NVO "Juventas": Djeca i mladi najizloženiji problematičnom sadržaju na društvenim mrežama

2026-03-26 - 12:53

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vujović kazala je da danas ne predstavljaju jedan izolovan nalaz, već više istraživačkih cjelina koje se dopunjuju: analizu TikTok sadržaja i algoritamske distribucije, istraživanje među mladima, kvalitativne uvide o tome kako mladi sami opisuju svoje online navike, i reprezentativne podatke o opštoj populaciji, uključujući roditelje djece mlađe od 18 godina. "U TikTok analizi pratili smo 7.797 videa kroz četiri testna naloga. Nalazi pokazuju da je feed dominantno zabavan: zabava, humor i meme sadržaji čine 26%, problematičan sadržaj 24%, a muzika 10,9%. Važno je da problematični sadržaji ne dolaze iz nekog odvojenog prostora, već unutar svakodnevnog i dominantno zabavnog digitalnog okruženja“, navela je Vujović. Prema njenim riječima, još važnije od njihovog obima jeste kome su usmjereni: djeca mlađa od 18 godina pojavljuju se kao pogođena grupa u 87,3% problematičnih videa, mladi u 83,8%, a opšta populacija u 32,4%. „Način na koji se ti narativi pojavljuju takođe je vrlo jasan. U 82% slučajeva štetni narativi su izraženi eksplicitno. Ton je najčešće agresivan, u 34,1% slučajeva, ili autoritativan, u 30,3%. To znači da problematični sadržaji uglavnom nijesu skriveni ili teško uočljivi, već otvoreni, konfrontacijski i oblikovani tako da privuku pažnju i izazovu reakciju“, kazala je Vujović. Ukazala je da je metodologija pokazala i da navjerovatnije nalozi dječaka i djevojčica ne dobijaju isti feed, te da interakcija ubrzava profilisanje preporuka. „Zato pitanje digitalne sigurnosti više nije samo pitanje šta postoji na platformi, nego i kako algoritamski sistemi odlučuju šta će kome biti prikazano. Istraživanje među mladima dodatno potvrđuje koliki je značaj tih platformi u svakodnevnom životu“, rekla je Vujović. Ukazala je da su dva odvojena istraživanja pokazala da preko 96% mladih koristi društvene mreže. „Instagram, YouTube i TikTok čine centralni trio platformi među mladima, pri čemu je svakodnevna pažnja najjače koncentrisana na Instagram i TikTok. Kvalitativni nalazi dodatno pokazuju da mladi Instagram doživljavaju kao prostor odnosa i komunikacije, TikTok kao prostor kratke zabave i najvećeg rizika od gubitka vremena, a YouTube kao platformu za duže, korisnije i kvalitetnije sadržaje“, kazala je Vujović. Mladi jasno prepoznaju problematičan sadržaj Napomenula je da mladi vrlo jasno prepoznaju problematičan sadržaj. „Kao najuočljivije probleme navode rodno zasnovano vrijeđanje, posebno prema ženama, ali i kocku, političku propagandu, nacionalizam, nasilje i diskriminatorne sadržaje. Takođe vrlo jasno prepoznaju i logiku algoritamskog pojačavanja: 91,9% kaže da im se nakon interakcija prikazuje više sličnog sadržaja, a 74,4% ima utisak da im se određeni sadržaji guraju i kada ih nijesu tražili“, rekla je Vujović. Upozorila je da reakcija na takve sadržaje najčešće ostaje pasivna: 73,5% ih jednostavno preskoči, a 17,6% uopšte ne reaguje. „Dakle, svijest postoji, ali sama po sebi nije dovoljna zaštita“, pojasnila je Vujović. Prema njenim riječima, reprezentativni podaci o opštoj populaciji unose još jednu važnu dimenziju. „Građani uvredljiv i opasan sadržaj doživljavaju češće nego što na njega aktivno reaguju, a povjerenje u sposobnost platformi da adekvatno odgovore na prijave ostaje nisko. Istovremeno, postoji jasna podrška aktivnijoj ulozi države i širem regulatornom mandatu AMU koji bi obuhvatio ne samo portale, već i društvene mreže i komentare“, kazala je Vujović. Napomenula je da je posebno važan roditeljski ugao. „Podaci pokazuju da 26,4% ispitanika živi sa djetetom mlađim od 18 godina. Gotovo sedam od deset roditelja navodi da dijete internet koristi svakodnevno ili više puta dnevno. YouTube je ubjedljivo najzastupljenija platforma među djecom, dok TikTok zauzima drugo mjesto“, rekla je Vujović. Roditelji djelimično informisani o online rizicima Pojasnila je da to znači da djeca u digitalni prostor ulaze vrlo rano, intenzivno i prvenstveno kroz algoritamski vođene vizuelne formate. „Roditelji se najčešće oslanjaju na razgovor i praćenje, ali se istovremeno osjećaju samo djelimično informisano o online rizicima. Zato nije ni realno ni pošteno da se teret zaštite prebaci isključivo na roditelje i pojedince, dok se sa druge strane nalazi multimilijarderski digitalni ekosistem koji se neprestano prilagođava i mijenja“, navela je Vujović. Ona je pojasnila da problematični sadržaj nije dominantan, ali je previše prisutan da bi bio zanemaren. „Djeca i mladi su najizloženiji segment i zato moraju biti u centru svake ozbiljne strategije zaštite, roditelji ne mogu sami nositi teret regulacije; i digitalna otpornost postoji, ali nije ravnomjerno raspoređena i zato zahtijeva ciljane odgovore“, zaključila je Vujović. Britanska ambasadorka u Crnoj Gori Don Meken napomenula je da mladi provode veliki dio svog vremena na internetu i algoritmi i društvene mreže oblikuju