Prate ih i zastrašuju – strani disidenti u Njemačkoj na meti

2026-01-30 - 10:08

Marjam Palizban uglavnom izbjegava da se pojavljuje u javnosti. Više ne zna kome može da vjeruje, niti koga bi eventualno mogla da dovede u opasnost. Ta iranska glumica živi u Berlinu i angažuje se za prava žena u svojoj domovini. Objavljivala je fotografije bez hidžaba – i time se našla na meti režima i tajnih službi. Od tada više ne može da putuje u Iran – ali ni u Njemačkoj se ne osjeća bezbjedno. Dobijala je preteće poruke, kaže. Članove njene porodice u Iranu ispitivali su zbog nje. „To je bio trenutak kada sam shvatila da pokušavaju da me slome, da me natjeraju da odustanem“, priča 44-godišnjakinja. Bezbjednosne službe Njemačke bilježe sve agresivnije akcije autokratskih režima u toj zemlji, i to ne samo iranskog. Kritičarke i kritičari različitih režima se zastrašuju, prate, pa čak i ubijaju. Bezbjednosne službe alarmirane Savezna kriminalistička služba (BKA) navodi: „Generalno je u Njemačkoj, kao i u inostranstvu, poslednjih godina primjetno odlučnije djelovanje stranih obavještajnih službi.“ Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) potvrđuje da se kod više režima bilježi „porast prijavljenih slučajeva“. Berlinska Pokrajinska kriminalistička služba saopštava da je za sve više ljudi potrebno lično obezbjeđenje: „Tu se vidi stalni rast.“ Politikolog Markus Mihaelsen, istraživač pri Univerzitetu u Torontu, bavi se fenomenom transnacionalne represije – dakle djelovanjem autokratskih režima protiv njihovih protivnika u inostranstvu. Razgovarao je i u Njemačkoj s brojnim pogođenima i nedavno predstavio rezultate u Bundestagu. Njegova istraživanja pokazuju da Iran nije izuzetak: „U poslednjih deset godina najmanje 18 država pretilo je svojim građanima u Njemačkoj ili pripadnicima svoje dijaspore, prateći ih različitim metodama i vršeći pritisak.“ Prijetnje, praćenje, nasilje Spektar metoda kreće se od kibernetičkih napada, pretećih poruka i pokušaja vrbovanja, preko zastrašivanja članova porodice u domovini i praćenja, pa sve do fizičkog nasilja. Najpoznatiji slučaj je ubistvo Gruzijca čečenskog porijekla Zelimkhana Čangošvilija u berlinskom Tirgartenu 2019. – po nalogu ruske tajne službe, što je kasnije potvrdio sud. U koalicionom sporazumu aktuelna njemačka vlada obavezala se da će odlučnije djelovati protiv transnacionalne represije. Šta je ostvareno? Ministarstvo unutrašnjih poslova tvrdi da je pojačana koordinacija između resora i da je intenziviran kontakt s pogođenima. Prema istraživanjima novinara, i u Ministarstvu unutrašnjih poslova i u Ministarstvu spoljnih poslova osnovane su koordinatorske službe zadužene za pitanje transnacionalne represije. Ugroženi se osjećaju ostavljeni na cjedilu Ipak, mnogi ugroženi i dalje se osjećaju ostavljeni na cjedilu. Nekoliko nevladinih organizacija formiralo je Koaliciju protiv transnacionalne represije kako bi se zalagale za bolju zaštitu žrtava. Egipatska novinarka Basma Mostafa, portparolka Koalicije, i sama je doživjela takvu represiju: „Imamo mnogo slučajeva gdje se ljudi obraćaju bezbjednosnim službama – a onda se ništa ne dogodi. I sama sam se često osjećala kao da me ne shvataju dovoljno ozbiljno.“ SOS-telefon postoji, ali ne uliva povjerenje Postoji Anti-teroristički SOS-telefon pri Saveznoj službi za zaštitu ustavnog poretka, kojoj se mogu obratiti i žrtve transnacionalne represije, ali mnogi disidenti, novinarke i aktivisti imaju s tim loša iskustva. Ujedno, sama činjenica da treba da se obrate obavještajnim službama, kod mnogih izaziva strah zbog traumatičnih iskustava iz domovine. Zato Koalicija protiv transnacionalne represije zahtjeva da se uspostavi nezavisni kontakt-punkt koji bi nudio i psihosocijalnu podršku i savjetovanje o mjerama zaštite. Njemačko Ministarstvo unutrašnjih poslova odgovara da je „taj zahtev poznat“, ali da za sada nema konkretnih planova da se tako nešto osnuje. Političar vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU), Roderih Kizevter, kritikuje takvo odugovlačenje: „Želim da u naredne tri godine ova vladajuća koalicija snažno obradi tu temu, jer je to dio hibridnog ratovanja. Način na koji neprijateljske države vrše nepravdu na našem tlu je neprihvatljiv“, kaže Kizeveter. Ministarstvo pravde najavljuje izmjene zakona Državni sekretar u Ministarstvu pravde Frank Švabe najavljuje izmjene zakona. Krivični zakon bi trebalo pooštriti, kako bi se transnacionalna represija oštrije gonila i u blažim slučajevima. „Imamo strane službe koje upravo sada, u ovom trenutku, vršljaju po Njemačkoj. One zastrašuju ljude i potkopavaju naš pravni poredak. Moramo na to odgovoriti brže“, kaže Švabe. Pooštravanje Krivičnog zakona sada je usvojeno u Odboru za pravosuđe i odmah ide u Bundestag. U članu 87a ubuduće bi trebalo da piše: „Ko prihvati nalog državnog organa strane sile i time u SR Njemačkoj počini namjerno protivpravno djelo, kazniće se do pet godina zatvora ili novčanom kaznom, ako za djelo nije predviđena teža kazna. Isto važi i za onoga ko takav nalog izda.“ Očekuje se porast broja slučajeva iz Irana Marjam Palizban očekuje da će u narednim nedeljama ponovo doći do porasta represije iranskog režima. Tako je, kaže, uvjek bilo: kad se u Iranu nakon velikih protesta situacija prividno smiri, pogled režima okreće se ka inostranstvu, gdje se progone kritičarke i aktivisti. Iranska ambasada odbacuje sve optužbe, navodi da je to Iran-bešing*. Berlinska Pokrajinska kriminalna služba, međutim, potvrđuje Palizbaninu procenu: „Moramo računati da će slučajevi transnacionalne represije povezani s Iranom u narednim nedeljama ponovo da porastu.“ *bešing (bashing, eng) političko‐medijski termin koji znači preterano, agresivno ili pristrasno kritikovanje neke zemlje, grupe, organizacije, politike ili osobe