Ljiljanić: Rok za drugu dionicu auto-puta pet godina, završen i tender za obilaznicu oko Budve

2026-02-27 - 23:07

Konačno smo došli do ugovora za nastavak auto-puta i daćemo sve od sebe da ga završimo u predviđenom roku od pet godina, kazao je direktor Monteputa Milan Ljiljanić, gostujući u emisiji “Okvir” na RTCG-u. Sagovornici emisije “Okvir” saglasni su da je početak druge faze auto-puta važan za sveukupan razvoj Crne Gore, iako poslanici Boris Mugoša i Miloš Konatar imaju zamjerke na pojedine stavke ugovora i brzinu kojom se infrastrukturni projekti realizuju. Mugoša je kazao da se u nekim segmentima ugovora moglo povesti više računa o interesima države, posebno kod angažovanja domaćih podizvođača. Konatar smatra da se svi infrastrukturni projekti realizuju presporo i da je Crnoj Gori potrebna mnogo brža dinamika razvoja. Direktor Monteputa Milan Ljiljanić ističe da su uslovi slični kao kod izgradnje prve dionice, te je uskoro najavio i izbor izvođača radova na obilaznici oko Budve, s obzirom na to da je tender danas zatvoren i da su dobili tri ponude kineskih firmi. Ova trasa, duga oko 23 kilometra, finansiraće se dijelom iz državne kase, kao i iz kredita EBRD-a od 200 miliona eura i granta Evropske unije (EU) od 150 miliona eura. Izvođaču, kako je objasnio Ljiljanić, sada predstoji dosta posla, mora, između ostalog, da registruje preduzeće u Crnoj Gori, obavi registraciju inženjera koji će raditi na projektu i početak radova se očekuje početkom aprila, najkasnije početkom maja. “Vrijednost radova je 694 miliona eura. Prve projekcije koje smo davali, davali smo na osnovu idejnog projekta iz 2020. godine, a na tržištu je bio porast materijala i sve je uticalo na ukupnu i konačnu cijenu. Imali smo potpuno transparentan tender i izabrali smo najjeftiniju ponudu. Obezbijedili smo i 150 miliona eura grant sredstava, tako da će tih 30 miliona eura po kilometru građane koštati ustvari oko 24 miliona eura”, objasnio je Ljiljanić. Prvo će se, kako je kazao, trošiti sredstva iz granta i kredita, a onda će se trošiti sredstva iz budžeta. Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša je naglasio da svi treba da se raduju izgradnji druge faze auto-puta, ali je zamjerio premijeru na izjavama koje je davao o novcu potrebnom za ovaj projekat od 2024. a suma je svaki put bila različita, kao i najavama da će Crna Gora 2026. biti premrežena projektima u saobraćajnoj infrastrukturi, a pokazalo se da toga baš u toj mjeri i nema, što pokazuje se da se olako neke stvari obećavaju. Kako je naglasio, žuti fidik ili standardizovani međunarodni ugovorni model za inženjerske projekte gdje je izvođač odgovoran i za projektovanje i za izgradnju objekta, je opet prihvaćen, imamo opet izvođača iz Kine, iako je na početku posla taj izbor bio dramatično dočekan, i sa izjavama da ćemo ući u ropstvo. Sumnjalo se, kaže i u kvalitet poslova, pa se pokazalo da je to po svim svjetskim standardima. Miloš Konatar poslanik GP URA ističe da je dobro što se ide u drugu fazu izgradnje auto-puta, ali projekat ide sporo. “Dobra je stvar što krećemo u drugu dionicu, ali nije isto hoćete li to dobiti za pet, 10 ili 20 godina. Postavlja se pitanje da li neke poslove možemo da odradimo brže. Tu je i projekat bulevara Tivat – Jaz koji se gradi kao Skadar na Bojani. Idemo brzinom puža, a treba mnogo brže, ako želimo da razvijamo Crnu Goru i da imamo dinamičan rast”, kazao je Konatar. Ljiljanić je istakao i da je za obilaznicu oko Budve danas završen tender i da su stigle tri ponude, sve tri od kineskih kompanija. “Procijenjena vrijednost je bila 200 miliona eura i po našem zakonu, jer je to prvi tender za infrastrukturni projekat po našem zakonu, svi izvođači morali su da se uklope u tu cijenu. Nisu imali opciju kao EBRD tender da mogu da idu preko procijenjene vrijednosti. Jedna ponuda je 196 miliona, jedna 190 i jedna 170. Sada će ići evaluacija ponuda tako da očekujemo ovih par mjeseci da riješimo