način na koji razumiju svijet. "Sadržaji koji su štetni uključuju antirodne narative, nasilje na internetu i dezinformacije. Ovo nisu samo individualni rizici. To su društveni rizici. Oni utiču na povjerenje, ljudska prava i demokratsku otpornost“, rekla je Meken. Prema njenim riječima, regulatori imaju ključnu ulogum jer pomažu u zaštiti informacionog okruženja. "Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje posvećeno ovom radu. Nastavićemo da podržavamo napore koji jačaju otpornost i promovišu bezbjedniji, odgovorniji digitalni prostor za mlade“, istakla je ambasadorka Meken. Algoritmi nevidljivi urednici naše svakodnevice Direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crna Gora Sunčica Bakić, kazala je da su algoritmi postali nevidljivi urednici naše svakodnevice. „Tehnologija neće stati da bi nas sačekala. Na nama je da učimo, da razumijemo i da se prilagođavamo. Ali prilagođavanje ne znači da sve treba prihvatiti bez pitanja. Naprotiv - što je tehnologija moćnija, to je veća odgovornost da joj pristupimo kritički“, navela je Bakić. Smatra da problem nije u tome što je tehnologija nova ili drugačija. „Problem je u tome što, ako je ne razumijemo i ne postavimo jasna pravila, ona može ugroziti vrijednosti koje smo dugo i teško gradili — slobodu izražavanja, dostojanstvo pojedinca, ravnopravnost, pravo na istinu. Za mlade danas, digitalni prostor nije dodatak stvarnosti. On jeste stvarnost. I zato pitanje online sadržaja, algoritama i platformi nije tehničko pitanje — to je društveno pitanje“, istakla je Bakić. Ocijenila je da algoritmi ne smiju biti iznad društvenih normi, profit ne smije biti iznad zaštite djece, brzina ne smije biti iznad istine. „U tom procesu, Evropska unija ima ključnu ulogu. Evropski regulatorni okvir pokušava da postavi standarde, da uvede odgovornost platformi, zaštiti korisnike. Medijska pismenost danas nije dodatna vještina, ona je osnovna investicija u budućnost. Investicija u generacije koje dolaze. Ali medijska pismenost sama po sebi nije dovoljna“, navela je Bakić. Ocijenila je da se paralelno sa tim moraju se graditi i efikasni mehanizmi odgovora na maliciozne aktere koji svjesno zloupotrebljavaju digitalni prostor i ugrožavaju vrijednosti na kojima počiva zajednica evropskih naroda – slobodu, demokratiju i ljudska prava. Potrebno uvođenje obaveznog predmeta medijske pismenosti u sve srednje škole u Crnoj Gori Programski direktor NVO Juventas Jovan Bojović, predstavio je set preporuka usmjerenih na unapređenje digitalnog okruženja, sa posebnim fokusom na zaštitu mladih i suzbijanje štetnog sadržaja na društvenim mrežama. On je istakao da je neophodno uvođenje obaveznog predmeta medijske pismenosti u sve srednje škole u Crnoj Gori, koji bi obuhvatio teme poput algoritama, vještačke inteligencije, dezinformacija i online bezbjednosti. „Jedna od ključnih preporuka odnosi se i na uspostavljanje centralizovanog sistema za prijavu digitalnog nasilja i govora mržnje. Trenutno ne postoji dovoljno prepoznatljiv mehanizam, zbog čega građani često ne znaju kome da se obrate, što dodatno usporava institucionalnu reakciju. Kao rješenje predlože se unapređenje i promocija postojećih alata, poput aplikacija policije, kako bi se omogućila brža i efikasnija reakcija“, rekao je Bojović. Ukazao je da je jedna od preporuka i proširenje kapaciteta savjetovališta, koja su trenutno dominantno usmjerena na zdravstvena pitanja, kako bi obuhvatila i izazove iz digitalnog okruženja. „Ovo uključuje i angažovanje dodatnih stručnjaka, s obzirom na uticaj online prostora na mentalno zdravlje i ponašanje mladih“, dodao je Bojović. On je naglasio i potrebu za podrškom razvoju kvalitetnog digitalnog sadržaja za mlade kroz grantove i javne pozive. Kako je istaknuto, društvene mreže često favorizuju zabavne, ali i problematične narative, zbog čega je važno ponuditi sadržaj koji promoviše toleranciju, kritičko mišljenje i društvene vrijednosti. Među preporukama je i uvođenje obaveze za medije da aktivno moderiraju komentare na svojim profilima na društvenim mrežama. Ukazano je da su komentari često prostor za širenje govora mržnje i uvredljivog sadržaja, te da jasna pravila moderacije mogu doprinijeti stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja. Poseban akcenat stavljen je na potrebu regulacije influensera, kroz njihovu registraciju i definisanje obaveza u pogledu odgovornog kreiranja sadržaja. Istaknuto je da influenseri imaju značajan uticaj na publiku, posebno mlade, ali da njihovo djelovanje trenutno nije sistemski uređeno. Na kraju, predloženo je uspostavljanje državnog sistema za prepoznavanje i reagovanje na štetan digitalni sadržaj, koji bi kombinovao sankcionisanje registrovanih kreatora i preventivne mjere kroz edukaciju građana. Ovakav pristup, kako je ocijenjeno, omogućio bi balans između kontrole i prevencije u digitalnom prostoru. Konferencija je organizovana u okviru projekta “Praćenje kampanja protiv rodne ravnopravnosti i ljudskih prava u Crnoj Gori, koje imaju strani uticaj”.