TheMontenegroTime

Oko 80 odsto komentara na tekstove o LGBTIQ+ temama negativno, ali primjetan pomak u diskursu

2026-02-12 - 13:58

Riječ je o prvoj sveobuhvatnoj longitudinalnoj analizi medijskog sadržaja i online komentara o LGBTIQ+ temama u Crnoj Gori, koja obuhvata period od 2012. do 2024. godine. Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja, prof. dr Zlatko Vujović, kazao je da je istraživanjem obuhvaćeno više od 3.000 medijskih članaka i gotovo 35.000 komentara sa tri relevantna crnogorska portala. "Analiza pokazuje na koji se način u digitalnom prostoru reflektuju predrasude, strah, ideološke podjele i političke instrumentalizacije, ali i da, uprkos dominantno negativnom tonu, postoji određeni pomak u javnom diskursu“, naveo je Vujović. Prema njegovim riječima, komentari su i dalje pretežno negativni, ali se njihov oblik mijenja – od otvorenih i eksplicitnih uvreda ka suptilnijim, politički i ideološki uokvirenim narativima. Analizirano je 3.250 članaka i gotovo 35.000 komentara. Rezultate istraživanja predstavio je izvršni direktor DeFacto Consultancy dr Slaven Živković, navodeći da je analizirano 3.250 članaka i gotovo 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S, uz više od 360.000 zabilježenih lajkova i dislajkova. Više od dvije trećine analiziranih članaka objavljeno je na portalu Vijesti (oko 68 odsto), 17 odsto na Analitici i oko 15 odsto na IN4S-u. Gotovo polovina tekstova nalazila se u rubrici politika i društvo, gdje su zabilježeni i najveći prosječni pregledi – oko 3.371 po članku. U prosjeku, svaki tekst imao je 11 komentara, a dvije trećine članaka imalo je najmanje jedan komentar. Istraživači su koristili kombinovani metod – ručno kodiranje dijela materijala od strane obučenih kodera i model nadziranog mašinskog učenja za obradu kompletnog korpusa podataka. Komentari su analizirani prema sentimentu (pozitivni, neutralni i negativni) i tematskim kategorijama. Analiza pokazuje da je oko 80 odsto komentara imalo negativan ton. Ipak, kako je pojasnio Živković, negativan sentiment ne znači nužno neprijateljski stav prema LGBTIQ+ zajednici, jer dio komentara kritikuje institucije ili druge aktere. Udio pro-LGBTIQ+ komentara razlikuje se po portalima – na Analitici iznosi 32 odsto, na Vijestima 17 odsto, dok je na IN4S-u svega dva odsto. Gotovo petina komentara svrstana je u kategoriju uvreda, ismijavanja ili poziva na nasilje. Najveći procenat takvih komentara zabilježen je na IN4S-u (26 odsto), zatim na Vijestima (23 odsto) i Analitici (oko 20 odsto). Iako je tokom godina zabilježen pad eksplicitnih uvreda i poziva na nasilje – sa najnižim nivoom u 2024. godini – istovremeno je primjetan rast komentara koji se pozivaju na moral, tradiciju, religiju i političke narative. "Kritika usmjerena ka LGBTIQ+ zajednici vremenom se pomjerila od otvorenih napada ka narativima koji se pozivaju na tradicionalne vrijednosti, moral i religiju“, naveo je Živković. Istraživanje je identifikovalo tri perioda pojačanog interesovanja javnosti: 2013. godine, u vrijeme prve Parade ponosa u Budvi; 2018. godine tokom rasprave o Zakonu o životnom partnerstvu lica istog pola; te 2021. godine, kada je zabilježeno više slučajeva nasilja nad LGBTIQ+ osobama. Programski direktor Centra za građansko obrazovanje Petar Đukanović kazao je da način na koji se LGBTIQ+ teme predstavljaju u medijima reflektuje širi društveni kontekst. „Mediji treba da budu akteri u unapređenju prava LGBTIQ+ osoba kroz izbor tema, jezik i kontekst izvještavanja. Monitoring nije napad na medije, već alat za jačanje profesionalnih standarda“, rekao je Đukanović. On je upozorio da u crnogorskim medijima i dalje dominira površno i senzacionalističko izvještavanje, uz nepotrebno naglašavanje seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. U okviru projekta predstavljen je i priručnik za medije, koji sadrži smjernice za etičko izvještavanje, model moderacije komentara i preporuke za izbjegavanje stereotipa i govora mržnje. Posebna pažnja posvećena je naslovima i načinu „framinga“, jer oni direktno utiču na ton i sadržaj komentara. Okrugli sto organizovan je u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)“, koji CeMI sprovodi uz podršku Evropske unije i regionalnih partnera.

Share this post: