Nemoguća misija: raditi i gajiti djecu u Njemačkoj

2026-02-22 - 13:36

Konzervativna Hrišćansko-demokratska unija (CDU) je u svom izbornom programu birače privlačila porodičnom politikom, obećavajući više novca za porodice, pouzdanu brigu o djeci i unapređenje roditeljskih naknada. Poslije deset mjeseci na vlasti, gotovo nijedno od tih obećanja nije ispunjeno. Kancelar Fridrih Merc izazvao je proteste svojim nedavnim izjavama da previše građana radi skraćeno radno vrijeme iz lijenosti i da se to mora promijeniti. Da bi Njemačka bila prosperitetna, više zaposlenih mora preći na puno radno vrijeme, smatra on. Na kongresu CDU ovog vikenda održan u Štutgartu, predlog o radu sa skraćenim radnim vremenom usvojen je bez rasprave. No kao i u mnogim drugim aspektima i ovde kancelar i očigeldno većina njegove stranke - ne sagledavaju realnost života u Njemačkoj. U mnogim slučajevima razlozi zbog kojih neko ne radi puno radno vrijeme, već insistira na „ravnoteži između rada i slobodnog vremena" - potpuno su pragmatične prirode. Gdje sa djecom? U to spada i činjenica da mladi roditelji jednostavno ne mogu da pronađu mjesto u vrtiću za svoje dijete. Nova studija Instituta za ekonomske i društvene nauke (WSI) Fondacije Hans Bekler pokazuje da je sve veći broj roditelja prinuđen da radi skraćeno radno vrijeme zbog nedostatka osoblja, zatvaranja i skraćenog radnog vremena u dječjim vrtićima. „U postojećim okolnostima zaposleni roditelji ne mogu pouzdano da planiraju, a naročito žene moraju dvaput da razmisle da li mogu da prihvate ili prošire zaposlenje na puno radno vrijeme. Aktuelna rasprava o radnom vremenu često je pogrešno postavljena: prije svega su potrebna dalja masovna ulaganja u infrastrukturu ranog obrazovanja, posebno bolje kadrovsko popunjavanje. I dalje nedostaju stotine hiljada vaspitača u vrtićima", kaže autorka studije i direktorka WSI-ja Betina Kolrauš. Ona je upozorila i da bi ukidanje maksimalnog osmočasovnog radnog dana — još jedan predlog koji je iznijela CDU kako bi podstakla Njemce da više rade — dodatno pogodilo žene. Kad vrtić ne radi Prema podacima Njemačkog instituta za mlade (DJI), nešto više od polovine roditelja koji žive u Njemačkoj mora negdje da smjesti dijete, a među njima samo 33 odsto navodi da čak i kada nađu mjesto u na primjer u vrtiću to ne pokriva sve sate koji su im potrebni da bi mogli da rade. Posebno su pogođene majke i pribjegavaju krajnjim rješenjima - napuštanju posla ili skraćenom radnom vremenu. Istraživanje Betine Kolrauš, u kojem je učestvovalo oko 900 porodica iz cijele Njemačke i svih društvenih slojeva, pokazalo je da se 54 odsto ispitanika suočilo s iznenadnim problemima brige o djeci. Za 30 odsto pogođenih roditelja to je značilo skraćenje radnog vremena, dok je 42 odsto moralo da se osloni na prijatelje i rodbinu kako bi popunili praznine. Za doseljenike i porodice s nižim prihodima ta mogućnost često ne postoji. „Neću moći ponovo da radim puno radno vrijeme dok oboje moje djece ne budu u srednjoj školi", rekla je za DW Rejčel, učiteljica iz Kelna. Prije dvije godine morala je da skrati radno vrijeme nakon što je vrtić koji pohađaju njena djeca, danas stara tri i sedam godina, zbog nedostatka osoblja počeo ranije da se zatvara. „Iako sam zahvalna što je to u Njemačkoj moguće", dodala je, „to postaje sve neodrživije kako troškovi života rastu. Ali ugovor na puno radno vrijeme ne dolazi u obzir — nemamo porodicu u blizini, a ako se vrtić neočekivano zatvori ili završi ranije, ne mogu da budem na poslu." Nedostaju milijarde Dok vlada pokušava da podstakne Njemce da više rade, ulaganja u sektor brige o djeci opadaju. Njemačka državna razvojna banka KfW utvrdila je da od 2022. na nacionalnom nivou nedostaje oko 10,5 milijardi eura kako bi svaka porodica imala pristup pouzdanoj i kvalitetnoj brizi o djeci. Odgovornost za izgradnju i finansiranje vrtića, kao i za obuku osoblja, uglavnom snose pokrajine i lokalne vlasti. Pritom postoje velike razlike među 16 njemačkih saveznih pokrajina — 23 odsto roditelja u Bremenu navodi da su pogođeni nedostatkom brige o djeci u vrtićima, dok je u istočnoj pokrajini Saksonija-Anhalt taj udio svega pet odsto. Bolja ponuda vrtića na istoku zemlje ima i istorijske razloge. U bivšem DDR-u politički se podsticalo zapošljavanje žena, pa je država obezbijedila široku mrežu brige o djeci, a ta infrastruktura postoji i danas. U Zapadnoj Njemačkoj je dugo važilo pravilo da u porodici radi samo suprug, dok žena ostaje kod kuće.