Lideri Letonije i Estonije predlažu direktne pregovore sa Rusijom

2026-02-04 - 20:49

Kako se navodi, to predstavlja značajan zaokret u evropskom strateškom promišljanju o Rusiji, nakon što je EU isključena iz direktnih razgovora u mirovnim pregovorima koje predvode SAD. Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je ranije ove sedmice da je već počeo rad „na tehničkom nivou“ oko imenovanja specijalnog izaslanika, što je podržala i italijanska premijerka Đorđa Meloni. Ta ideja se prvi put pojavila još prošlog ljeta, ali ju je većina lidera EU u to vrijeme smatrala neprikladnom. Silina i Karis su rekli da svaka komunikacija s Rusijom treba da se odvija u konsultacijama s Ukrajinom i predložili da izaslanik, koji tek treba da bude imenovan, bude ličnost oko koje postoji konsenzus. Silina je za Juronjuz, na marginama Samita svjetskih vlada u Dubaiju, rekla da je potrebno diplomatsko angažovanje, da su razgovori neophodni, ali i da sankcije Rusiji moraju ostati na snazi. „Moramo biti za pregovaračkim stolom, jer su i sami Ukrajinci počeli da pregovaraju. Pa zašto Evropljani ne bi pregovarali?“, rekla je premijerka. Ona je ukazala na Makrona, njemačkog kancelara Fridriha Merca, poljskog premijera Donalda Tuska i britanskog premijera Kira Starmera kao moguće evropske predstavnike. Merc se, za razliku od Makrona, protivi direktnim pregovorima. Silina je dodala da je izaslanik zaista potreban i da je pitanje ko bi to mogao da bude. Rekla je i da je ona spremna za tu ulogu, ali da bi vjerovatno bilo bolje da to budu lideri Njemačke ili Francuske, kao i Britanije, koji su članovi Koalicije voljnih. Estonski predsjednik se uzdržao od navođenja imena, ali je istakao da izaslanik treba da dolazi iz neke velike evropske zemlje koja uživa „kredibilitet obje strane“. „EU treba da bude uključena. Iako se ne borimo s Rusijom direktno, već godinama podržavamo Ukrajinu i nastavićemo to da radimo“, rekao je Karis u Dubaiju za Juronjuz. Dodao je da je EU „malo zakasnila“ i da je možda ona, a ne američki predsjednik Donald Tramp, trebalo da započne potragu za diplomatskim rješenjima. „Prije nekoliko godina bili smo u poziciji da nismo razgovarali s agresorima, a sada smo zabrinuti što nismo za pregovaračkim stolom“, rekao je Karis. Pitanje ponovnog otvaranja diplomatskih kanala s Rusijom, koji su od februara 2022. godine uglavnom zatvoreni, ponovo je aktuelizovano posljednjih sedmica, kako tempo pregovora predvođenih SAD napreduje i kako se konkretizuju bezbjednosne garancije za Ukrajinu. Francuska, Italija, Austrija, Luksemburg i Češka među su zemljama koje podržavaju ideju pokretanja direktnih pregovora kako bi se izbjegla zavisnost od Bijele kuće, koja je danas glavni sagovornik Moskve. Njemačka je, međutim, protiv i ukazuje da „maksimalistički zahtjevi“ ruskog predsjednika Vladimira Putina i kontinuirano bombardovanje ukrajinskih gradova pokazuju da Kremlju nedostaje „istinska spremnost za pregovore“. I dok se predsjednik Estonije, koji ima uglavnom ceremonijalnu ulogu, zalaže za direktne pregovore, Ministarstvo spoljnih poslova te zemlje protivi se ponovnom angažovanju s Rusijom. „Sve dok Rusija ne promijeni svoje djelovanje i ciljeve agresije na Ukrajinu, nije moguće angažovati se u pregovorima s tom zemljom, niti joj možemo ponuditi izlazak iz izolacije“, navodi se u saopštenju estonskog ministarstva dostavljenom Juronjuzu. „Ne smijemo ponoviti greške koje smo iznova i iznova pravili obnavljajući odnose kada Rusija nije promijenila kurs“, ističe se u saopštenju.