Đude iz Kolašina: Glasovima čuvaju gotovo zaboravljeno žensko pjevanje

2026-03-15 - 07:26

Ovaj ansambl osnovao je 2015. godine Davor Sedlarević, sa jasnom idejom da ravitalizuje tradicionalno žensko a capella pjevanje u njegovom autohtonom obliku, kakav je zabilježen na terenskim snimcima. Za portal RTCG Sedlarević govori o radu grupe i mladim izvođačima koje pjesmom oživljavaju duh starih vremena. Kako objašnjava, ideja o formiranju ansambla nastala je u trenutku kada je arhaično žensko pjevanje sa sekundom gotovo iščezlo iz crnogorske prakse, dok su muške pjevačke grupe bile prisutne na sceni. "U trenutku kada su muške pjevačke grupe već postojale, arhaično žensko pjevanje sa sekundom gotovo je nestajalo u Crnoj Gori. Na temeljima jake pjevačke sekcije plesnog ansambla najprije smo formirali eksperimentalnu grupu djevojčica osnovnoškolskog uzrasta, koja je vremenom prerasla u više generacija izvođača", kazao je Sedlarević. Rad ansambla uključivao je terenska istraživanja, saradnju sa etnomuzikolozima i posvećen rad na očuvanju izvornog zvuka bez pojednostavljenih harmonizacija i bez matrica. Rezultati su, kaže, vrlo brzo postali vidljivi, posebno na međunarodnoj sceni. Među najznačajnijim priznanjima je titula "Najbolja evropska priča o nasljeđu" , koju dodjeljuju Evropska komisija, Savjet Evrope i manifestacija Dani evropske baštine. "Članice često u šali kažu da su u Evropsku uniju otišle prije Crne Gore" , navodi Sedlarević. Ansambl je višestruko nagrađivan na negotinskom VEF -u, jednom od najvažnijih regionalnih festivala tradicionalne muzike, a zabilježio je i pobjedu u Poljskoj na međunarodnom takmičenju posvećenom božićnim pjesmama. Posebno mjesto zauzima nastup na festivalu TKB u Visli-Poljska, jednom od najvećih svjetskih festivala folklora, gdje je kolašinski KUD osvojio Gran pri, što se smatra jednim od najvećih uspjeha savremenog crnogorskog folklorizma. Nastupi su ocjenjivani od strane međunarodnih stručnjaka i bez plejbek podrške. "Svi naši nastupi izvode se uživo. Kada to nije moguće, Đude jednostavno ne nastupaju", naglašava Sedlarević. Članice ansambla više puta su gostovale na predavanjima na Muzičkoj akademiji na Cetinju, a u svom radu posebno ističu saradnju sa pokojnom dr Zlatom Marjanović. Trenutno učestvuju i u međunarodnom scenskom projektu slovenačke kompozitorke Šilec " Dara i Stana" , koji problematizuje sudbine dirigentkinje Darinke Matić Marović i Stane Cerović, poslednje crnogorske virdžine. Premijera je zakazana za 21. i 22. mart ove godine u Mariboru, dok će repriza biti izvedena tokom ljeta na festivalu Kotor Art. Sedlarević otkriva i zanimljivu priču o imenu ansambla. Naziv "Đude" nastao je spontano tokom jedne probe u Kolašinu, kada su djevojčice došle obučene u šarene i duge džempere. "Upitao sam ih odakle im te šarene đude, a onda smo počeli da pričamo šta ta riječ znači kod nas. Đuda može biti gornji odjevni haljetak, nekada svečana bluza, koja je ušla u upotrebu kada je narodna nošnja počela da nestaje, ali i duži džemper ili haljina", objašnjava Sedlarević. Ta simbolika, dodaje, ostala je trajna. "Kao što je đuda preuzela ulogu narodne nošnje, tako i ovo pjevanje preuzima prostor zaboravljene tradicije", kaže on. Ansambl ima snažnu podršku Centra za kulturu Kolašin, dok se dio aktivnosti finansira kroz nastupe i radionice. Zbog velikog interesovanja planirano je i širenje ansambla. "U narednom periodu planiramo svojevrsne podružnice u Podgorici, a moguća je i saradnja sa Beranama i primorjem", najavljuje Sedlarević. Prvi album ansambla , sa šesnaest pjesama od mitoloških do uspavanki i tužbalica, nedavno je objavljen je na platformi Spotify. Za ovu godinu planirano je novo izdanje sa mlađim članicama, zasnovano na materijalu prikupljenom tokom istraživanja u okviru Etno-kampa Kolašin. "Princip ostaje isti, pronalaženje rijetkih pjesama i njihovo izvođenje u njihovom izvornom obliku, uz razvoj novih generacija koje će taj zvuk nastaviti", zaključio je Sedlarević. Priča o " Đudama" tako danas prevazilazi okvire jednog ansambla. Ona pokazuje da tradicija nije samo nasleđe koje se čuva, već živa umjetnost koja se, zahvaljujući novim generacijama, ponovo vraća na scenu.