Naučnici: Nagli skokovi šećera u krvi mogu povećati rizik od Alchajmerove bolesti

2026-02-18 - 16:05

Skok šećera u krvi i rizik od Alchajmerove bolesti Prethodna istraživanja pokazala su da dijabetes i demencija u nekim slučajevima mogu biti povezani. Međutim, da li jedno stanje uzrokuje drugo i koji su biološki mehanizmi uključeni i dalje su oblasti koje naučnici istražuju. Istraživači u Ujedinjenom Kraljevstvu analizirali su veliki genetski skup podataka od 357.883 osobe i otkrili da su osobe s relativno višim nivoom šećera u krvi dva sata nakon jela imale 69 odsto veću vjerovatnoću da razviju Alchajmerovu bolest, piše Miss7.24sata.hr. „Ovo otkriće moglo bi pomoći u oblikovanju budućih strategija prevencije, ističući važnost kontrole šećera u krvi ne samo uopšteno, već i posebno nakon obroka“, kaže epidemiolog Endru Mejson sa Univerziteta u Liverpulu. Istraživači su koristili tehniku nazvanu Mendelova randomizacija za analizu podataka. Umjesto da direktno mjere šećer u krvi nakon obroka, tražili su osobe s genima za koje je poznato da su povezani sa skokovima šećera u krvi nakon jela. Pošto ovaj pristup uzima u obzir genetiku, isključuje se uticaj faktora okoline i drugih zdravstvenih stanja, što omogućava pouzdanije utvrđivanje uzročno-posljedične veze. Iako je postojala snažna povezanost između postprandijalnih skokova šećera u krvi i Alchajmerove bolesti, nije pronađena veza između standardnih nivoa glukoze ili insulina, niti insulinske rezistencije, i Alchajmerove bolesti ili demencije uopšte. Takođe, snimanja mozga kod podgrupe učesnika nijesu pokazala povezanost između karakteristika glukoze ili insulina i promjena u veličini mozga, hipokampusa ili većeg oštećenja bijele mase, što ukazuje na to da se vjerovatno radi o suptilnijim procesima koji povezuju skokove šećera sa Alchajmerovom bolešću. „Prethodne studije ukazivale su na to da je glukoza dva sata nakon obroka glikemijski pokazatelj koji snažno predviđa lošije kardiovaskularne ishode“, navode istraživači u objavljenom radu. „Naši nalazi ukazuju na to da je genetska predispozicija za ovaj marker postprandijalne glukoze takođe povezana sa povećanim rizikom od Alchajmerove bolesti.“ Još uvijek nije jasno zašto skok šećera u krvi nakon obroka povećava rizik od demencije, ali je poznato da je mozak, kao i ostatak tijela, zavisan od glukoze. Moguće je da se nakon obroka javlja neka vrsta upale ili stresa u moždanim ćelijama, a kasnije ciljanje na ove procese moglo bi dovesti do liječenja ili prevencije demencije. Ipak, postoji značajna primjedba u vezi sa studijom: istraživački tim nije bio u mogućnosti da ponovi nalaze u starijem genetskom skupu podataka od 111.326 osoba, što je možda posljedica razlika u načinu odabira učesnika. Originalni skup podataka Britanske biobanke koji je korišćen uglavnom obuhvata zdravije učesnike i osobe višeg socioekonomskog statusa, a uključuje isključivo bijele Britance. Zbog toga su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ova hipoteza testirala u raznovrsnijim populacijama. „Prvo moramo replicirati ove rezultate u drugim populacijama kako bismo potvrdili vezu i bolje razumjeli osnovnu biologiju“, kaže genetički epidemiolog Viki Garfild sa Univerziteta u Liverpulu. „Ako se nalazi potvrde, studija bi mogla otvoriti put novim pristupima smanjenju rizika od demencije kod osoba sa dijabetesom“, dodaje on.