znakova da Iranci izlaze na ulice kako bi pokušali da sruše ono što je ostalo od režima. Takođe nema znakova prebjega elita unutar bezbjednosnog establišmenta. Tramp je u subotu rekao za CBS Njus da postoje „neki dobri kandidati“ da preuzmu vlast, ali ih nije imenovao. Reza Pahlavi, najstariji sin svrgnutog šaha Irana, pojavio se kao potencijalni sljedeći lider. Pahlavi je imao samo 16 godina kada je iranska revolucija 1979. srušila njegovog oca, a od tada živi u Sjedinjenim Državama. Neki komentatori sugerišu da bi imao podršku Izraela. Jedan problem, međutim, jeste to što ne postoji alternativna sila koja čeka da preuzme vlast u Iranu, rekao je Dejvid Petreus penzionisani general američke vojske i bivši direktor CIA. „Izazov ovdje je što nema figure Ahmeda el Šaraa kao u Siriji, koja je imala vojnu silu, koja je bila u stanju da sruši šuplje režimske snage ubilačkog Bašara el Asada u Siriji“ 2024., rekao je Petreus za CNN. Robin Rajt, saradnica u Njujorkeru, koja je intervjuisala Hamneija, iznela je sličan zaključak, rekavši za CNN: „Iranci imaju mnogo mladih Nelsona Mandela, ali nemaju onu vrstu Afričkog nacionalnog kongresa kakvu ste imali u Južnoj Africi, koji je imao godine da formira infrastrukturu, da definiše kako bi mogla da izgleda alternativa aparthejdu i ko bi bio njegovo vođstvo. ... Iran nema ništa od toga.“ Kako se trenutno sprovodi vlast u Iranu? Pošto je veliki dio iranskog rukovodstva obezglavljen, vlast će vjerovatno iza kulisa sprovoditi IRGC, koja je decenijama sve više podržavala režim. Odgovorna samo vrhovnom vođi, IRGC ima zadatak ne samo da se bori protiv neprijatelja u inostranstvu, već sve više i da održava red kod kuće. Moć IRGC-a proteže se izvan vojne sile. Mnoge iranske ekonomske elite, koje su imale koristi od pristupa centrima moći režima tokom sankcija, drže uticajne pozicije u IRGC-u. Mogao bi imati značajan uticaj na imenovanje novog vrhovnog vođe. Kao što mu ime sugeriše, IRGC postoji da bi „čuvao“ islamsku revoluciju i režim koji se iz nje iznedrio. Nakon 1979., razne paravojne grupe koje su svrgnule šaha ubrzo su se ujedinile u IRGC. Odupirala se početnim pokušajima da se uključi u redovnu vojsku i učvrstila svoju moć tokom raspoređivanja u iransko-iračkom ratu 1980-ih. Danas broji između 150.000 i 190.000 vojnika. Ima kopnenu vojsku, mornaricu, vazduhoplovstvo i obaveštajno krilo, a takođe je isprepletena sa celom iranskom civilnom ekonomijom. Iako se smatra da su mnogi od njegovih visokih lidera ubijeni u udarima ovog vikenda, IRGC i dalje nadgleda Basidž, koji funkcioniše kao policijske snage, vidljiv, na nivou ulice, domaći. Basidž, što na farsiju znači „mobilizacija“, dobrovoljačka je grupa koja okuplja članove širom zemlje, često iz siromašnijih, konzervativnijih sredina. Zadužen je za podršku režimu kod kuće i sprovođenje islamskog morala među javnošću. Suočen sa svojim najvećim trenutkom opasnosti, iranski režim „brzo djeluje iza kulisa kako bi spriječio fragmentaciju i signalizirao kontinuitet“, rekla je Vakil iz Čatam Hausa. Ostaje da se vidi da li će ti napori biti uspješni.