i da dobijemo izvođača. Želja je da prije završetka ljetnje turističke sezone krenu radovi, ali to će zavisiti i od žalbi i nadam se da ih neće biti. Te kompanije su u konzorcijumu sa nekim našim kompanijama i kompanijma iz regiona”, kazao je Ljiljanić. Konatar je podsjetio i da je premijer prije tri godine u izbornoj kampanji u Herceg Novom, kao kandidat za premijera kazao da su obezbijeđeni gotov projekat i finansije za jadransku magistralu, odnosno za brzu cestu duž crnogorskog primorja, a već tri godine se na tom planu ništa ne dešava, pa je po svoj prilici tada obmanio javnost. Kako je dodao Mugoša, tek treba da se vide ponude za obilaznicu da li odgovaraju ili ne, eventualne žalbe, tako da može biti opet dug put do početka tih radova. Ljiljanić je odgovorio da je bilo urađeno idejno rješenje za prelaz Bokokotorskog zaliva, na osnovu kojeg su radili dvije studije o uticaju na životnu sredinu i uputili su zahtjev ka UNESCO-u. “To je brza saobraćajnica definisana u prostornom planu kao B1 i na njoj je obilaznica Budve. Mi ćemo krenuti sa tom obilaznicom i ona će biti krajnja veza na Bulevar Tivat-Jaz, a sa druge strane vezaće se na auto-put Bar-Boljare. I to će biti u konačnici izgled saobraćajnice B1. Očekujemo po najavama obrađivača studije da će najvjerovatnije biti negativne obje i negativan odgovor UNESCO-a. U pripremi je projekat Jadransko-jonskog auto-puta, zapadnog dijela koji ide na Krivošije, Grahovo – Krivošije i radimo zajedno sa tim projektom obilaznicu Herceg Novog. Znači vezaćemo zaliv sa obje strane”, objasnio je Ljiljanić. Što se tiče dionice auto-puta Ljiljanić je objasnio da je situacija slična kao i u prethodnom ugovoru za prvu fazu. Nakon puštanja u saobraćaj objekta imaćemo period od dvije godine za prijavljivanje nedostataka koji se uoče bilo korisnici ili nadzor, a izvođač je dužan da ih otkloni u garantnom roku. “Što se tiče podizvođača, išli smo sa tim da imamo do 40 odsto zvođača, da ne može preko, da ne bi taj izvođač koji je dobio posao preprodao posao nekom drugom. Stanje na tržištu je takvo da ne možemo da garantujemo da će se na tržištu Crne Gore obezbijediti 20 odsto, 30 odsto podizvođača”, naglasio je Ljiljanić. Mugoša smatra da je ovu stavku trebalo drugačije definisati, jer je siguran da su naša privredna društva kroz sve dosadašnje projekte unaprijedila svoje poslovanje, posebno nakon rada na prvoj dionici. “Kod prve dionice je bio izazov, ali je na kraju ispoštovano, gdje je rečeno mora 30. Tek sad mi nije logično da mi dovodimo u pitanje možemo li naći naše privredne subjekte. Moglo je da stoji maksimalno do 40, ali mislim da je onda trebao da postoji barem neki minimum koji je garantovan da će biti naši. I zbog angažovanja domaće radne snage i zbog znanja koje ljudi kroz te projekte stiču. Mislim da je naša građevinska operativa sazrela da može da iznese i ovakve poslove”, naveo je Mugoša. Direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović je objašnjavajući stavku klizne skale koju primjenjuju, kazao da je u pitanju nadoknada za izvođača u slučaju nekih ekstremnih situacija nastalih usljed prekoračenja cijena materijala, i da je bolje rješenje da se ona koristi nego da se sa izvođačem ide u tužbe. “Da nijesmo primijenili tu kliznu skalu, što je nepunih 10 odsto, išli bi na tužbe i imali veće troškove, kao i kompletno uništenu građevinsku operativu i napuštene građevinske objekte. Jedini objekat koji nije završen zbog klizne skale je obilaznica oko Rožaja, gdje sada raspisujemo tender i niko nam se ne javlja”, kazao je Vuksanović. On je naglasio da takav princip rada koriste u cijelom regionu i da se time našao kompromis da se ublaže posljedice sa rastom cijena. Tržište je sada stabilizovano, a smatra da je ovo fer priča i za državu i za izvođača. Mugoša je kazao da smatra da ako država napravi dobre uslove onda klizna skala nije potrebna i ne treba da se razmišlja o izvođaču i da li će upasti u problem.