Mrdović: Sve manje nedodirljivih, porodica Đukanović više nije moćnija od države; Stojović: Sve ukazuje da imamo aferu "Acoštajnovi fajlovi"

2026-03-09 - 21:37

Stojović je pojasnio da je akciju hapšenja Aca Đukanovića sprovelo Osnovno državno tužilaštvo jer je indikacija na osnovu koje je vršen pretres u domenu ODT-a. „To nam govori da policija nije imala neke druge indikacije i da nisu našli neke druge stvari. I u pretresu stana i kuće Aca Đukanovića je pronađeno oružje koje se nedozvoljeno drži, kao i municije za duge cijevi itd. Šta je drugo nađeno u pretresu, to je na policiji ukoliko smatra da istragu treba voditi tako. Zašto SDT nije uključen, to je pitanje od milion dolara. Mnogo toga je jasno na osnovu izbora svjedoka koje je tražio Đukanović da budu na pretresu“, naveo je on. Stojović ističe da Đukanovićev advokat treba da objasni kako to da je ANB zaboravljao duge cijevi u kući Aca Đukanovića, kao i to odakle ANB-u uopšte duge cijevi jer oni ne posjeduju municiju tog tipa. „Ja sam taj 28. februar kada je Aco Đukanović uhapšen nazvao crnogorski Vidovdan. Tog dana se vidjelo ko je na kojoj strani. Moguće da postoji nepovjerenje u SDT, posebno u SPO, rekao bih s razlogom. Oni su na osnovu toga dali indikator koji se tiče pretresa koje potpisuje ODT. Ono šta je objavljeno na društvenim mrežama, a i šta su neki političari rekli, ukazuje da imamo aferu koju možemo da nazovemo „Acoštajnovi fajlovi“. Ako sam dobro informisan, mislim da se u tim fajlovima ima mnogo dokaza o onome šta tri i po godine dokazujem i šta su moji gosti dokazivali i davali konkretne dokaze“, istakao je on. Prema Stojovićevim riječima, postoje informacije da je Đukanović iz garaže imao ulaz u trezor Prve banke. „Još uvijek je nepotvrđeno, ali šta će reći ljudi koji su problematizovali odnos prema Prvoj banci Crne Gore, ako se ispostavi da je istina da je Aco Đukanović u svojoj čuvenoj garaži, u vunenim čarapama primao Vrhovnu državnu tužiteljku i druge Vladine ministre. Šta ako je Đukanović iz te prostorije imao ulaz u trezor. Šta će onda ti ljudi da kažu? Čije interese oni čuvaju? Konačno smo došli u fazu da sve biva kristalno jasno“, kazao je Stojović. On je kazao da smo mnogo saznali o konekcijama ljudi iz SDT-a sa centrima moći i određenim političkim krugovima. „Znamo ko je bio svjedok na pretresu kuće Aca Đukanovića, sa kim se ta osoba povezuje... Dovodimo u pitanje da li bi se Aco Đukanović vraćao u Crnu Goru da je znao da se protiv njega vodi određeni postupak i da će biti organizovan pretres njegove imovine i da li bi se ta municija sklonila iz njegove kuće. Indikacije su jasne da je on dobio određene garancije od nekoga da se neće dirati“, naveo je Stojović. Mrdović navodi da javnost ne treba da posmatra stvari samo na način da je u pitanju nedozvoljeno držanje oružja. „To je zakonski nedozvoljeno ponašanje i ako se za te stvari privodi bilo ko u državi, ne vidim razloga da to ne bude i neko iz porodice Đukanović. Akcija policije pokazuje da je u Crnoj Gori sve manje nedodirljivih i da se neće sve vezati sa Novovićev tim i za SDT. Čini mi se da je akcija pokazala da porodica Đukanović više nije moćnija od države. I dalje su mnogo moćni i bogati, ali se čini da nisu u toj mjeri moćniji od države, kao što su nekada bili“, istakla je Mrdović. Prema njenim riječima, međunarodni partneri su još prije skoro deceniju govorili o Crnoj Gori kao zarobljenoj državi. „Sa međunarodnih relevantnih briselskih adresa 2018. godine je ova država je označena kao zarobljena država, a zna se šta u političkom sistemu to znači – kada kreirate sistem da sve podredite određenom privatnom interese. Bogatstvo treba dominantno vezati za nepotistički okvir koji je postojao u Crnoj Gori i u okviru te zarobljene države“, kazala je direktorica Akcije za socijalnu pravdu. Mrdović je istakla da imamo nevjerovatnu situaciju ukoliko se potvrdi da je Đukanović imao pristup iz svog stana trezoru Prve banke, te da bi policija u promptnom roku trebalo da obavijesti javnost u vezi te okolnosti, kao i da bi Prva banka trebalo da se pozabavi tom situacijom. „Ako je to tačno onda vjerovatno ne postoji granica do koje mjere stvari mogu da idu u ovoj državi i sistemu. U Prvoj banci je i državna EPCG sa vlasništvom od preko 20 odsto. Ukoliko neko ima pristup trezoru Prve banke onda treba naznačiti da to nije novac samo nekog ko je imao pristup, već i države, odnosno svih nas“, istakla je Mrdović. Osvrnula i na dešavanja u Crnoj Gori u prethodnom periodu. „Mi pravnici često kažemo da su zakoni paučina kroz koje prolaze velike muve, a hvataju se male. U Crnoj Gori su te zumzare su poprilično prošle kroz tu paučinu i onda logično da imamo razočaranje javnosti, s obzirom da svi znaju da je porodica Đukanović vjerovatno finansijski najmoćnija porodica u ovoj zemlji“, kazala je Mrdović. Ona smatra da je zbog velikog protoka vremena dosta toga krivično zastarjelo. „Bojim se da su to neke stvari koje se vežu za prvi milion, koji se okretao 11 puta. Mislim da tu može doći do zastarjelosti, a da ne pričamo o nekim drugim, ranijim slučajevima“, kazala je Mrdović. „Država mogla da preuzme Prvu banku“ Podsjeća i da je u ključnoj godini spašavanja Prve banke od propasti račun Regionalnog vodovoda kod te banke nenamjenski korišten, a isplate za gradnju vodovoda zbog nelikvidnosti banke su te 2009. kasnile i državna firma pala je u ugovornu docnju prema pojedinim izvođačima radova. „Prva rata vraćena je na način što je to knjigovodstveno proknjiženo. U tom času nije postojalo tih 11 miliona. Država je imala problema u budžetu, a banka sa svojom likvidnošću. Neko je napravio šemu da se to knjigovodstveno prikaže kroz papire, a tog novca nije bilo u tom trenutku. Država je tada mogla, po više osnova, da uzme akcije Prve banke, odnosno da preuzme banku i da postane njen vlasnik. Kao što je rekao guverner iz tog vremena, a što je govorio više puta u medijskim istupima, u tom času to nije bilo spašavanje Prve banke, već spašavanje akcija porodice Đukanović“, istakla je Mrdović, navodeći da je tada Regionalni vodovod bio „na usluzi“ Prvoj banci.