Mladi Evropljani u krizi: Zašto Generacija Z sve teže funkcioniše u svakodnevnom životu

2026-03-04 - 11:07

Mladi širom svijeta imaju poteškoća da se nose sa životnim izazovima i da funkcionišu efikasno u svakodnevnom životu, pokazuje novo istraživanje. Mladi u Evropi ostvaruju lošije rezultate u poređenju sa mladima na drugim kontinentima, a nekoliko evropskih zemalja rangirano je među najnižima na svijetu. Istraživanje organizacije Sapien Labs, američke neprofitne organizacije koja se bavi razumijevanjem globalnog mentalnog zdravlja, mjerilo je Kvocijent mentalnog zdravlja (MHQ) putem onlajn anketa sprovedenih u Aziji, Africi, Evropi i Americi. Ovo procjenjuje "mentalno zdravlje" pojedinca – definisano kao emocionalne, socijalne, kognitivne i fizičke sposobnosti koje su ključne za uspješan život, rad i odnose. "Kriza mentalnog zdravlja djeluje kao progresivni pad iz generacije u generaciju i daleko prevazilazi rastuće stope depresije i anksioznosti kod mladih odraslih", rekla je Tara Tijagarajan, glavna autorka izvještaja i osnivačica i glavna naučnica Sapien Labs-a, prenosi Euronews Health. Ispitanici su ocjenjivali ključne sposobnosti za svakodnevne izazove pored glavnih mentalnih poremećaja, prijavljujući poteškoće u kontroli emocija, vođenju odnosa sa drugima i sposobnosti fokusiranja. "Mladi odrasli do 35 godina, koji su već prije pandemije koronavirusa imali poteškoća u poređenju sa svojim roditeljima i bakama i dekama, doživjeli su oštar pad tokom pandemije iz kojeg se nikada nisu oporavili", napisala je ona u istraživanju. Od kada je tim počeo da mjeri taj kvocijent mentalnog zdravlja 2019. godine, odrasli stariji od 55 godina održavali su prosječan rezultat oko 100, što se smatra normalnim za populaciju, prema autorima. Suprotno tome, svaka mlađa generacija bilježi niže rezultate. Oni između 18 i 34 godine imaju prosječan kvocijent mentalnog zdravlja od 36, a 41 odsto je prijavilo značajne izazove u mentalnom zdravlju. Kako stoje evropske zemlje? Studija je pokazala da mladi u subsaharskoj Africi - koja ima najniži prihod po glavi stanovnika na svijetu - bilježe znatno bolje rezultate nego mladi u SAD-u, Kanadi, Evropi, Indiji, Japanu i Australiji, koji su svi bili pri dnu liste. Italija je najviše rangirana evropska zemlja, na 20. mjestu od 84 zemlje uključene u studiju. Finska je 40, Portugal i Španija 46, Belgija 52, a Francuska 58. Najgore rangirane evropske zemlje su: Irska 70, Njemačka 71. i Ujedinjeno Kraljevstvo 81. "Iznenađujući aspekt ovog pada kod mlađih generacija je što je najizraženiji u bogatijim i razvijenijim zemljama, gdje povećana ulaganja u mentalno zdravlje nisu promijenila situaciju", napisala je ona. Dodala je i da je za rješavanje problema ključno baviti se uzrocima, a ne samo liječiti simptome. Šta izaziva probleme mentalnog zdravlja? Studija je identifikovala četiri ključna faktora koja utiču na mentalno zdravlje mladih: porodične veze, duhovnost, upotrebu pametnih telefona i konzumaciju ultra-prerađene hrane. Loši porodični odnosi čine da su mladi odrasli skoro četiri puta skloniji da se nađu u rasponu "ugroženih ili u problemu" u poređenju sa onima koji su bliski sa mnogim članovima porodice. Učesnici sa snažnim osjećajem duhovnosti i povezanošću sa višom silom postigli su bolje rezultate od onih koji sebe ne smatraju duhovnim. Zemlje u kojima se mladi manje osjećaju duhovno bile su Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Španija. Pored toga, raniji pristup prvom pametnom telefonu poklapa se sa lošijim rezultatima mentalnog zdravlja kasnije u životu, pokazala je studija. Prosječna starost kada je Generacija Z (18-24) dobila prvi pametni telefon bila je 14 godina, sa prosjekom po zemljama od devet u Finskoj do 18 u Tanzaniji i Ugandi. U Evropi, to je bilo između 12 i 13 godina. Konzumacija ultra-prerađene hrane povećala se u posljednjih 15 godina, navodi studija, i povezana je sa 15 do 30 procenata opterećenja mentalnim zdravljem. Autori su istakli da, uprkos povećanim ulaganjima u istraživanja i njegu mentalnog zdravlja širom svijeta, rezultati nisu poboljšani. "Ovi obrasci jasno ukazuju na potrebu za strukturnim promjenama - fokusiranim ne samo na liječenje, već i na faktore okoline koji oblikuju mlade umove od samog početka", napisali su.