Stručnjaci za ishranu ukazali na zdravstvene koristi konzervirane ribe

2026-02-13 - 06:59

Ljekari ističu da za bolju kardiovaskularnu sliku nijesu potrebne skupe dijete niti stroga pravila u ishrani, već nekoliko pametnih i realnih zamjena u svakodnevnoj kupovini i pripremi hrane. „Usredsredite se na ono što dodajete u ishranu, a ne na zabrane“, rekla je Tara Šmit, glavna dijetetičarka programa „Mayo Clinic Diet“ u Ročesteru. Kako navodi, promjena perspektive može biti ključna. „Ješću više ribe. To automatski smanjuje unos crvenog mesa“, kazala je ona. Stručnjaci preporučuju da se umjesto margarina ili suncokretovog ulja koristi maslinovo ulje i druge nezasićene masti. Pavlaka i majonez mogu se zamijeniti nemasnim grčkim jogurtom ili svježim sirom, dok se so može reducirati upotrebom bilja, začina i citrusa. „Ishrana zdrava za srce ne znači hranu bez ukusa“, naglasila je Šmit, dodajući da cilj nije savršenstvo, već promjene koje je moguće dugoročno održavati. Masna riba trebalo bi često da se nađe na jelovniku, a konzervirana riba predstavlja praktičnu i nutritivno vrijednu opciju. Bogata je omega-3 masnim kiselinama, ima izražen ukus i lako se čuva. Konzervirana riba poput sardina, lososa i skuše zadržava značajne količine omega-3 masnih kiselina, posebno EPA i DHA, koje se povezuju sa boljim zdravljem srca i mozga, kao i smanjenjem upalnih procesa. Proces konzerviranja ne uništava ove masti, a kod pojedinih vrsta, poput sardina, omogućava i unos kalcijuma jer sitne kosti omekšaju i postaju jestive. Osim toga, konzervirana riba bogata je proteinima, vitaminom B12 i vitaminom D, a često ima i niži sadržaj žive u poređenju sa većim, svježim ribama. Zbog dugog roka trajanja, pristupačne cijene i minimalne pripreme, smatra se praktičnim i kvalitetnim izborom, naročito kada se bira u sopstvenom soku ili maslinovom ulju. Posebno se izdvajaju pasulj i sočivo kao povoljne i često zanemarene namirnice. Stručnjaci ističu da je pasulj „supernamirnica“ na koju se često zaboravlja, te da je i konzervirani pasulj dobar izbor, pod uslovom da se ispere kako bi se smanjio sadržaj soli. Dr Džeremi London, kardiotorakalni hirurg iz Džordžije, upozorava da mnogim ljudima hronično nedostaje vlakana. „Vlakna je najbolje unositi iz cjelovitih, minimalno prerađenih namirnica kao što su pasulj, sočivo, ovas, kinoa, voće i povrće“, rekao je on. Integralne žitarice imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, naročito kada zamjenjuju rafinisane ugljene hidrate, pa je korisno dio bijelog hljeba, pirinča i tjestenine zamijeniti njihovim integralnim varijantama. Voće i povrće predstavljaju osnovu ishrane koja čuva srce. Kada svježe namirnice nijesu dostupne ili su preskupe, zamrznute verzije mogu biti dobra alternativa, a sezonska ishrana dodatno doprinosi kvalitetu obroka. Orašasti plodovi i sjemenke, kao i avokado, sadrže zdrave masti i predstavljaju važne saveznike zdravlja srca. Neslani orašasti plodovi mogu biti dobra zamjena za industrijske grickalice, čime se smanjuje unos soli i zasićenih masti. Kada je riječ o proteinima, cilj nije potpuno izbacivanje mesa, već pametniji izbor. Veći udio biljnih izvora bogatih vlaknima, kao i nemasnih proteina poput ribe, piletine bez kože i nemasnih komada mesa, može značajno smanjiti rizik od bolesti. Suština preporuka svodi se na tri pravila: smanjiti unos mesa kopnenih životinja, jesti raznovrsno i šareno voće i povrće i birati hranu kakvu su jeli naši preci.