Sve više civilnih žrtava u napadima dronovima u Sudanu, otežavano dopremanje pomoći
2026-02-19 - 21:56
Najmanje 77 ljudi je ubijeno, a desetine su povrijeđene u raznim napadima, uglavnom odmetnutih vojnih Snaga za brzu podršku (RSF) u gusto naseljenim područjima, prema podacima Mreže sudanskih ljekara koja prati nasilje tokom rata. Mnoge žrtve bili su civili. Sukob između RSF-a i sudanske vojske prerastao je u otvoreni rat u aprilu 2023. godine za vlast u državi. Do sada je najmanje 40.000 ljudi ubijeno, a 12 miliona raseljeno, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Humanitarne grupe navode da bi stvarni broj žrtava mogao biti znatno veći, jer se borbe vode u ogromnim i udaljenim područjima. Vojska je prošle godine povećala upotrebu dronova i vazdušne napade u Kordofanu, kako se sukob pomjerao ka zapadu, čineći taj region „glavnom pozornicom operacija“, rekao je Džalale Getaču Biru, viši analitičar za Istočnu Afriku u neprofitnoj organizaciji Armed Conflict Location and Event Data (ACLED). Prije dvije sedmice vojska je saopštila da je, nakon više od dvije godine, prekinula opsadu tokom koje je RSF držao Kadugli, glavni grad pokrajine Južni Kordofan, i susjedni grad Diling. Međutim, Biru je rekao za Asošijejted pres da su ti gradovi i dalje opkoljeni, te da je borba za kontrolu nad njima i širim regionom u toku. Valid Mohamed, stanovnik Kaduglija, rekao je za AP da je prekid opsade omogućio da više robe i ljekova uđe u grad, ponovo otvarajući koridor sa Dilingom i snižavajući cijene hrane, nakon što se tamo razvila teška humanitarna situacija. Ipak, naveo je da se napadi dronovima RSF-a od tada dešavaju gotovo svakodnevno, uglavnom usmjereni na bolnice, pijace i kuće. Omran Ahmed, stanovnik Dilinga, takođe je rekao da su se napadi dronovima pojačali, „šireći strah i teror među stanovnicima, dok vide da je sve više civila žrtava“. Visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk upozorio je u srijedu da je ove sedmice u napadima dronovima ubijeno više od 50 civila tokom samo dva dana. Ta ubistva su „još jedan podsjetnik na razorne posljedice po civile zbog eskalacije upotrebe dronova u ratovanju u Sudanu“, rekao je Tirk, osuđujući napade na civilne lokacije, uključujući pijace, zdravstvene ustanove i škole. Portparol UN Stefan Dižarik rekao je da postoje dokazi da su obje strane koristile dronove protiv civila u napadima ove sedmice. Dva vojna zvaničnika izjavila su ove sedmice za AP da vojska ne cilja civilnu infrastrukturu. Konvoj UN stigao je u Diling i Kadugli sa pomoći za više od 130.000 ljudi, što je prva veća isporuka u posljednja tri mjeseca, saopštile su agencije Ujedinjenih nacija u srijedu. Ipak, humanitarni radnici izražavaju zabrinutost zbog eskalacije nasilja. Matilda Vu, menadžerka u Norveškom savjetu za izbjeglice, rekla je za AP da postoji „ogromna zabrinutost“ zbog „neprihvatljive eskalacije“ u Kordofanu i da bi to moglo „uništiti živote i ugroziti svaku nadu da se zaustavi glad“ u tom regionu. „Veoma je neselektivno. Između Kordofana, Darfura i istoka (Senara), sada gotovo svakog drugog dana dobijamo poruke poput: ‘napad dronom ovdje, pogođena civilna infrastruktura, ljudi ubijeni’“, rekla je Vu. Veći dio nedavnih borbi u Sudanu koncentrisan je u Kordofanu, gdje vojska želi da uspostavi put ka susjednom regionu Darfur, rekao je za AP Holud Kair, osnivač i direktor instituta Confluence Advisory. Grad El-Fašer, glavni grad Sjevernog Darfura, bio je posljednje uporište vojske u tom regionu, ali je pao u ruke RSF-a u oktobru. Njegovo ponovno zauzimanje moglo bi omogućiti vojsci da obnovi važne linije snabdijevanja i logistike između Kordofana i Darfura. RSF, s druge strane, želi da uspostavi rutu iz Kordofana nazad ka centru zemlje i glavnom gradu Kartumu, rekao je Kair. Prošle godine 163 napada iz vazduha i dronovima širom Sudana bila su usmjerena na civile, pri čemu su ubijene 1.032 osobe, prema podacima ACLED-a. Vojska je navodno izvela 83 napada u kojima je poginulo 568 ljudi, dok je RSF izveo 66 napada u kojima je poginulo 288 ljudi. Obje strane su u posljednjih nekoliko sedmica povećale upotrebu dronova u Kordofanu, prema riječima Federika Donelija, vanrednog profesora međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Trstu. Doneli je naveo da nekoliko faktora pokreće to povećanje, uključujući nabavku novog naoružanja i dronova proizvedenih i isporučenih od strane stranih aktera. „To je omogućilo vojsci da se više oslanja na precizne napade, oponašajući taktiku koju Snage za brzu podršku koriste već neko vrijeme“, rekao je on. Obje strane nastoje da smanje sopstvene gubitke, dodao je. „Shodno tome, dronovi se favorizuju u odnosu na slanje naoružanih jedinica, posebno u spornim područjima kao što je Kordofan.“