Rat u Iranu razotkrio slabosti američke vojne proizvodnje

2026-03-20 - 21:13

Američki predsjednik Donald Tramp nedavno je u Bijeloj kući ugostio direktore sedam glavnih proizvođača naoružanja, u pokušaju da ojača sektor dok se sukob protiv Irana intenzivira, navodi DW. Sukob je pokazao napetosti unutar američkog sektora proizvodnje naoružanja, zabrinutost zbog zaliha projektila dugog dometa i protivvazdušne odbrane, kao i sposobnost sektora da poveća proizvodnju ukoliko sukob potraje. Tramp je na sastanku razgovarao o „proizvodnji i rasporedima proizvodnje“ s kompanijama Lockheed Martin, RTX, BAE Systems, Boeing, Honeywell Aerospace i Northrop Grumman. Međutim, pregovori između Pentagona i najvećih proizvođača o novoj proizvodnji nisu se završili tako brzo kako bi Bela kuća željela, usred postojećih napetosti. Napetosti oko Trampa Bajron Kalan, analitičar kompanije Capital Alpha Partners u Vašingtonu, ističe da su veliki američki proizvođači oružja stalno kritikovani jer „izbjegavaju rizik“ i fokusiraju se na isplatu dividendi akcionarima, umjesto na ulaganja u infrastrukturu i proizvodnju. „Bilo je kritika da najveći proizvođači u SAD djeluju letargično, nisu predviđali potrebe, ulagali i preuzimali rizik“, kaže Kalan za DW. Prije nego što su SAD započele bombardovanje Irana, tinjale su napetosti između Trampove administracije i najvećih proizvođača oružja. Tramp ih je redovno kritikovao jer su, prema njegovom mišljenju, davali prioritet dividendama i platama menadžera nad ulaganjima u proizvodnju. Takođe je kritikovao kompanije koje ne ispunjavaju rokove i premašuju budžete. Za firmu RTX (bivši Raytheon), glavni proizvođač projektila i PVO-presretača koje američka vojska koristi u iranskom sukobu, Tramp je rekao da je „najsporija u povećanju proizvodnje, a najagresivnija u trošenju na akcionare, a ne na potrebe vojske“. Predsjednik je zaprijetio otkazivanjem državnih ugovora ukoliko ne povećaju ulaganja u fabrike. U januaru je Tramp izdao izvršnu naredbu kojom firmama za proizvodnju oružja „nije dozvoljeno isplaćivati dividende ili otkupljivati akcije dok ne budu sposobne da proizvode vrhunski proizvod na vrijeme i unutar budžeta“. Trampova administracija je u sporu i sa kompanijom za vještačku inteligenciju Anthropic, dobavljačem vojske, zbog odbijanja da omogući neograničen pristup svom četu Claude. Veća proizvodnja – i brža Tramp je posebno optužio kompanije da premalo ulažu u proširenje fabričkih kapaciteta, favorizujući otkup akcija i „smirivanje“ briga investitora. Ratovi u Ukrajini i Gazi povećali su potražnju saveznika SAD za američkim oružjem, a Tramp je kritikovao sporost u ispunjavanju tih narudžbina: „Imamo mnogo onih koji žele borbeni avion F-35, a predugo traje da budu isporučeni saveznicima ili nama. Jedini način da to postignu je izgradnja novih fabrika, a oni ne žele jer je skupo.“ Pitanja oko budžeta za odbranu Filip Širs, saradnik u Odbrambenom programu Centra za novu američku bezbjednost, kaže da se ulaganja u američku industriju oružja povećavaju, posebno u municiju i PVO, ali da će proći vrijeme prije nego što se to materijalizuje u većoj proizvodnji. „Izgradnja novih pogona ili povećanje zaliha sirovina može da potraje godinama, što smo vidjeli i sa pogonima koji se još grade nakon početka rata u Ukrajini“, rekao je Širs. Dodao je da sporu proizvodnju dijelom uzrokuje američka vlada zbog političkih sukoba i kašnjenja u donošenju budžeta. „Ako američka vlada želi da industrija naoružanja brzo reaguje, mora na vrijeme usvojiti i odobriti budžete, kako bi resursi bili dodijeljeni i ugovori potpisani“, kaže Širs. Ankete pokazuju da Demokrate imaju dobre šanse da na međuizborima u novembru povrate kontrolu nad Kongresom, što bi moglo ograničiti odbrambene troškove i povećati potrošnju na zdravstvo i infrastrukturu. SAD su u budžetu za 2025. izdvojile 850 milijardi dolara za odbranu, a planirano je povećanje na 900 milijardi u 2026. i 1,5 biliona u 2027., što izaziva zabrinutost među stručnjacima zbog održivosti duga. Iran – vječni sukob? Industrija se priprema za mogućnost da će sukob u Iranu potrajati duže nego što se očekivalo. Kenet Adelman, bivši američki ambasador pri UN, podsjeća da je rat u Iraku 2003. trebao biti brz i jednostavan, ali se odugovlačio, što je promijenilo njegovu perspektivu. On za DW smatra da sukob u Iranu može poprimiti sličnu dinamiku: „Iran ovo planira već dugo. Sukob traje duže nego što je Pentagon predvidio, i ne vjerujem da Pentagon planira ovako stvari nakon Iraka.“ Dugotrajni sukob vjerovatno bi povećao narudžbine vodećim američkim firmama za naoružanje i rast cijena akcija. Porodica Tramp je dodatno uložila u sektor odbrane, uključujući novu kompaniju za dronove, kako bi iskoristila zabranu kineskih dronova u SAD. Od početka rata 28. februara, vrijednost američkih akcija u industriji naoružanja opala je za oko tri odsto, nakon početnog skoka u sektoru vazduhoplovstva i naoružanja.