Krivokapić: Prošlu godinu obilježili izazovi i investicije

2026-02-14 - 13:18

Mješavina unutrašnjih operativnih pritisaka i spoljnih makroekonomskih faktora, koji su direktno uticali na stabilnost sistema, obilježili su prošlu godinu u energetskom sektoru, ocijenio je predsjednik Odbora Udruženja energetike i rudarstva u Privrednoj komori (PKCG), Darko Krivokapić. On je dodao da će Elektroprivreda (EPCG), u kojoj je on jedan od rukovodilaca sektora, prošlu poslovnu godinu pamtiti kao jednu od najizazovnijih u skorijoj istoriji poslovanja. „Kao neko ko je direktno uključen u procese vezane za trgovinu električnom energijom i upravljanje proizvodnjom, reći ću da je primarni izazov bio obezbjeđenje nedostajućih količina električne energije za pokrivanje potrošnje tokom cijele godine zbog osmomjesecnog zastoja i ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja“, naveo je Krivokapić za Glasnik PKCG. On je kazao da taj deficit nije bio samo tehničko pitanje, već i finansijski teret koji je zahtijevao strateško upravljanje rizicima na međunarodnim tržištima, optimizaciju portfolija kupovine i prodaje, kao i kontinuirano praćenje volatilnih cijena na evropskim berzama električne energije. Prošlu godinu su, prema riječima Krivokapića, obilježili i značajni investicioni projekti, koji su istovremeno donijeli kratkoročne poteškoće, ali i dugoročne koristi za poslovanje EPCG. „Među ključnim inicijativama su ekološka rekonstrukcija TE i izgradnja vjetroelektrane Gvozd. Ti projekti nijesu samo tehnički poduhvati, već strateški koraci ka zelenoj tranziciji energetskog sektora Crne Gore, usklađivanju s EU standardima i poboljšanju konkurentnosti na regionalnom tržištu“, saopštio je Krivokapić. On je podsjetio da je TE stub proizvodnog portfolija EPCG, koji obezbjeđuje stabilan dio baznog opterećenja elektroenergetskog sistema. Privremena nedostupnost tokom rekonstrukcije, koja je trajala osam mjeseci, pokazala je njenu važnost i ulogu u nacionalnom energetskom bilansu. „Bez doprinosa TE Plevlja, sistem je bio izložen većoj zavisnosti od hidroproizvodnje, koja je bila izrazito nepovoljna u prošloj godini. Naime, ostvarena proizvodnja iz hidroelektrana tokom prošle godine bila je samo 75 odsto planiranih količina, usljed suše i nestabilnih hidroloških uslova karakterističnih za mediteransku klimu regije“, objasnio je Krivokapić. Rezultat tih faktora bio je, prema njegovim riječima, deficit električne energije od 1,02 hiljade GWh za isti period, s finansijskom vrijednošću od 91,8 miliona EUR. „Taj deficit zahtijevao je intenzivno trgovanje na tržištu, gdje su EPCG trgovci morali da balansiraju između sigurnosti snabdijevanja i minimizacije troškova“, rekao je Krivokapić. On je podsjetio da je u oktobru počela gradnja vjetroelektrane Gvozd, koja bi trebalo da poveća udio zelene energije u portfoliju EPCG. „Taj park s vjetroturbinama snage sedam MW po stubu, najvećim instaliranim na kopnenom dijelu Evrope, predstavlja veliki korak u diversifikaciji izvora električne energije. Svaka turbina posjeduje stub visine 115 metara i lopatice dužine 80 metara, pa je transport gabaritnih elemenata kroz našu zemlju bio logistički podvig koji je privukao pažnju regije“, naveo je Krivokapić. On je dodao da se probni rad očekuje početkom ove godine, ukoliko vremenski uslovi dozvole kontinuitet montaže. „Vjetroelektrana Gvozd ne samo da će doprinijeti smanjenju zavisnosti od uvoza, već će i generisati dodatne prihode kroz