Osmi mart, ženski marš za ravnopravnost i dalje traje

2026-03-08 - 06:56

Međunarodni dan žena obilježava se 8. marta širom svijeta, u znak sjećanja na demonstracije američkih radnica u industriji odjeće i tekstila koje su 1857. godine zahtijevale bolje uslove rada, ali i poznati ženski marš više od 15.000 žena u Njujorku 51 godinu kasnije, 1908. godine, koje su tražile kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa, piše RTS. Dan žena ustanovljen je na Drugoj međunarodnoj konferenciji žena socijalista, 8. marta 1910. godine u Kopenhagenu, na inicijativu Njemice Klare Cetkin, tadašnje liderke ženskog radničkog pokreta. Šta su bili zahtjevi ženskog radničkog pokreta Prvi put je obilježen 1911. godine u Austriji, Njemačkoj, Švajcarskoj i Danskoj, kada je više od milion žena i muškaraca prisustvovalo skupovima na kojima je zahtijevano da žene glasaju na izborima, da im se omogući da zauzimaju javne položaje, da imaju pravo na rad i stručno obrazovanje. Demonstracije radnica održavale su se u skoro svim većim evropskim gradovima svake godine do 1915. i širenja Prvog svjetskog rata. Glavni zahtjev bio je da evropske zemlje konačno uvedu univerzalno pravo glasa. Ideja praznika je poziv svima da daju svoj doprinos ukidanju diskriminacije žena u teoriji i praksi, ali i apel vlastima da politika koja se vodi bude u skladu sa potrebama žena. Simbolika crvenog karanfila Crveni karanfil postao je simbol 8. marta zbog svoje povezanosti sa radničkim pokretom, borbom za prava žena i idejama socijalne pravde. Početkom 20. vijeka Međunarodni dan žena nastao je u okviru socijalističkog i radničkog pokreta u Evropi. Pošto je crvena boja bila simbol radničke borbe, solidarnosti i revolucije, crveni karanfil postao je cvijet koji se poklanjao ženama kao znak poštovanja i podrške njihovoj borbi za ravnopravnost. Crveni karanfil nosi i dodatnu simboliku. Crvena boja predstavlja hrabrost, poštovanje i borbu za pravdu, dok sam cvijet simbolizuje pažnju i zahvalnost. Zbog toga se vremenom ustalio običaj da se na Dan žena poklanja upravo ovaj cvijet, kao mali znak priznanja za doprinos žena u porodici i društvu. Ko je Klara Cetkin, simbol Dana žena Klara Cetkin jedna je od najvažnijih istorijskih ličnosti u borbi za prava žena i smatra se simbolom nastanka Međunarodnog dana žena. Rođena je 1857. godine u Njemačkoj i tokom svog života bila je političarka, socijalistkinja i aktivistkinja koja se zalagala za ravnopravnost žena u društvu. Svoj rad posvetila je borbi za pravo glasa, bolje radne uslove i političku jednakost žena, vjerujući da se prava žena ne mogu odvojiti od šire borbe za socijalnu pravdu. Klara Cetkin bila je veoma aktivna u socijalističkom pokretu i posebno se bavila pitanjem položaja žena radnica. Smatrala je da žene treba da budu ravnopravne sa muškarcima u svim oblastima života, uključujući politiku i ekonomiju. Tokom svog rada uređivala je i časopis "Jednakost", koji je bio namijenjen ženama radnicama i služio kao sredstvo za širenje ideja o ravnopravnosti i socijalnoj pravdi. Najveći doprinos Klare Cetkin povezuje se sa nastankom Međunarodnog dana žena. Na Drugoj međunarodnoj konferenciji socijalističkih žena održanoj 1910. godine u Kopenhagenu predložila je da se svake godine obilježava poseban dan posvećen borbi za prava žena. Ideja je bila da se tim danom skrene pažnja na potrebu za jednakim pravima, posebno na pravo glasa za žene. Predlog Klare Cetkin podržalo je više od sto delegatkinja iz sedamnaest zemalja koje su učestvovale na konferenciji. One su jednoglasno prihvatile ideju o međunarodnom danu posvećenom ženama. Cilj ovog dana bio je da podstakne žene širom svijeta da se organizuju i bore za svoja politička i društvena prava. Zahvaljujući svom političkom i društvenom angažovanju, Klara Cetkin ostala je upamćena kao jedna od ključnih ličnosti u istoriji ženskog pokreta. Njena ideja o obilježavanju Dana žena postala je simbol borbe za jednakost, solidarnost i prava žena širom svijeta, zbog čega se njeno ime i danas vezuje za ovaj značajan međunarodni praznik.