Niković: Hitnoj pomoći nedostajaće više od 30 ljekara, služba ključna za zdravstveni sistem
2026-03-16 - 06:47
"Kada pacijenta sa određenom traumom, povredom, komplikacijom, infarktom miokarda ili akutnim moždanim udarom transportujete i adekvatno zbrinete do referente zdravstvene ustanove, povećavate stopu preživljavanja. Samim tim smanjujete bolničke dane u Kliničkom centru ili bolnicama. Smanjuje se i stopa invaliditeta. Da bi se unaprijedio sistem, Zavod za hitnu medicinsku pomoć u zadnjih pet godina krenuo je u sveopštu reformu i promjenu celokupnog koncepta hitne medicinske pomoći, zato što se nalazimo pred pristupnim pregovorima s Evropskom Unijom. Moramo zadovoljiti sve njihove standarde, posebno što smo turistička destinacija i što veoma veliki broj turista i stranih državljana posjećuje našu zemlju. Krenulo se sa svim standardima koje je Evropska Unija uvela prije nekih 20 ili 25 godina. Trenutno u našoj ustanovi radi 125 ljekara. Imamo 25 specijalista, od kojih je jedan specijalista opšte medicine, drugi interne, a ostali urgentne medicine. Na specijalizaciji je osam ljekara. Jedan se usavršava iz interne, a ostali iz urgentne medicine. Trenutno nam nedostaje 25 doktora, a od 1. aprila kada odu na specijalizaciju, faliće ih 34. Znači, imamo jedan aktuelan problem, manjak kadra, koji ćemo, nadam se, prevazići u narednom periodu. Ušli smo u jedan veliki projekat, gdje uvodimo norveški, odnosno crnogorski protokol kućnih posjeta. To podrazumijeva da kada pozivalac broja 124 saopšti svoje simptome, ljekar ili medicinski tehničar koristi protokol. Postavlja određeni set pitanja na osnovu kojih se procjenjuje da li je lice za prijem, odnosno, da li će ekipa hitne medicinske pomoći izaći na teren ili neće", naveo je dr Niković. Prema njegovim riječima, zahvaljujući protokolu, na adekvatan način će se selektovati prijem kućnih posjeta. Svi pozivi će biti snimani. "U slučaju da neki pacijenti budu nezadovoljni, moći ćemo sve da preslušamo i procijenimo je li bilo propusta. Snimljeni materijal će se koristiti i u edukativne svrhe. Vdjećemo na koji način ćemo u nekom narednom periodu taj isti protokol nadograđivati i kako ćemo ga prilagoditi. Mi smo preuzeli norveški, odnosno hrvatski indeks prijema kućnih posjeta, a on će sada biti crnogorski, pa ćemo da vidimo hoćemo li morati da ga mijenjamo. U svakom slučaju, protokol je dao dobre rezultate. U Zapadnoj Evropi odavno su shvatili da je ljudima sve urgentno i da postoji ogroman procenat bezrazložnih izlazaka hitne medicinske pomoći na teren", ukazao je dr Niković. Objasnio je da ta služba izlazi na teren kada je pacijentu ugroženo stanje svijesti, ugrožen srčani rad i disanje. Tada se govori o reanimaciji, to jest o postupku oživljavanja. "Imamo i saobraćajni traumatizam i to su stvari zbog kojih na kraju krajeva i postoji hitna medicinska pomoć. Ona djeluje i kada se dese masovne nesreće, veliki akcidenti. Tada hitna dolazi na lice mjesta, trijažira povrijeđene i transportuje ih u referentnu ustanovu. Veoma je važno što uvodimo i telemedicinu. Umrežavamo sve EKG aparate, kako bi, u nekim situacijama, tehnološkim sredstvima uspjeli da određeni zdravstveni problem koji ima pacijent, što prije detektujemo, diagnostikujemo i transportujemo ga iz ambulante u kojoj možda nećemo imati ljekara. Naravno, u perspektivi je i paramedikus. Paramedikus je lice koje nije ljekar, nije tehničar, nego osoba koja je, nakon određenog školovanja, koje traje negdje dvije, negdje tri godine, savladala jedan set vještina, 15 do 20 vještina, gdje na adekvatan način može da pomogne kada izađe na mjesto akcidenta. Može čak i u ambulanti da radi. Imate paramedikuse u Londonu koji pišu i recepte. Mi planiramo da visoke medicinske tehničare doškolujemo godinu dana i da onda iz tog korpusa imamo ljude koji će moći da rade i u dispečarskom centru, da primaju pozive i koji će moći da izađu na teren. Isto tako, u ambulanti će na adekvatan način spremiti pacijenta i eventualno ga transportovati ako nema ljekara. Ili će, ako je u smjeni jedan ljekar, a opština je velika, na odgovarajući način spremiti pacijenta, kako bi ljekar mogao da odgovori obimu posla. Ako imamo u vidu podatak da su službe hitne medicinske pomoći prošle godine pregledale negdje oko 300.000 pacijenata, onda morate da znate da je to jedan ogroman posao, veoma naporan i odgovoran", istakao je dr Niković. Podsjetio je da je od 2021. rekonstruisano 19 jedinica hitne medicinske pomoći, te da je obnovljen i vozni park. "Nabavljeno je preko 30 novih vozila. U narednom periodu će se gledati da se nabavi još vozila za sjeverne opštine. To je zajednički projekat Ministarstva zdravlja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, kako bi u ruralnim područjima imali auta, koja mogu adekvatno da se kreću seoskim putevima. Naravno da nam je jako važna sigurnost pacijenata i želimo da je dovedemo na najveći mogući nivo. Sve ovo što radimo je jedna sveobuhvatna reforma za koju je potrebno vrijeme. Potreban je kontinuitet i potrebni su ljudi koji će da na adekvatan način percipiraju sve što radimo. Za sada smo svi na istom zadatku, za sada nema odstupanja. Nadam se da će tako ostati i u narednom periodu. Sve ono što nedostaje u zdravstvenom sistemu, a vezano je za hitnu medicinsku pomoć, nadam se da ćemo nadomjestiti, kako bi se građani osjećali sigurnije. Moja poruka građanima je da nam vjeruju", zaključio je dr Niković.