Na ovaj dan - 24. februar
2026-02-24 - 06:05
1443. Rođen je mađarski kralj Matija Hunjadi. Bio je posljednji ugarski vladar koji je uspio da sredi prilike u zemlji i da uspostavi jaku kraljevsku vlast. 1473. Mletačko “Viječe devetorice” dodijelilo je plemićku titulu Ivanu Crnojeviću i njegovim nasljednicima. Iako je imao problema u odnosima s Venecijom, gospodar Zete prihvatio je titulu, želeći da dobije podršku Republike pred osvajačkim prijetnjama Mehmeda II. 1786. Rođen je njemački pisac Vilhelm Grim, sakupljač i obrađivač narodnih bajki, koje je objavio u saradnji s bratom Jakobom. Najznačajnije bajke:"Snežana i sedam patuljaka", "Pepeljuga", "Ivica i Marica", "Crvenkapa", "Uspavana ljepotica" i druge. 1848. U Londonu je na njemačkom jeziku objavljen “Manifest komunističke partije” koji su prema odluci Kongresa tajnog radničkog udruženja “Savez komunista”, održanog u Londonu, novembra 1847, napisali Karl Marks i Fridrih Engels. 1900. Donesen je u okviru Crnogorske mitropolije Zakon o platama sveštenstva, a uz njega i naredba da sveštenici u parohijama obavljaju besplatno sve svete obrede. 1946. Huan Peron je izabran za predsjednika Argentine, započevši prvi od tri mandata na čelu te države. Sa vlasti ga je oborila vojna hunta 1955. Poslije državnog udara, otišao je iz Argentine i do 1973. živio je u inostranstvu. Vratio se 1973, kad je ponovo izabran za predsjednika države, do smrti 1974. 1990. Umro je italijanski državnik Alesandro Sandro Pertini, predsjednik Italije od 1978. do 1985. godine. Kao učesnik u pokretu otpora tokom Drugog svjetskog rata bio je jedan od najpopularnijih političara poslijeratne Italije. U septembru 1983. godine boravio je u Crnoj Gori, povodom obilježavanja 40 godina od formiranja italijanske partizanske divizije „Garibaldi“. Pertinija je na putu od aerodroma do Vile 'Gorica' pozdravilo nekoliko hiljada građana. U selu Mrzovići kod Pljevalja je s predsjednikom Predsjedništva SFRJ otkrio spomen-obilježje koje je simbolizovalo zajedničku borbu jugoslovenskih i italijanskih partizana. 2022. Rusija je pokrenula vojni napad na Ukrajinu, prelazeći njene granice i bombardujući vojne ciljeve u blizini velikih gradova. 2023. Rezolucijom Generalne skupštine UN traženo je "smjesta" povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, pozivajući se na "pravedan i trajan" mir. (Zabranjeno preuzimanje teksta bez dozvole redakcije)