aukcije kapaciteta i prodaju zelenih sertifikata, čime se jača pozicija EPCG na tržištu obnovljivih izvora energije (OIE)“, saopštio je Krivokapić. Poslovanje EPCG hronično, godinama opterećuje konstantan rast potrošnje električne energije, tako da procjene pokazuju da je ona prošle godine bila preko 100 GWh veća nego 2024. Cijene svih primarnih energenata, odnosno gasa, nafte uglja i drveta, znatno su porasle, što je kod potrošača izazvalo logičnu reakciju prelaska na električnu energiju kao najpouzdaniju i relativno najjeftiniju opciju. „Crna Gora ostaje energetski izbalansirana na godišnjem nivou, ali bilo kakav pad hidroproizvodnje automatski aktivira mehanizme uvoza. Tu nastaje srž poslovnog izazova: cijene na evropskom spot tržištu bile su dva do tri puta više od referentnih po kojima EPCG snabdijeva domaćinstva i ostale kupce. Ta razlika dovodi do situacije gdje se gubici ne mogu pokriti postojećim tarifnim modelom, stvarajući finansijski jaz koji ugrožava investicione planove i operativnu stabilnost“, objasnio je Krivokapić. On je dodao da se dio povećane potrošnje pokušava kompenzovati ubrzanom izgradnjom solarnih elektrana, čija dinamika izgleda obećavajuće. Krivokapić, međutim, smatra da čak i s zadovoljavajućim tempom, solarne elektrane ne mogu u potpunosti pokriti kratkoročne deficite, posebno zbog sezonske zavisnosti od sunčevog zračenja. „Stoga se nameće neophodnost implementacije višestrukih mjera – na kratkoročnom nivou to je povećanje cijene struje za krajnje kupce uz reformu modela snabdevanja, srednjoročno je to optimizacija postojećih kapaciteta kroz digitalizaciju mreže i BESS, a dugoročno intenzivna izgradnja novih izvora – prvenstveno hidroelektrana, ali i solarnih i vjetroelektrana“, rekao je Krivokapić. On je dodao da ta strategija nije samo reakcija na krizu, već dio šire vizije integracije u EU energetsko tržište „Najveći vanjski šok za poslovanje EPCG, ali i za sve elektroprivrede Zapadnog Balkana, došao je početkom ove godine i primjenom CBAM regulative na izvoz električne energije. I pored optimizma da bi Crna Gora mogla dobiti izuzetak kao kandidat za članstvo, Evropska komisija i parlament potvrdili su punu primjenu. Iako su obećane izmjene regulative koje će ublažiti neke mjere, optimizam za potpuni izuzetak se nije ostvario“, saopštio je Krivokapić. On je kazao da je CBAM izazvao pad interesovanja za otkup viškova iz zemalja WB6, jer kupci iz EU sada moraju platiti dodatne carinske troškove vezane za takozvani ugljenični otisak. „Cjenovni signali u WB6 regiji pali su za 50 do 100 EUR po MWh, što je niže od EU tržišta, dok su prihodi od aukcija prekograničnih kapaciteta drastično opali. Sve ovo će imati za posljedicu manje prihode elektroenergetskih kompanija u Crnoj Gori i regionu u odnosu na prethodni period“, smatra Krivokapić. U tom kontekstu, prema njegovim riječima, pozitivna vijest dolazi iz pregovora o poglavlju 15 – Energetika, čije je zatvaranje, prema najavama Vlade, neizbježno, je jer je većina akcijskih planova implementirana, što jeključni korak ka EU integraciji. „Sledeći prioriteti su pregovori s Evropskom komisijom o ublažavanju CBAM-a za Crnu Goru: specifični uslovi za izuzimanje ili kompenzaciju, hitna primjena mjera za očuvanje konkurentnosti i revitalizacija investicija u sektor. Samo tako ćemo vratiti interesovanje investitora, održati razvoj tržišta i optimalno valorizovati ogroman elektroenergetski potencijal“, zaključio je Krivokapić