Đurović: Vraćanjem zakona evropska agenda dovedena u pitanje

2026-02-04 - 22:48

I danas reakcije iz Vlade nakon što je predsjednik države Jakov Milatović vratio na ponovno glasanje 25 zakona važnih za evropski put Crne Gore. Iz Vlade poručuju da je riječ o opstrukciji evropskih integracija, a analitičari ocjenjuju da je u ovoj godini normalno očekivati komplikacije i opstrukcije evropskog puta. Za bivšu ministarku Gordanu Đurović situacija je jasna, vraćanjem zakona evropska agenda dovedena je u pitanje, a dalja dinamika rada će biti usporena, prenosi RTCG. Godina pred nama odlučujuća je za evropski put, ali će biti i pokazatelj ko taj proces podržava, usporava ili blokira, kazao je potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj komentarišući odluku predsjednika Jakova Milatovića da na ponovno razmatranje vrati u ponedjeljak 25 usvojenih zakona bitnih za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. “Zabrinjava činjenica da se ovakva opstrukcija dešava u završnoj fazi procesa zatvaranja pregovaračkih poglavlja i da dolazi od institucije koja bi, po svojoj ustavnoj ulozi, trebalo da doprinosi stabilnosti sistema i kontinuitetu evropske agende. Obrazloženje da zakoni nijesu bili dovoljno razmatrani nije utemeljeno na činjenicama i ne proizvodi nikakav pravni efekat u zakonodavnom postupku. U skladu sa Ustavom i Poslovnikom Skupštine, o vraćenim zakonima ne vodi se rasprava, već se o njima isključivo glasa”, kaže Đeljošaj. Svi vraćeni zakoni bili su na javnoj raspravi i više mjeseci usklađivani su Evropskom komisijom ,kaže bivša ministarka evropskih poslova Gordana Đurović. Zato nema dilemu da će odugovlačenje usvajanja tih propisa uticati na planiranu dinamiku evropskih integracija. “Kada se ulazi u ovu fazu integracija, stvari se ubrzavaju i ne postavlja se pitanje kratkoće debate, zato što je ovo javni interes. I ako je to strateško opredjeljenje Crne Gore, onda treba ove zakone što prije usvojiti. Jer mi smo već imali ambiciozan plan da u martu bar polovinu plana predsjedavanja Kipra ispunimo, znači da se išlo već na nekih pet poglavlja. Sada je to sve dovedeno u pitanje”, kaže ona. Time se, kaže Đurovićeva, nezavršeni posao prenosi na sljedeće tromjesječe, što, poručuje, nije dobro jer nas do kraja godine čeka usvajanje ili izmjena 500 propisa. “I mnogo je teže i za procedure i za pripreme, i neizvjesnost raste i pritisak na administraciju. I mogući obim komunikacije sa komisijom. Znači, mnogo stvari se komplikuje, a ako želimo da iskoristimo ovaj evropski put, onda su Evropljani oni koji pomažu da se zakoni usvajaju, a nisu Evropljani oni koji ih vraćaju”, navodi ona. Da su takve situacije u godini zatvaranja poglavlja očekivane, ističe analitičarka Nikoleta Đukanović. Nesporno je, kaže, da poslanici moraju znati šta glasaju, ali problematizuje i nešto drugo. “Nije na predsjedniku da opominje poslanike da trebaju nešto da čitaju i ja mislim da on nekako kontinuirano urušava svoj kredibilitet na poziciji predsjednika. Dakle, predsjednik vraća zakone onda kada njihov sadržaj nije adekvatan ili kada se kosi sa ciljevima razvoja ove države”, ističe Đukanovićeva. Prema Poslovniku Skupštine, predsjednik parlamenta vraćene zakone stavlja ponovo na dnevni red na prvoj narednoj sjednici. A, ona je zakazana za 10. februar. Nakon toga, predsjednik države je, prema propisima, dužan da potpiše zakone ako budu ponovo usvojeni.