Pokretanjem rata protiv Irana, Netanjahu rizikuje da dugoročno ugrozi odnose s SAD

2026-03-03 - 15:17

Kroz cijelu svoju političku karijeru izraelski premijer Benjamin Netanjahu vodio je zemlju oslanjajući se na dva stuba vanjske politike, čelično partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama i neumoljivu diplomatsku i tajnu borbu protiv vlasti Islamske Republike Iran, piše AP. Sada, kada se Izrael i SAD nalaze u zajedničkom ratu protiv iranskog rukovodstva, ta dva strateška pravca rizikuju da uđu u međusobni sudar. Uključivanjem SAD-a u ono što on vidi kao egzistencijalnu bitku Izraela protiv Irana, Netanjahu preuzima rizik koji bi mogao izložiti odnose sa Vašingtonom pritisku rata s dalekosežnim posljedicama. Nesumnjivo je da je nagovaranje američkog predsjednika Donalda Trampa da se pridruži ratu veliki uspjeh za Netanjahua i naglašava snažne veze između dvojice lidera. Ako budu uspješni, mogli bi brzo ostvariti svoj zajednički cilj rušenja iranske vlade i poštedjeti regiju dugotrajnog sukoba. Ali ako se rat oduži, odnosi između dva saveznika ponovo bi mogli biti stavljeni na ozbiljnu probu. “Veliki dio američke javnosti to će vidjeti kao situaciju u kojoj izraelski rep maše američkim psom (mali diktira velikom op.a) i u kojoj Izrael vuče Sjedinjene Države u rat na Bliskom istoku koji nije njihov. Pad javne podrške koji bi to mogao izazvati bit će veoma štetan za Izrael na srednji i dugi rok”, kaže Ofer Shelah naučni saradnik Instituta za studije nacionalne sigurnosti, think tanka sa sjedištem u Tel Avivu”. No, dodao je i to, aludirajući na političke ambicije izraelskog premijera: “Netanjahu nije zainteresovan za srednji i dugi rok”. Za Netanjahua, to što je uspio uvjeriti Trumpa da zajedno udare po Iranu predstavlja vrhunac decenija bliskosti između izraelskog lidera i Vašingtona. Netanjahu, najdugovječniji izraelski premijer, govori perfektan engleski nakon što je dio mladosti proveo u SAD-u, a oduvijek se predstavljao kao izraelski most prema Americi. Iako se hvali svojim bliskim odnosima s više američkih predsjednika i članova Kongresa, Netanjahu je u posljednje dvije godine svjedočio padu podrške Izraelu među američkom javnošću. Prema istraživanjima Galupa, američke simpatije na Bliskom istoku dramatično su se pomjerile u korist Palestinaca. Tu promjenu raspoloženja u velikoj mjeri su podstakli Demokrati. No, i neki Republikanci, pa čak i dio Trampovih vlastitih pristalica, sve su glasniji protiv nastavka diplomatske i finansijske podrške koju SAD pružaju Izraelu tokom protekle dvije i po godine, dok je zemlja uvučena u rat na više frontova nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. Razorne slike rata u Gazi dodatno su produbile međunarodnu izolaciju Izraela. “S novim ratom protiv Irana, drugim u manje od godinu dana, Netanjahu se suočava s neprijateljem kojeg on i mnogi Izraelci vide kao egzistencijalnu prijetnju, pozivajući se na iransku podršku antiizraelskim milicijama širom regije, arsenal balističkih projektila i nuklearni program. On je većinu svoje karijere predvodio globalnu kampanju protiv Irana”. Netanjahu je u saopštenju u nedjelju naveo da uključenost SAD-a “omogućava da uradimo ono o čemu sanjam već 40 godina – zadamo razoran udar terorističkom režimu”. Netanjahuov kabinet nije odmah odgovorio na upit Associated Pressa za komentar. Nekoliko dana od početka rata, čini se da izraelska i američka vojska djeluju gotovo kao jedna, koordinirajući udare na mete, od početnog napada u kojem su ubijeni visoki iranski zvaničnici, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija, do napada koji su dvjema armijama otvorili gotovo nesmetan pristup iranskom nebu. No, sukob je već izazvao potrese koji bi se mogli osjetiti i u američkoj unutrašnjosti. Najmanje šest američkih vojnika je ubijeno. Putovanja širom regije su poremećena, ostavljajući stotine hiljada putnika zarobljenim. Cijene nafte su skočile, povećavajući izglede za skuplje gorivo za američke vozače, ali i više cijene drugih roba u trenutku kada su ljudi već pogođeni rastom troškova života. Pitanja oko pravca i ciljeva rata i dalje ostaju otvorena. Nejasno je hoće li zračna moć biti dovoljna da sruši iransko rukovodstvo, ko ili šta bi to rukovodstvo trebalo zamijeniti i kakvu bi ulogu u tome imali Izrael ili SAD. Svaki novi dan donosi potencijalne nove mine na terenu. “Mnogi će kriviti Izrael ako stvari krenu ozbiljno po zlu. Izrael ni pod kojim okolnostima ne može sebi dopustiti da izgubi podršku američke javnosti. To je važnije od uništavanja bilo kojeg pojedinačnog vojnog postrojenja”, napisao je komentator Nadav Ejal u izraelskom dnevniku Yediot Ahronoth. Ipak, Aaron David Miler, koji je više od dvije decenije savjetovao demokratske i republikanske administracije o pitanjima Bliskog istoka, smatra da Netanjahu nema mnogo toga da izgubi ovim ratom. S izborima zakazanim za jesen, Netanjahu rat u Iranu može iskoristiti da skrene pažnju sa propusta u vezi s napadima 7. oktobra 2023., najtežim u istoriji Izraela. Umjesto toga, može se predstaviti kao hrabar ratni lider koji je ispunio obećanje koje je davao veći dio života, da će se suprotstaviti Iranu. Moći će reći da je to učinio uz podršku američkog predsjednika, za kojeg Miler kaže da može povući ručnu kočnicu na rat u trenutku kada to poželi. “Ako Tramp bude imao osjećaj da stvari idu nizbrdo, naći će način da smiri situaciju, a njegov dobar prijatelj Benjamin Netanjahu će ga slijediti”, rekao je.