Odsustvo zajedničkog pristupa usporava izbornu reformu

2026-03-25 - 05:45

Kako se sa reformom izbornog zakonodavstva u okviru matičnog odbora stalo, poslanički klubovi predlagaće izborne zakone. DPS je predao u skupštinsku proceduru predlog za otvorene liste, isto je najavila i URA, a Pokret Evropa sad će predati u proceduru izmjene Zakona o biračkom spisku. Skeptična je Nevenka Vuksanović, izvršna direktorica CEDEM-a, da bi i takav nekoordinisan i pojedinačni rad političkih struktura mogao dovesti do boljeg rezultata. "U ovom momentu, ukoliko obje strane, i opozicija i pozicija, ne istupaju zajednički, prosto će efekat i učinak biti manji. Ne vidim zašto to ranije nije moglo biti dio koordinisanog, zajedničkog rada koji je ujedno bila obaveza kako bi se po pitanju izborne reforme odmaklo naprijed", kaže ona. Sličan stav čuli smo i od političkog analitičara Aleksandra Ćukovića. "Odbor jeste garant inkluzivnosti, pošto rad u njemu podrazumijeva učešće i vlasti i opozicije i civilnog sektora. To je važno jer osigurava da pravila igre ne piše trenutna većina, nego svi, a da bi rezultat utakmice bio prihvaćen, pravila moraju biti i zajednički uspostavljena", istakao je. Kako je zajednički rad na izbornim zakonima propao, Vuksanović apeluje da partije sada pokažu odgovornost i spremnost na dijalog. "Ovo treba da bude moment u kojem će zbilja doći do političkog dijaloga i saradnje. Mislim da je to nešto što najviše od nas u ovom momentu Evropska unija očekuje", ističe ona. Da upravo međunarodni partneri od nas očekuju konsenzus, te da je to suština reforme, stav je i Ćukovića. "Posao se tehnički može obaviti mimo odbora, ali u ovom trenutku važna je suština i ta prihvatljivost u najširem mogućem smislu, a međunarodni partneri preporučuju, naravno, inkluzivan proces, tako da i to uvijek treba imati na umu", kaže on. Je li, pak, pojedinačnim predlaganjem zakonskih rješenja moguće doći do istinske izborne reforme, pokazaće vrijeme.