Merc u Bundestagu: protiv rata u Iranu i protiv birokratije
2026-03-18 - 16:13
„Svet se razvija u pravcu koji je za nas težak, ka poretku velikih sila", rekao je nemački kancelar Fridrih Merc(CDU) u Bundestagu. „Osećamo kako akteri tog novog poretka moći utiču na naše živote i smanjuju naše mogućnosti", dodao je on u takozvanoj vladinoj izjavi, vrsti programskog obraćanja koje se po pravilu iznosi uoči važnih događaja poput samita EU. Zato je, kako je naglasio, jedinstvo Evrope danas važnije nego ikada. „Ujedinjena Evropa je za Nemačku najvažnija garancija za budućnost. I nikada se to nije osećalo ovako snažno kao sada.Evropa jeste snažna, ali moramo biti jedinstveni", rekao je Merc, ukazujući na „promenu odnosa snaga" na globalnom planu. „Imamo sto miliona stanovnika više nego SAD i više ne želimo da se prodajemo ispod cene kao do sada", rekao je on. Dok traju borbe, nećemo se uključivati Govoreći o ratu u Iranu, nemački kancelar je ponovo odbacio mogućnost učešća Nemačke u vojnim operacijama u Persijskom zalivu. Njemački kancelar @_FriedrichMerz ponovo je naglasio da se #Berlin neće uključiti u rat SAD-a, Izraela i Irana. Ističe da Washington nije konsultovao Njemačku i da nema uvjerljivog plana za operaciju. Iako Njemačka dijeli ciljeve svojih partnera, Merz poručuje da će djelovati... pic.twitter.com/RcSizeYGZF — DW Balkan BHS (@dw_balkan) March 18, 2026 „Ovaj rat je počeo i vodi se bez jasnog plana. SAD nas nisu pitale za savet pre početka rata i dokle god on traje, nećemo se uključivati u vojno obezbeđivanje prolaza kroz Ormuski moreuz bez rezolucije UN", rekao je Merc. Istovremeno, nije isključio mogućnost da se Nemačka diplomatski angažuje nakon završetka borbi u Persijskom zalivu. Rat opterećuje odnose sa SAD. Ne treba se plašiti da se partnerima kaže ako se stvari vide drugačije, rekao je Merc. „Želimo transatlantsko partnerstvo i ono nam je potrebno." Takvo partnerstvo mora biti u stanju da izdrži i ovo. Merc je jasno stavio do znanja da Evropa ima snažan interes za brzo okončanje rata. Dalja destabilizacija regiona, ili čak scenario poput onog u Siriji, naneli bi ogromnu štetu Nemačkoj i Evropi – u pogledu bezbednosne politike, snabdevanja energijom i kroz potencijalne nove migracione tokove. Što pre odobriti kredit Ukrajini Kada je reč o ruskoj agresiji na Ukrajinu, Merc je ponovio da Nemačka i EU moraju da učestvuju u diplomatskom rešenju rata. „Nedopustivo je da se o sudbini Ukrajine i Evropljana pregovara samo između Rusije i SAD", rekao je Merc u Bundestagu. On insistira i na pojačavanju pritiska na Moskvu, i to zajednički — sa SAD i evropskim partnerima. Kao jednu od mera naveo je i dodatne sankcije Rusiji. „Moramo u EU što pre da postignemo dogovor o 20. paketu sankcija i hitno isplatimo već odobren kredit od 90 milijardi evra Ukrajini", rekao je Merc. Dodao je da će se za to založiti „svom snagom" na predstojećem samitu ovog četvrtka i naglasio da se pritom „ne treba obazirati na jednu jedinu zemlju", aludirajući na otpor Mađarske tim odlukama. Jačanje privrede kroz smanjenje birokratije Nemački kancelar je rekao da će, pored spoljnopolitičkih tema, fokus samita biti jačanje konkurentnosti EU. „Očekujem od Evropske komisije pojednostavljenje propisa i ukidanje suvišnih regulativa", rekao je Merc, ukazujući i na potrebu snažnijeg razvoja veštačke inteligencije unutar EU. „To je dug i težak put, između ostalog i zbog otpora unutar same Unije", rekao je on. Prema njegovim rečima, Komisija mora da odgovori na dva ključna pitanja: gde se postojeći zakoni mogu pojednostaviti i gde se preterana regulacija može ukinuti bez zamene. „Očekujem da sa istom odlučnošću s kojom je ranije uvodila nova pravila sada preispita gde i kako mogu da se povuku propisi koji opterećuju građane i preduzeća u Evropi", rekao je Merc. Ono što nije neophodno — „mora da nestane", poručio je. Konkurentnost je, kako je naglasio, centralna tema samita u Briselu. „Evropa mora suštinski da pokrene stvari s mrtve tačke." Merc je ukazao i na značaj brojnih trgovinskih sporazuma EU, pre svega sa zemljama Južne Amerike i Indijom. Na kraju obraćanja rekao je da nemačka vlada nastavlja reforme s ciljem jačanja privrede i da se ti napori prepoznaju i u inostranstvu. „Osim ako niste u Moskvi, danas Nemačku u svetu vide mnogo pozitivnije nego što to ovde neki tvrde", rekao je Merc, aludirajući na dobacivanja poslanika desničarske Alternative za nemačku (AfD) u Bundestagu. AfD protiv mešanje Nemačke u bilo koji rat Na vladino obraćanje tradicionalno prvo odgovara najjača opoziciona partija, u ovom sazivu je to AfD. Ta stranka zahteva da se Nemačka u svakom slučaju drži podalje od iranskog rata. „Nemačka nije branjena ni u Hindukušu ni u Ormuskom moreuzu", rekao je Tino Krupala kopredsedavajući parlamentarne grupe AfD. „Ako smo mi Nemci nešto naučili, to je da ne smemo dozvoliti da nas drugi uvuku ni u jedan rat na svetu. To se odnosi i na Ukrajinu, dodao je. „Rat u Ukrajini nije ništa više naš rat nego onaj na Bliskom istoku." On je rekao da je primarna dužnost nemačke vlade - borba protiv islamizma u zemlji, koji bi se mogao povećati zbog pretnje novim izbegličkim talasima usled rata u Iranu. Obraćajući se direktno Mercu, Krupala je uzviknuo u sali: „Zaustavite proaktivnu migraciju potencijalnih počinilaca krivičnih dela i konačno deportujte strane državljane koji su počinili krivična dela u njihove zemlje. Azil je privremeni boravak i tako se mora i tretirati." Druga kopredsednica parlamentarne grupe AfD Alis Vajdel upozorila je: „Ako rat sa Iranom potraje još duže, posledice će biti razorne." Između ostalog, upozorila je na pretnju od eksplozije inflacije. „Brz kraj rata i sprečavanje požara na Bliskom istoku je stoga u interesu Nemačke." AfD je to jasno stavila do znanja od samog početka rata, rekla je. Vajdel je takođe optužila nemačku vladu što i dalje hoće da čvrsto stoji uz Ukrajinu, dok je u interesu Nemačke da traži dijalog sa Rusijom o okončanju rata i nastavku isporuke ruskog gasa. Na domaćem planu, nastavila je Vajdel, „neuspeli eksperiment" energetske tranzicije mora se okončati, i zaključila je da je „Nemačkoj potrebna hitna promena kursa".