Mijenjanje sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta-jače pravosuđe ili politička blokada?

2026-02-28 - 19:16

Vlada je odlučila da kroz ustavne izmjene redefiniše sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, kako bi ispunila obaveze iz poglavlja 23 koje se odnosi na pravosuđe. "Ove izmjene su zaista ključne u dijelu zatvaranja tog poglavlja. Kompletna ova izmjena i namjena je prošla različite iteracije od Evropske komisije, Venecijanske komisije, različita tumačenja, negdje prije nego što su ušla u parlamentarnu proceduru", kaže poslanik Demokratske Crne Crne Nikola Rovčanin. Dio nevladinog sektora zamjera da predložene izmjene, dijelu Tužilačkog savjeta, ne jačaju nadzornu funkciju niti rješavaju pitanje neprimjerene koncentracije moći u funkciji VDT-a koji po, službenoj dužnosti, predsjedava Tužilačkom savjetu. "Nije logično da neko ko odgovara za zakonitost rada državnog tužilaštva istovremeno bude na čelu organa koji vrši nadzor na tim istim organom državnog tužilaštva. Smatramo da ova struktura jeste kakva je sada i kakvu vlada želi da prenese u Ustav veoma nepovoljna za nadzor, da ona više ide u korist državnih tužilaca i razvoja jednog korporativizma, dakle, samoizolacije i profesionalne neodgovornosti u državnom tužilaštvu", smatra Stevo Muk iz Instituta Alternativa. Istovremeno, u javnosti se polemiše da li će uvođenje kvalifikovane većine za izbor pojedinih članova doprinijeti depolitizaciji ili dodatno otežati njihovo imenovanje u parlamentu kao u slučaju izbora sudija Ustavnog suda. "Sada ćemo imati situaciju da se to neće uraditi bez opozicije. Dakle, uvodi se dvotrećinska, odnosno tropetinska većina, i za izbor članova Tužilačkog savjeta, čime se njihov izbor izjednačava sa izborom članova Sudskog savjeta i takođe ono što se vidi u sastavu Tužilačkog savjeta, dominantno će biti većina tužilaca, što je takođe bila jedna od preporuka evropske Evripske komisije", kaže advokat Miloš Vukčević. "Mi se plašimo da se suviše visoko podiže ta ljestvica, da to nije samo pravna i ustavna prepreka, već i velika politička prepreka. Iskustvo nam govori, tako i mi se plašimo, da će to u krajnjem dovesti do toga da mjesecima ili možda godinama u Tužilačkom savjetu nema predstavnika ni nevladinih organizacija, ni uglednih pravnika", kaže Muk. "Primjenjuje se isti onaj princip kao i prilikom imenovanja drugih, kao što su sudije Ustavnog suda i slično. Tako da negdje te zamjerke nisu na mjestu, cilj je da se obezbijedi puna nezavisnost pravosudnog sistema", odgovara Rovčanin. Kada je riječ o Sudskom savjetu, izmjenama je predviđeno da većinu čine sudije koje biraju sve sudije, dok ministar pravde više ne bi bio njegov član. "Podržavam ustavne amandmane u smislu što ćemo dobiti jedan Sudski savjet u kojem više neće biti ministar pravde, gdje je ocijenjeno i kroz GRECO izvještaje, izvještaje Eropske komisije, dakle, da on dominantno predstavlja izvršnu vlast i na taj način može uticati politički na rad Sudskog savjeta", objašnjava Vukčević. I dok se očekuje da se predlog ustavnih izmjena uskoro nađe pred poslanicima, iz civilnog sektora poručuju da je prije konačne odluke neophodna široka javna rasprava, kako bi se obezbijedilo dugoročno i održivo rješenje za političke okolnosti u Crnoj Gori.