TheMontenegroTime

Meksiko - Za narko-bosove grobnice sa đakuzijem

2026-02-25 - 12:26

Na groblju na obodu Kulijakana, glavnog grada meksičke države Sinaloa i doma istoimenog ozloglašenog kartela, neki od najraskošnijih i najskupljih mauzoleja na svijetu označavaju posljednje počivalište desetina bivših „narkotrakatora“ ili „narkosa”. Sa vrijednošću i do 500.000 dolara po grobnici, pozlaćenim kupolama, italijanskim mermerom i luksuzom poput bežičnog interneta, klima uređaja i satelitske televizije, mnoge grobnice u Hardines del Umaja su poput malih vila. Pojavile su se priče i da među mermernim mauzolejima i klimatizovanim kapelama, ima i grobnica sa đakuzijem. Unutra se mogu vidjeti kožne garniture, oltari, fotografije u zlatnim ramovima, pa čak i replike dnevnih soba, sve sa ciljem da bi porodica mogla da provodi vrijeme u posjeti pokojniku u, kako kažu, dostojanstvu i komforu. Kičast izgled groblja, udaljenog 15 minuta vožnje od centra Kulijakana, međutim, krije jezivu stvarnost života mnogih njegovih stanovnika. Foks njuz je rano ujutru posjetio novinara i stanovnika Kulijakana, Migela Anhela Vegu. Rano, jer je poznato da popodne i uveče prijatelji i porodica organizuju zabave za pokojnike na njihovim grobovima, a neki baš i ne vole posjetioce. Rat protiv kartela napunio groblje Prvi redovi grobova blizu ulaza su skromni, većina njih pripada stanovnicima Sinaloe koji nisu imali nikakve veze sa trgovinom drogom, ali su mogli sebi da priušte da budu sahranjeni na privatnom groblju poput ovog. Međutim, preko njegovane trave nalaze se redovi mnogo većih mauzoleja, u kojima su sahranjeni bivši narko-bosovi. „To je način da pokažu svoju moć. To je takmičenje, čovječe! 'Moja će biti veća od tvoje'“, kaže Vega. Parcele koštaju 4.200 dolara po komadu, što je više nego što mnogi stanovnici Sinaloe zarade za godinu dana. „Što je prostor veći, to je skuplji.” Svi mrtvi trgovci drogom ovdje su bili povezani sa kartelom Sinaloa, za koji se vjeruje da je najmoćnija i najdalekosežnija kriminalna organizacija na svijetu. Vjeruje se da ga je 1988. godine osnovao Hoakin „El Čapo” Guzman, koji sada u zatvoru u Njujorku čeka suđenje. Njegovi ubijeni sljedbenici ubrzo su počeli da pune parcele na groblju Hardines del Humaja. Ali, tek nakon što je tadašnji predsjednik Meksika Felipe Kalderon mobilisao vojsku da cilja glavne kartele 2006. godine, broj smrtnih slučajeva je zaista počeo da raste. Rat zemlje protiv droge od tada je odnio više od 200.000 života, od kojih su mnogi stradali u operacijama za ili protiv kartela Sinaloa. Tokom tog vremena kartel se raspao, a najpoznatiji koflikt se dogodio 2008. godine kada se glavni kapo Arturo Beltran Lejva posvađao sa El Čapom, za koga je vjerovao da je predao njegovog brata Alfreda vlastima. Arturo je osnovao sopstveni kartel Beltran Lejva, ali je ubijen u prepadu 200 meksičkih marinaca u decembru 2009. godine. Njegova grobnica je iznenađujuće skromna za narko-bosa nekada poznatog kao „hefe de hefes“ (šef šefova). Mjesec dana nakon što je sahranjen, odsječena glava čovjeka pronađena je ispred njegovog mauzoleja, a obezglavljeno tijelo bačeno je na grobnicu rivalskog trgovca ljudima. Na groblju obasjanom suncem, stalno se pričaju slične užasne priče. U svijetu narko-bosova, raskoš nije samo pitanje luksuza. To je poruka. Mauzoleji u Sinaloi predstavljaju produžetak statusa koji su ti ljudi imali za života. Smrt ovdje nije kraj pokazivanja moći, već još jedna scena na kojoj se bogatstvo i uticaj izlažu javnosti. Ipak, iza mermera i kristala stoji krvava istorija obračuna, atentata i nasilja. Grobnice, ma koliko bile glamurozne, podsjećaju na cijenu takvog života.

Share this post: